Cit atir i jami ma tye

Angagi ma Gibicito i Polo?

Angagi ma Gibicito i Polo?

Lagam ma Baibul miyo

 Lubanga tye ka yero Lukricitayo mogo manok ma lugen, ma i nge togi, kibicerogi me kwo i polo. (1 Petero 1:3, 4) Ka dong kiyerogi, omyero gumedde ki bedo ki niye matek dok gubed jo maleng wek pe gurweny motgi me kwo i polo.—Jo Epeco 5:5; Jo Pilipi 3:12-14.

Gin ango ma jo ma gubicito i polo gibitimone kunnu?

 Gin gibitic kacel ki Yecu macalo luker ki lulamdog pi mwaki 1,000. (Niyabo 5:9, 10; 20:6) Gin aye “polo manyen,” nyo gamente me polo, ma biloyo “lobo manyen,” nyo dano ma i lobo. Luloc magi me polo gibikonyo me dwoko dano i kit matir ma lubbe ki yub ma Lubanga onongo tye kwede i acakki piny.—Icaya 65:17; 2 Petero 3:13.

Dano adi ma kibicerogi me kwo i polo?

 Baibul nyuto ni dano 144,000 kibicerogi me kwo i polo. (Niyabo 7:4) I ginanyuta ma kicoyo i Niyabo 14:1-3, lakwena Jon oneno “Latin romo ma ocung i wi got Cion; onongo jo alip miya acel ki pyerangwen wiye angwen tye kacel kwede.” I ginanyuta man, “Latin romo” cung pi Yecu ma dong kicero woko. (Jon 1:29; 1 Petero 1:19) “Got Cion” cung pi rwom ma lamal pa Yecu kacel ki jo 144,000 ma gibiloc kacel kwede i polo.—Jabuli 2:6; Jo Ibru 12:22.

 Jo “ma gilwongi, ma giyerogi” me loc kacel ki Kricito i Kerre kilwongogi ni “romi manok.” (Niyabo 17:14; Luka 12:32) Man nyuto ni welgi onongo bibedo nok ka kiporo ki wel romi ducu pa Yecu.—Jon 10:16.

Tam mogo ma pe tye kakare madok i kom jo ma gicito i polo

 Tam ma pe tye kakare: Dano weng ma kitgi atir gicito i polo.

 Lok ada: Lubanga ocikke me miyo kwo ma pe tum pi pol pa dano ma kitgi atir i lobo.Jabuli 37:11, 29, 34.

  •   Yecu owacci: “Pe tye ngat mo ma yam oito i wi polo.” (Jon 3:13) Lok man pa Yecu nyuto ni jo ma kitgi atir ma guto ma peya kinywale, calo Abraim, Moses, Yubu, ki dong Daudi, pe gucito i polo. (Tic pa Lukwena 2:29, 34) Ma ka meno, onongo gitye ki gen ni kibicerogi me kwo i lobo.—Yubu 14:13-15.

  •   Nicer me cito ka kwo i polo kilwongo ni “cer man mukwongo-ni.” (Niyabo 20:6) Man nyuto ni nicer mukene bitimme. Nicer meno bibedo me kwo i lobo.

  •   Baibul pwonyo ni i te loc me Ker pa Lubanga, “to bene dong bibedo pe.” (Niyabo 21:3, 4) Cikke man bicobbe i lobo pien ma naka yam to peya otimme i polo.

 Tam ma pe tye kakare: Ngat acel acel aye yero ka ma en ebikwo iye, kono i polo nyo i lobo.

 Lok ada: Lubanga aye moko Lukricitayo mene ma lugen ma gibinongo ‘mot me cito malo’ i polo. (Jo Pilipi 3:14) Cito i polo pe cung i kom miti ma ngat moni tye kwede.—Matayo 20:20-23.

 Tam ma pe tye kakare: Gen me nongo kwo ma pe tum i lobo, obedo pi jo ma pe gupore me cito i polo.

 Lok ada: Lubanga lwongo jo ma gibinongo kwo ma pe tum i lobo ni “jona,” “jona ma an aye ayerogi,” ki dong “jo ma Rwot dong otyeko miyogi gum.” (Icaya 65:21-23) Gibibedo ki mot me cobo yub ma Lubanga onongo tye kwede con pi dano—kwo ma pe tum labongo roc i lobo paradic.—Acakki 1:28; Jabuli 115:16; Icaya 45:18.

 Tam ma pe tye kakare: Wel jo 144,000 ma kiloko pigi i Niyabo obedo mere macalo lanyut, ento pe welle kikome.

 Lok ada: Kadi bed buk me Niyabo tye ki wel mogo ma tye calo lanyut, ento wel mukene tye ada. Me labolle, Niyabo loko i kom “nying lukwena apar wiye aryo pa Latin romo.” (Niyabo 21:14) Nen kong gin ma moko ni wel jo 144,000 omyero bene kiter atir atir.

 Niyabo 7:4 wacci “wel dano ma giketo lanyut i komgi, gubedo dano alip miya acel ki pyerangwen wiye angwen.” Cutcut i nge lok man, kiloko i kom gurup me aryo: “lwak dano mapol ata, ma ngat mo pe romo kwano welgi.” ‘Lwak dano mapol ata-ni’ bene gibinongo larre ki bot Lubanga. (Niyabo 7:9, 10) Ka wel me 144,000 obedo mere macalo lanyut pi gurup pa dano ma pe kitwero kwano welgi, ci apokapoka dong bibedo pe i kin gurup aryo-ni. a

 Medo i kom meno, jo 144,000 kiloko i komgi ni gubedo “calo cam mukwongo cek.” (Niyabo 14:4) Lok man ni ‘cam mukwongo cek-ki’ nyuto ni jo manok aye kiyerogi. Magi aye jo ma gibiloc kacel ki Kricito i polo, kun giloyo dano mapol ma welgi pe kitito i lobo.—Niyabo 5:10.

a I yo acel-lu, Professor Robert L. Thomas ocoyo lok i kom wel jo 144,000 ma kitito i Niyabo 7:4 ni: “Man obedo wel namba kikome ka kiporo ki wel ma kiloko iye i Niyabo 7:9. Ka ni water wel man calo obedo lanyut, ci pe tye namba mo keken i buk me Niyabo ma kitwero terone atir atir.”—Niyabo 1-7: An Exegetical Commentary, pot karatac 474.