Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Bedo ki Cwiny me Mwolo​—Nyuto Ryeko

Bedo ki Cwiny me Mwolo​—Nyuto Ryeko

Toñi, ngat mo ma tiyo i gangi pa dano, ogoyo olang ci dako mo ma mwakane tye i kine ka pyerangwen oyabo doggola. Dako-ni oloko ki Toñi ki gero dok oyete malit, pien ni pe oo con ka gwoko minne. Toñi onongo gire oo con ka tic. Ento, en okwayo kica dok omwolle bot dako-ni.

I NINO mukene, dako-ni dok otugo yet i kom Toñi. En odok iye nining? En owaco ni, “Man onongo tek adada bota. En oyeta labongo tyen lok mo.” Ento Toñi dok okwayo kica ci owacce ni eniang maber peko ma dako-ni tye ka wok ki iye.

Ka onongo in i Toñi kono, itamo ni onongo ibidok iye nining? Onongo tika itwero nyuto cwiny me mwolo kit meno? Tika onongo ibiyelle me juko kinigani? Labongo akalakala mo, pe yot me bedo ma cwinyi opye mot ka gin ma kit meno otimme i komi. Twero bedo tek adada me nyuto cwiny me mwolo ka watye ka wok ki i kwo matek nyo ngat mo otimo gin marac i komwa.

Ento, Baibul cuko cwiny Lukricitayo me bedo jo ma gimwol. Ki lok ada, Lok pa Lubanga kubo kit meno ki ryeko. Yakobo openyo ni: “Anga i kinwu ma ryek dok niang jami? En myero onyut tic me ryekone ki mwolo, pi kwone maber.” (Yak. 3:13) I yo ango ma mwolo nyuto ryeko ma a ki malo? Dok ngo ma twero konyowa me dongo cwiny meno?

PINGO MWOLO NYUTO RYEKO

Cwiny me mwolo twero kweyo kiniga. “Gam me mwolo kweyo kiniga woko, ento lok magwagwa tugo kiniga medo ameda.”​Car. 15:1.

Dok i kom lok mo keken ki kiniga twero balone abala pien bedo calo nongo itye ka medo yen i mac. (Car. 26:21) Kitungcel, lagam ma kimiyo ki mwolo kweyo cwiny dano. Twero bene kweyo kiniga pa ngat mager.

Toñi oneno man ki wange. Neno kit ma Toñi onyuto kwede cwiny me mwolo oweko dako ca ocako koko. En otito bot Toñi ni cwinye onongo tye ka cwer pi peko ma etye ka kato ki iye. Toñi omiyo caden maber, ci ocako kwano kwede Baibul​—man ducu otimme pien en otero jami mutimme-ni ducu ki mwolo dok ogwoko kuc i kingi.

Mwolo twero keliwa yomcwiny. “Gitye ki gum [nyo yomcwiny] jo ma mwol, pien gibileyo lobo doko megi.”​Mat. 5:5.

Pingo jo ma mwol cwinygi yom? Jo mapol ma yam onongo giger dong gitye ki yomcwiny pien ni guruko kit me mwolo. Kit me kwogi dong oyubbe odoko maber, dok gingeyo ni anyim mamwonya tye ka kurogi. (Kol. 3:12) Adolfo, laneno mo me adwol i Spain, wiye pud po i kom kit ma kwone onongo tye kwede ma peya enongo ada.

Adolfo owacci: “Kwona onongo konye pe. Cawa ducu nongo atye ki kiniga, dok kadi wa lurema mogo onongo gilwora pi gerona. Ento gin mo otimme ma oloko kwone woko. I lweny mo acel, kicoba ki pala tyen abicel kulu, dok remona ocwe madwong adada ma onongo dong acok to.”

I kare-ni, Adolfo dong pwonyo jo mukene me bedo jo ma mwol i lokke kacel ki lanenne. Jo mapol dong gimare pien en odoko ngat ma lamar dok bene layomcwiny. Adolfo owaco ni cwinye dong yom pi alokaloka ma etimo i kwone. Dok en tye ki pwoc madit bot Jehovah pi kony ma omiye me dongo cwiny me mwolo.

Cwiny me mwolo yomo cwiny Jehovah. “Latinna, bed ryek, wek iyom cwinya, wek anong lagam ma myero adok iye i lok ki ngat ma yeta.”​Car. 27:11.

Larac-ci ma obedo lamone mukwongo-ni, bedo ka yeto Jehovah. Lubanga tye ki tyen lok matir me bedo ki kiniga pi yet meno, ento Baibul tito ni Jehovah obedo ngat ma “kiniga pe make oyot.” (Nia. 34:6) Ka watute matek me lubo lanen pa Lubanga kun wabedo jo ma mamwol dok ma kiniga pe makogi oyot, ci nongo watye ka lubo yo me ryeko ma yomo cwiny Jehovah adada.​—Ep. 5:1.

Lobo-ni pol kare opong ki cwiny me gero. Waromo rwatte ki dano ma ‘luwakke, lucac, lunywar jo mukene, lucok dog jo mukene, jo ma mitgi pe jukke, jo ma ger.’ (2 Tem. 3:2, 3) Ento, meno myero pe ogeng Lakricitayo ki dongo cwiny me mwolo. Lok pa Lubanga poyo wiwa ni “ryeko ma oa ki malo, . . . bedo me kuc, [ki dok] me mwolo.” (Yak. 3:17) Ka wanyuto cwiny me kuc ki niango, ci wanyuto ni watye ki ryeko mua ki bot Lubanga. Ryeko ma kit meno bimiyo wadok i lok pa dano ki mwolo ka kitimo gin mo marac i komwa dok man binyikowa cok bot Jehovah, Wang it me ryeko ma pe gik.