Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

 NIBII NI HAA MIISHƐƐ HIƆ WEKU MLI

Okɛ Obi Oblanyo Loo Oblayoo lɛ Awie—Ni Nyɛtaaa Sane Naa

Okɛ Obi Oblanyo Loo Oblayoo lɛ Awie—Ni Nyɛtaaa Sane Naa

“Be ni mibiyoo lɛ ye afii 14 lɛ, ekɛ mi bɔi sane naa taamɔ. Kɛ́ mikɛɛ lɛ akɛ, ‘Be eshɛ ni esa akɛ oye ogbɛkɛ nii lɛ,’ etoɔ he ehaa mi akɛ, ‘Jeee bo obaatsɔɔ mi be ni esa akɛ maye nii.’ Ni kɛ́ mibi lɛ akɛ ‘Ani ogbe oshĩa nifeemɔ lɛ naa lo’ lɛ, ekɛɔ mi akɛ, ‘Kpa minaa gbamɔ!’ Be babaoo lɛ, wɔkɛ mlifu bolɔɔ wɔwoɔ wɔhe.”MAKI, JAPAN. *

Kɛ́ fɔlɔ ji bo lɛ, naataamɔ ji naagba ni wa fe fɛɛ ni okɛbaakpe yɛ obi oblanyo loo oblayoo tsɔsemɔ mli lɛ ateŋ ekome—ni ebaabi koni oto otsui shi. Maria ni yɔɔ Brazil ni yɛ biyoo ni eye afii 14 lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛ́ mibi lɛ kɛ mi taa sane naa lɛ, ehaa mimli woɔ la naakpa. Wɔmli fuɔ aahu akɛ wɔbolɔɔ wɔwoɔ wɔhe.” Yoo ko ni atsɛɔ lɛ Carmela ni jɛ Italy lɛ hu kɛ naagba ni tamɔ nakai kpeɔ. Ekɛɛ akɛ: “Be fɛɛ be ni mikɛ mibinuu lɛ baataa sane naa lɛ etsɔɔ bei, ni nɔ ni jɛɔ mli kɛbaa ji akɛ, eŋaa eyi ewoɔ etsu mli.”

Mɛni hewɔ oblahii kɛ oblayei komɛi taa sane naa waa nakai? Ani amɛnanemɛi ji mɛi ni woɔ amɛyiŋ? Ekolɛ nakai ji sane lɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ, nanemɛi ni mɔ ko kɛbɔɔ lɛ baanyɛ aná enɔ hewalɛ kpakpa loo hewalɛ gbonyo. (Abɛi 13:20; 1 Korintobii 15:33) Kɛfata he lɛ, hiɛtserɛjiemɔ nibii ni afee kɛha oblahii kɛ oblayei ŋmɛnɛ lɛ jieɔ atuatsemɔ kɛ mɔ ni abuuu yi akɛ tɔmɔ bɛ he.

Shi nibii komɛi hu yɛ ni esa akɛ asusu he—eji nibii ni kɛ́ oná ole bɔ ni enáa obi lɛ nɔ hewalɛ ehaa lɛ, ehe nitsumɔ waaa tsɔ. Ekomɛi nyiɛ sɛɛ nɛɛ.

OBI LƐ JWƐŊMƆ MIISA

Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Beni miji abifao lɛ, miwieɔ tamɔ abifao, mijwɛŋɔ nii ahe tamɔ abifao, misusuɔ tamɔ abifao; shi beni mitsɔ̃ nuu nukpa lɛ, mishɛrɛ abifabii anii lɛ mishwie sɛɛ.” (1 Korintobii 13:11) Taakɛ Paulo wiemɔi lɛ tsɔɔ lɛ, bɔ ni gbekɛbii jwɛŋɔ lɛ yɛ srɔto kwraa yɛ onukpai anɔ he. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

 Yɛ gbekɛbii agbɛfaŋ lɛ, nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii pɛ amɛnaa. Shi jeee nakai eji yɛ onukpai agbɛfaŋ, onukpai bɔɔ mɔdɛŋ amɛjwɛŋɔ saji ni bɛ faŋŋ lɛ po anɔ kɛyaa shɔŋŋ dani amɛmuɔ sane naa loo amɛkpɛɔ amɛyiŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bei pii lɛ kɛ́ onukpai baakpɛ yiŋ ko lɛ, amɛkwɛɔ kɛji nɔ ni amɛyaafee lɛ hi loo ehiii, kɛ bɔ ni ebaasa mɛi ahe eha. Ekolɛ, enɛ ebatsɔ amɛsu. Shi, yɛ oblahii kɛ oblayei agbɛfaŋ lɛ, kpaako amɛkaseɔ.

Biblia lɛ woɔ oblahii kɛ oblayei hewalɛ koni amɛná “nilee kɛ jwɛŋmɔ.” (Abɛi 1:4) Anɔkwa, Biblia lɛ woɔ Kristofoi fɛɛ hewalɛ ni amɛkɛ “amɛjwɛŋmɔ nyɛmɔ” lɛ atsu nii. (Romabii 12:1, 2; Hebribii 5:14) Kɛlɛ, bei komɛi lɛ bɔ ni obi oblanyo loo oblayoo lɛ jwɛŋɔ nii ahe ehaa lɛ baaha ekɛ bo ataa sane naa, ekolɛ yɛ sane bibioo ko po hewɔ. Loo ekolɛ, ebaatsɔɔ ejwɛŋmɔ yɛ sane ko he bɔ ni baaha ona akɛ esusumɔ lɛ ejaaa kwraa. (Abɛi 14:12) Yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ obaatsɔ okɛ lɛ asusu nii ahe moŋ fe ni okɛ lɛ baataa sane naa?

KAA ENƐ OKWƐ: Ŋɔɔ lɛ akɛ obi lɛ miikase bɔ ni ajwɛŋɔ sane nɔ ahaa, ni ekolɛ ebɛ nɔmimaa tsɔ yɛ esusumɔ ni ejie lɛ kpo lɛ he. Kɛ́ ootao ona nɔ tuuntu ni etsɔɔ lɛ, jiemɔ eyi akɛ etsɔɔ ejwɛŋmɔ. (“Kɛ́ mikɛ bo kpãaa gbee yɛ owiemɔi lɛ ekomɛi amli po lɛ, minuɔ nɔ ni ootao otsɔɔ lɛ shishi.”) No sɛɛ lɛ, ye obua lɛ koni epɛi esusumɔ lɛ mli. (“Ani osusuɔ akɛ nɔ ni owie lɛ kɔɔ shihilɛ fɛɛ shihilɛ he?”) Bɔ ni obi oblanyo loo oblayoo lɛ baashwie eyiŋ ekoŋŋ yɛ lɛ diɛŋtsɛ esusumɔi lɛ ahe lɛ baaha onaa akpɛ ohe pam.

Shi ha enɛ ahi ojwɛŋmɔŋ: Kɛ́ okɛ obi lɛ miisusu nii ahe lɛ, kaasusu akɛ esa akɛ oha ena akɛ osane ja. Kɛ́ efee tamɔ nɔ ni owie lɛ eko eko enyɔɔɔ looŋ po lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, obi lɛ baakase nibii pii yɛ nyɛsanegbaa lɛ mli fe bɔ ni okpaa gbɛ—loo fe bɔ ni ebaaha ole. Kɛ́ be fioo sɛɛ lɛ ona akɛ obi nɛɛ kɛ nɔ ni otsɔɔ lɛ lɛ ebɔi nitsumɔ, ni eekɛɛ po akɛ eji lɛ diɛŋtsɛ esusumɔ lɛ, ohiɛ akafee bo yaa.

“Bei komɛi lɛ, mibinuu lɛ kɛ mi taa sane naa yɛ nibii bibii po ahe—akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ bɔ ni esaaa ni efiteɔ nii loo eshiɔ enyɛmi yoo fioo lɛ la lɛ he. Shi be babaoo lɛ, etamɔ nɔ ni esumɔɔ koni mabi nɔ hewɔ ni efeɔ nakai lɛ koni manu lɛ shishi, ni makɛɛ akɛ, ‘Oo, sane lɛ moŋ nɛ’ aloo ‘No hewɔ lɛ, osusumɔ nɛ.’ Kɛ́ misusu he lɛ, minaa akɛ eji mikɛɛ nɔ ko tamɔ nakai kulɛ naataamɔi lɛ pii ahe ebahiaŋ.”—Kenji, Japan.

BENI EKPƐƆ EYIŊ

Fɔlɔi ni hiɛ kã shi lɛ yeɔ amɛbuaa amɛbii koni amɛjie amɛsusumɔi akpo ni amɛsheee gbeyei

Oblanyo loo oblayoo tsɔsemɔ lɛ mli nɔ ni tsii fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome ji ní atsɔse lɛ koni kɛ́ be shɛ ni eshi shĩa etee lɛ, enyɛ ekwɛ ehe akɛ onukpa. (1 Mose 2:24) Tsɔsemɔ nɛɛ ateŋ ekome ji ní aye abua lɛ ni ele ehe jogbaŋŋ—sui komɛi, susumɔi, kɛ nifeemɔi ni haa anaa mɔ tuuntu ni eji. Akɛ oblanyo loo oblayoo ni le mɔ tuuntu ni eetao etsɔ lɛ, kɛ́ aanyɛ enɔ koni efee nɔ ko ni ejaaa lɛ, jeee nɔ ni baajɛ yiŋ ni ebaakpɛ lɛ mli aba lɛ kɛkɛ he ebaajwɛŋ. Ebaabi ehe hu akɛ: ‘Mɛɛ mɔ nɛkɛ miji? Mɛɛ sui miyɔɔ? Kɛ́ mɔ ko ni yɔɔ sui nɛɛ kɛ shihilɛ nɛɛ ekpe lɛ, mɛni ebaafee?’2 Petro 3:11.

Biblia lɛ gbaa wɔ oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Yosef, ni le mɔ tuuntu ni eji lɛ he sane. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni Potifar ŋa lɛ kɛɛ ekɛ lɛ abaná bɔlɛ lɛ, Yosef to he akɛ: “Te aaafee tɛŋŋ ni mafee efɔŋ kpeteŋkpele ni tamɔ nɛkɛ nɛɛ, ni mafee esha mashi Nyɔŋmɔŋ?” (1 Mose 39:9) Tsɛ, no beaŋ lɛ awoko Israelbii lɛ mla ni guɔ gbalafitemɔ loo ajwamaŋbɔɔ, shi Yosef na Nyɔŋmɔ susumɔ yɛ sane lɛ he. Nɔ ni fe nakai lɛ, wiemɔi ni ji “te aaafee tɛŋŋ ni mafee” lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii ji nɔ ni kã etsui nɔ—eji eshihilɛ fã.Efesobii 5:1.

Obi lɛ hu eshɛ he ni ebaaha ana nɔ mɔ tuuntu ni ji. Enɛ ja, ejaakɛ hekɛnɔfɔ̃ɔ ni eyɔɔ yɛ eyiŋkpɛi loo ehemɔkɛyelii amli lɛ baaye abua lɛ ni enyɛ ekpee nɔnyɛi ni enanemɛi kɛbaaba enɔ lɛ anaa ni efi shi shiŋŋ. (Abɛi 1:10-15) Nakai nɔŋŋ nɔ̃ mɔ ni etaoɔ eji lɛ baanyɛ aha ekɛ bo ataa sane naa. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ mɛni obaafee?

KAA ENƐ OKWƐ: Nɔ najiaŋ ni okɛ lɛ baataa sane naa lɛ, nɔ ni esa akɛ ofee nɔŋŋ ji ní obaale nɔ ni etsɔɔ lɛ. (“Ha manu nɔ ni otaoɔ otsɔɔ lɛ shishi. Ani ootsɔɔ akɛ . . . ”) No sɛɛ lɛ, bi lɛ sane. (“Mɛni haa onuɔ he nakai?” loo “Mɛni ha omu sane naa nakai?”) Tsɔ esusumɔi anɔ kɛle nɔ ni yɔɔ eyitsoŋ. Ha etsɔɔ ejwɛŋmɔ. Kɛ́ nɔ ni ekɛ bo kpãaa gbee yɛ he lɛ jeee nɔ ko ni baafite nii, shi eji srɔtofeemɔ ko kɛkɛ lɛ, kpɛlɛmɔ nɔ oha lɛ kɛtsɔɔ akɛ obuɔ lɛ—kɛ́ okɛ lɛ kpãaa gbee yɛ fɛɛ mli po.

Naagba ko bɛ he akɛ mɔ ko baajie sui komɛi—kɛ nibii ni jɛɔ mli kɛbaa—ni baaha ana nɔ mɔ ni eji lɛ akpo, sɛɛnamɔ yɛ he hu. Ejaakɛ Biblia lɛ kɛɔ akɛ esaaa akɛ Kristofoi feɔ amɛnii tamɔ gbekɛbii ni “tsɔɔmɔ kɔɔyɔɔ fɛɛ tsɔɔmɔ kɔɔyɔɔ hosoɔ amɛ, ni  ekpalaa amɛ kɛyaa kɛbaa yɛ gbɔmɛi aŋaa fɔŋ too mli.” (Efesobii 4:14) No hewɔ lɛ, ŋmɛɛ obi oblanyo loo oblayoo lɛ gbɛ, ni kɛ́ ebaahi lɛ wo lɛ hewalɛ koni ekɛ enifeemɔ atsɔɔ akɛ eyɛ hekɛnɔfɔ̃ɔ yɛ eyiŋkpɛi loo esusumɔ amli.

“Kɛ́ miha mibiyei lɛ na akɛ miisumɔ mabo amɛ toi lɛ, no haa amɛsumɔɔ akɛ amɛkɛ nɔ ni mikɛɔ amɛ lɛ baatsu nii, kɛ́ no kɛ amɛnɔ lɛ kpaaa gbee po. Mikwɛɔ jogbaŋŋ koni mikɛ misusumɔi akafi amɛnɔ, moŋ lɛ misumɔɔ koni amɛ diɛŋtsɛ amɛkpɛ amɛyiŋ.”—Ivana, Czech Republic.

FEEMƆ SHIŊŊ, KƐLƐ KAAFEE KPƐŊŊ

Taakɛ eji yɛ gbekɛbii ni drako lɛ agbɛfaŋ lɛ, oblahii kɛ oblayei komɛi kɛfee amɛsu akɛ amɛkɛ sane kome too lɛ nɔŋŋ baasũ amɛfɔlɔi atsui koni amɛnine ashɛ nɔ ni amɛtaoɔ lɛ nɔ. Kɛ́ enɛ fɔɔ kaa yɛ oshĩa lɛ, no lɛ kwɛmɔ jogbaŋŋ. Eyɛ mli akɛ kɛ́ oŋmɛ nifeemɔ nɛɛ gbɛ lɛ, otoiŋ baajɔ bo be kukuoo ko moŋ, shi no baaha obi lɛ ale akɛ kɛ́ eetao enine ashɛ nɔ ko nɔ lɛ, no lɛ esa akɛ ekɛ sane lɛ asu otsui. Mɛni ji tsabaa lɛ? Okɛ Yesu ŋaawoo lɛ atsu nii: ‘Nyɛhaa nyɛwiemɔ afea: Hɛɛ, hɛɛ! Dabi, dabi!’ (Mateo 5:37) Oblahii kɛ oblayei kɛ bo etaŋ sane naa kɛ amɛna akɛ oyeɔ owiemɔ nɔ, ni oyɛ shiŋŋ.

Nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, kaafee kpɛŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ha obi lɛ atsɔɔ nɔ hewɔ ni enuɔ he akɛ yɛ shihilɛ nɛɛ mli lɛ aŋmɛ lɛ gbɛ ni kɛ́ eje kpo gbɛkɛ lɛ, esɛɛ atsɛ fioo fe be ni ato akɛ ekɛba shĩa lɛ. Yɛ shihilɛ tamɔ enɛ mli lɛ, kɛ́ oŋmɛ lɛ gbɛ lɛ no etsɔɔɔ akɛ oha eye onɔ, moŋ lɛ okɛ Biblia ŋaawoo akɛ: “Nyɛmlijɔlɛ lɛ nyɛhaa gbɔmɛi fɛɛ alea!” lɛ miitsu nii.Filipibii 4:5.

KAA ENƐ OKWƐ: Tsɛ oweku kɔkrɔɔ lɛ kpee ni nyɛsusu be ni esa akɛ kɛ́ je na lɛ mɔ fɛɛ mɔ ahi shĩa, kɛ shĩa mlai krokomɛi ni esa akɛ gbekɛbii lɛ kɛtsu nii lɛ ahe. Ha amɛna akɛ oosumɔ ni obo asusumɔi atoi, ni osusu nibii fɛɛ ni kɔɔ he lɛ ahe jogbaŋŋ dani okpɛ yiŋ. Tsɛ ko ni yɔɔ Brazil ni atsɛɔ lɛ Roberto lɛ wie akɛ: “Esa akɛ fɔlɔi aha amɛbii oblahii kɛ oblayei lɛ anu he akɛ kɛ́ amɛbi nɔ ko ni eteee shi ewooo Biblia mli shishitoo mla lɛ, amɛbaakpɛlɛ amɛnibimɔ lɛ nɔ.”

Eji anɔkwale akɛ, fɔlɔ ko bɛ ni yeɔ emuu. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Wɔ fɛɛ wɔtɔ̃ɔ babaoo.” (Yakobo 3:2) Kɛ́ oyɔse akɛ bo hu ogbe yi ni naataamɔ ko te shi lɛ, kaashashao shi akɛ obaakpa obi lɛ fai. Kɛ́ okpɛlɛ otɔ̃mɔ nɔ ni okpa he fai lɛ, okɛ no feɔ heshibaa he nɔkwɛmɔnɔ otsɔɔ obi lɛ, ni no baaha obi lɛ hu akase heshibaa.

“Be ko ni wɔtaa sane naa wɔgbe naa lɛ, ni mitsui ba shi lɛ, mikpa mibi lɛ fai yɛ bɔ ni mimli fu lɛ hewɔ. No ha lɛ hu etsui ba shi, ni efee mlɛo kɛha lɛ akɛ ebaabo mi toi agbɛnɛ.”Kenji, Japan.

^ kk. 3 Atsake gbɛi lɛ ekomɛi yɛ sane nɛɛ mli.

BI OHE AKƐ . . .

  • Mɛɛ gbɛi anɔ mihu minifeemɔ haa mikɛ mibi oblanyo loo oblayoo lɛ taa sane naa?

  • Te mafee tɛŋŋ mikɛ nibii ni asusu he yɛ sane nɛɛ mli lɛ atsu nii koni manu mibi lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ?

  • Mɛni esa akɛ mafee koni mikɛ mibi oblanyo loo oblayoo lɛ agba sane—ni wɔtaaa sane naa?