Go long ol haf insaed long hem

?Torah Hem i Wanem?

?Torah Hem i Wanem?

Ansa we Baebol i givim

 Inglis tok ya “Torah” i kamaot long Hibru tok ya toh·rahʹ, we i minim “tijing” o “loa.” a (Ol Proveb 1:8; 3:1; 28:4) Hemia sam eksampol blong soemaot olsem wanem Baebol i yusum Hibru tok ya.

  •   Plante taem tok ya Toh·rahʹ i minim ol faef buk long stat blong Baebol, hemia Jenesis, Eksodas, Levitikas, Namba, mo Dutronome. Narafala nem blong ol buk ya hemia Pentatuk, we i kamaot long Grik tok “faef volium.” Moses i raetem Torah, taswe Baebol i kolem se “buk blong Loa blong Moses.” (Josua 8:31; Nehemaea 8:1) I klia se fastaem hem i wan buk nomo, be biaen oli seraotem i go long faef buk blong mekem i isi moa blong yusum.

  •   Toh·rahʹ i minim tu ol loa we God i givim long ol man Isrel, long saed blong sam spesel samting olsem, “loa [toh·rahʹ] blong ofring blong sin,” “loa long saed blong leprosi,” “loa long saed blong Nasiraet.”—Levitikas 6:25; 14:57; Namba 6:13.

  •   Samtaem Toh·rahʹ i save minim tijing, we i kamaot long papa mo mama, ol waes man, o God hem wan.—Ol Proveb 1:8; 3:1; 13:14; Aesea 2:3, futnot.

?Torah o Pentatuk, hem i wanem?

  •   Stori blong ol samting we God i mekem long ol man, stat taem we hem i wokem ol samting go kasem ded blong Moses.—Jenesis 1:27, 28; Dutronome 34:5.

  •   Ol rul long Loa blong Moses. (Eksodas 24:3) I gat bitim 600 rul long Loa blong Moses. Wan rul we i impoten, oli kolem Shema, o ol tok blong talemaot bilif blong ol man Jiu. Wan haf blong Shema i talem se: “Yu mas lavem Jehova we i God blong yu, long olgeta hat blong yu, mo long olgeta sol blong yu, mo long olgeta paoa blong yu.” (Dutronome 6:4-9) Jisas i talem se hemia ‘komanmen we i hae moa mo i faswan.’—Matiu 22:36-38.

  •   Nem blong God, Jehova, we i kamaot samwe long 1,800 taem. Torah i no blokem ol man blong oli no yusum nem blong God, be hem i talem se oli mas yusum.—Namba 6:22-27; Dutronome 6:13; 10:8; 21:5.

Rong tingting long saed blong Torah

 Rong tingting: Ol loa blong Torah oli blong olwe, ol man oli no mas fogetem samtaem.

 Trutok: Sam Baebol oli tokbaot sam loa blong Torah se oli “blong olwe” o “no save finis,” olsem loa long saed blong Sabat, ol pris, mo Dei Blong Mekem Atonmen. (Eksodas 31:16; 40:15; Levitikas 16:33, 34, King James Version) Be Hibru tok we oli yusum long ol vas ya, i save minim tu se i stap go kasem wan taem we yumi no save, be i no minim se blong olwe o i no save finis. b Afta we kontrak blong Loa blong Moses i gohed blong samwe long 900 yia, God i talem se bambae hem i mekem wan “niufala kontrak” blong tekem ples blong hem. (Jeremaea 31:31-33) Taem God i “talem tok ya se ‘wan niufala kontrak,’ hem i mekem faswan kontrak ya i kam olfala.” (Hibru 8:7-13) Samwe long 2,000 yia i pas, niufala kontrak we i stanap long ded blong Jisas Kraes, i tekem ples blong olfala kontrak.—Efesas 2:15.

 Rong tingting: Ol kastom we ol man Jiu oli talem nomo mo Talmud, oli impoten sem mak long Torah we oli raetemdaon.

 Trutok: I no gat wan samting long Baebol blong soemaot se God i joenem wan loa we Moses i mas talemaot wetem Torah we hem i raetemdaon. Be Baebol i talem se: “Jehova i gohed, i talem long Moses se: ‘Yu mas raetemdaon ol tok ya.’” (Eksodas 34:27) Loa ya we oli talem nomo mo biaen oli raetemdaon, oli kolem Mishnah, mo biaen oli mekem i kam bigwan moa bakegen mo oli kolem se Talmud. Hemia ol kastom blong ol man Jiu we ol Farisi oli statem, mo plante taem oli defren long ol tok we Torah i talem. From samting ya, Jisas i talem long ol Farisi se: “Yufala i mekem tok blong God i kam nating nomo, from kastom blong yufala.”—Matiu 15:1-9.

 Rong tingting: I no stret blong tijim ol woman long Torah.

 Trutok: Loa blong Moses i talem se oli mas ridimaot olgeta haf blong Loa ya i go long ol man Isrel, wetem ol woman mo ol pikinini tu. ?From wanem? “Bambae olgeta oli save lesin mo lanem blong save Jehova we i God blong [olgeta], fraet long hem, mo lukaot blong folemgud olgeta tok we i stap long Loa ya.”—Dutronome 31:10-12. c

 Rong tingting: I gat sam tokhaed long Torah.

 Trutok: Moses, we i raetemdaon Torah, i talem se ol tok blong hem oli klia mo i blong evriwan, i no gat wan samting i haed. (Dutronome 30:11-14) Tingting ya se i gat sam tokhaed long Torah, i kamaot long Kabala, o kastom blong skul blong ol man Jiu, we i yusum ‘ol giaman stori blong trikim man,’ blong talemaot mining blong ol tok long Baebol. d2 Pita 1:16.

a Luk buk ya we oli wokem bakegen: The Strongest Strong’s Exhaustive Concordance of the Bible, namba 8451 long haf ya “Hebrew-Aramaic Dictionary-Index to the Old Testament.”

b Luk buk ya Theological Wordbook of the Old Testament, Volium 2, pej 672-673.

c Loa blong ol man Jiu we i stanap long kastom blong olgeta, i talem samting we i defren long tijing blong Torah. Hem i talem se i tabu blong ol woman oli stadi long Torah. Wan eksampol: Mishnah i talemaot tok blong Rabbi Eliezer ben Hyrcanus se: “Man we i tijim gel blong hem long Torah, i olsem we hem i tijim hem blong tok swea.” (Sotah 3:4) Jerusalem Talmud i talemaot tok blong hem se: “I moagud yumi bonem ol tok blong Torah long faea, i bitim we yumi tijim ol woman long hem.”—Sotah 3:19a.

d Buk ya Encyclopaedia Judaica i talemaot tingting blong Kabala long saed blong Torah, i se: “Torah i no gat wan stret mining blong hem, be i gat ol defdefren mining, mo ol man wanwan oli save putum prapa mining blong olgeta long hem.”—Seken buk, Volium 11, pej 659.