Go long ol haf insaed long hem

Tokbaot Strong Dring Long Ol Pikinini

Tokbaot Strong Dring Long Ol Pikinini

ADVAES LONG FAMLE

 “Faswan taem we mitufala i tokbaot alkol long gel blong mitufala, hemia taem hem i gat sikis yia. Mitufala i sapraes from we hem i save plante samting we mitufala i no ting se bae i olsem.”—Aleksanda

 Samting we yu mas save

 I impoten blong tokbaot alkol long ol pikinini. Yu no wet kasem taem we pikinini blong yu i kam wan yangfala. Khamit we i laef long Rasia, i se: “Mi sore from we mi no tokbaot ol trabol we i save kamaot from alkol long boe blong mitufala taem hem i smol yet. Taem mi kasemsave se i impoten, be i let finis. Mi faenemaot se boe blong mi stat blong dring taem hem i gat 13 yia nomo.”

 ?From wanem yu mas tokbaot alkol long pikinini blong yu?

  •   Ol fren long skul, ol pablisiti mo TV, oli save pulum tingting blong pikinini blong yu i go long alkol.

  •   Folem wan ripot we ‘U.S. Centers for Disease Control and Prevention’ i mekem long Yunaeted Stet, 11 pesen blong ol man we oli dring alkol, hemia ol pikinini we yia blong olgeta i no kasem 18 yet.

 Taswe, yumi no sapraes se ol haeman blong helt, oli askem long ol papa mo mama blong tijimgud ol pikinini blong olgeta taem oli smol yet, long ol trabol we i save kamaot from alkol. ?Olsem wanem blong mekem samting ya?

 Samting we yu save mekem

 Tingbaot ol kwestin we pikinini bae i askem. Taem ol pikinini oli smol, oli askem plante kwestin. Mo taem oli stap gruap, oli askem plante moa kwestin. Taswe, yufala i mas reregud blong ansarem ol kwestin blong olgeta. Eksampol:

  •   Sipos pikinini i wantem save se waen i tes olsem wanem, yu save talem long hem se waen i tes olsem wan frut jus we i asid lelebet, mo bia i konkon moa.

  •   Sipos pikinini i wantem testem alkol, yu save talem long hem se alkol i save spolem bodi blong hem from we i strong tumas. Tokbaot ol samting we i save mekem long man: Alkol i mekem man i harem se hem i rilaks, be man we i dring tumas, hed blong hem i save raon, i mekem samting we i no tingbaot, mo i talem ol tok we biaen i save sem from.—Ol Proveb 23:29-35.

 Traem save moa. Baebol i talem se: “Man we i gat hed, oltaem nomo hem i stap tingting gud fastaem, nao biaen i mekem samting.” (Ol Proveb 13:16) Taswe, i gud blong kasem moa save long ol samting we i save kamaot from alkol, ol loa long saed blong alkol, mo olsem wanem blong no dring bitim mak folem loa blong kantri. Nao bae yu reregud blong givhan long pikinini blong yu.

 Tekem janis blong tokbaot topik ya. Wan papa long Briten we nem blong hem Mak, i se: “Fasin blong dring alkol i save mekem tingting blong pikinini i fasfas. Mi askem long pikinini boe blong mi we i gat 8 yia sipos i gud o i nogud blong dring alkol. Mi mekem se hem glad blong storian mo storian blong mitufala i no strong tumas, hemia i givhan long hem blong talemaot tingting blong hem.”

 Sipos yu tokbaot olsem wanem alkol i joen wetem sam narafala samting tu, bambae hem i tinghevi long samting we yu talem long hem. Folem yia blong pikinini blong yu, i gud yu tokbaot sam nara samting we i joen long topik ya, olsem rod sefti, mo fasin blong man mo woman blong slip tugeta.

 Soem gudfala eksampol. Ol pikinini oli olsem ol sponj. Oli kwik blong fulumap tingting blong olgeta wetem ol samting raonabaot. Wan risej i soemaot se plante taem, ol pikinini oli folem moa eksampol blong ol papa mo mama. Eksampol, sipos yu ting se beswan rod blong winim ol wari, hem i taem we yu dring alkol, pikinini bae i ting se alkol i ansa blong stretem ol trabol. Taswe, i gud yu soem gudfala eksampol. Meksua se yu yusum alkol long wan fasin we i stret.

Bambae ol pikinini blong yu oli folem eksampol blong yu olsem wanem yu yusum alkol