Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

 SANEYITSO LƐ MLITSƆƆMƆ | ANI SATAN YƐ LƐƐLƐŊ?

Ani Satan Ji Efɔŋ He Okadi Kɛkɛ?

Ani Satan Ji Efɔŋ He Okadi Kɛkɛ?

Ewaaa kwraa akɛ wɔɔmu sane naa akɛ Satan, ni ji mɔ ni wɔkaneɔ ehe sane yɛ Biblia lɛ mli lɛ ji nibii fɔji fɛɛ ahe mfoniri ko kɛkɛ. Shi ani nakai diɛŋtsɛ Biblia lɛ tsɔɔ? Kɛ́ nakai ni lɛ, mɛni hewɔ mɔ ni Biblia lɛ wieɔ akɛ Satan kɛ Yesu Kristo kɛ Nyɔŋmɔ Ofe lɛ diɛŋtsɛ wie lɛ? Bo lɛ susumɔ sanegbai nɛɛ ateŋ enyɔ he okwɛ.

BE NI SATAN KƐ YESU WIE LƐ

Be ni Yesu je eshiɛmɔ lɛ shishi lɛ, Abonsam bɔ mɔdɛŋ ní elaka lɛ kɛtsɔ kai etɛ ni ekɛba enɔ lɛ nɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, Satan bɔ mɔdɛŋ ní enyɛ Yesu nɔ ní ekɛ hewalɛ ni Nyɔŋmɔ kɛhã lɛ lɛ atsu lɛ diɛŋtsɛ eyiŋtoo he nii koni enyɛ ená niyenii eye. No sɛɛ lɛ, Abonsam tswa Yesu mpoa ní ekɛ ewala awo oshara mli yakatswaa koni ekɛgbala mɛi ajwɛŋmɔ kɛba enɔ. Naagbee lɛ, Satan kɛɛ Yesu akɛ kɛ́ ekula shi shi kome pɛ ni eja lɛ lɛ, ekɛ je lɛŋ maŋtsɛyelii lɛ fɛɛ baahã lɛ. Yesu kpoo kai etɛ ni Abonsam tsɔ ŋaa gbɛ nɔ ekɛba enɔ nɛɛ fɛɛ, ni yɛ eko fɛɛ eko mli lɛ etsɛɔ Ŋmalɛi ayisɛɛ.Mateo 4:1-11; Luka 4:1-13.

Namɔ Yesu kɛwie lɛ? Ani su fɔŋ ko ni yɔɔ lɛ diɛŋtsɛ emli? Ŋmalɛ lɛ tsɔɔ akɛ ‘aka Yesu yɛ nibii fɛɛ gbɛfaŋ tamɔ wɔ ní kɛlɛ esha ko esha ko bɛ ehe.’ (Hebribii 4:15) Biblia lɛ kɛɔ hu akɛ: “Lɛ mɔ ni efeee esha, ni asaŋ anaaa apasa yɛ edaaŋ lɛ.” (1 Petro 2:22) Yesu tee nɔ ehi shi akɛ mɔ ko ni eye emuu, ni eye anɔkwa be fɛɛ be. Eŋmɛɛɛ gbɛ ni su fɔŋ ko su fɔŋ ko ahe shi yɛ emli. Ekã shi faŋŋ akɛ jeee su fɔŋ ko ni yɔɔ Yesu mli ji nɔ ni ekɛwieɔ lɛ; ekɛ mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ miiwie.

Nakai sanegbaa lɛ nɔŋŋ kɛ odaseyeli kroko hãa ni tsɔɔ akɛ Satan ji mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ.

  • Kaimɔ akɛ Abonsam kɛɛ Yesu akɛ kɛ́ ekula shi eja lɛ lɛ, ekɛ je lɛŋ maŋtsɛyelii lɛ fɛɛ baahã lɛ. (Mateo 4:8, 9) Eji Satan jeee mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ kulɛ, enyɛŋ ekɛɛ akɛ ekɛ nibii nɛɛ baahã Yesu. Kɛfata he lɛ, Yesu ejeee nɔ ni Satan kɛɛ ekɛbaahã lɛ lɛ he ŋwane.

  • Be ni Yesu kpoo kai lɛ sɛɛ lɛ, Abonsam ‘shi lɛ kɛyashi be kroko ni sa.’ (Luka 4:13) Yɛ sane ni awie he nɛɛ naa lɛ, ani onaa Satan akɛ eji su fɔŋ ko aloo akɛ eji henyɛlɔ ko ni sane wa?

  • Kadimɔ akɛ, “ŋwɛibɔfoi ba ni amɛbasɔmɔ” Yesu. (Mateo 4:11) Ani ŋwɛibɔfoi nɛɛ ji mumɔŋ gbɔmɛi diɛŋtsɛ, ni kɛ hewalɛwoo kɛ yelikɛbuamɔ hã Yesu? Hɛɛ, nakai. Kɛ́ nakai lɛ, mɛni hewɔ mɔ esa akɛ wɔsusu akɛ Satan jeee mumɔŋ gbɔmɔ ko lɛ?

 BE NI SATAN KƐ NYƆŊMƆ WIE LƐ

Shihilɛ ni ji enyɔ lɛ kɔɔ Hiob, ni ji nuu ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ sane lɛ he. Yɛ nakai sane lɛ mli lɛ, Abonsam kɛ Nyɔŋmɔ gba sane shii enyɔ. Yɛ sanegbai enyɔ lɛ fɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ jie Hiob yi yɛ enɔkwayeli lɛ hewɔ. Satan wie akɛ Hiob jaa Nyɔŋmɔ yɛ nɔ pɛ ni ebaaná yɛ edɛŋ lɛ hewɔ, ni efolɔ Nyɔŋmɔ hu naa akɛ eejɔɔ Hiob bɔ ni afee ni eye lɛ anɔkwa. Abonsam kɛ enɛ miitsɔɔ akɛ ele Hiob kwraa fe bɔ ni Nyɔŋmɔ le lɛ. Yehowa ŋmɛ Satan gbɛ koni ekpata Hiob nibii kɛ ebii lɛ ahiɛ, ní ehã hela po amɔ lɛ. * Yɛ naagbee lɛ abana akɛ bɔ ni Yehowa susuɔ yɛ Hiob he lɛ ja ni Satan ji amalelɔ. Nyɔŋmɔ jɔɔ Hiob yɛ enɔkwayeli lɛ hewɔ.Hiob 1:6-12; 2:1-7.

Yɛ sanegbaa ni tee nɔ yɛ Nyɔŋmɔ kɛ Satan teŋ nɛɛ naa lɛ, ani obaakɛɛ akɛ Yehowa kɛ su fɔŋ ko ni yɔɔ lɛ diɛŋtsɛ emli lɛ miiwie? Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “[Anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ] gbɛi lɛ hi pɛpɛɛpɛ.” (2 Samuel 22:31) Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hu kɛɔ akɛ: “Krɔŋkrɔŋ, krɔŋkrɔŋ, krɔŋkrɔŋ ji Nuŋtsɔ Nyɔŋmɔ Ofe lɛ.” (Kpojiemɔ 4:8) Krɔŋkrɔŋ shishi ji, nɔ ko ni he tse, nɔ ko ni shwamɔ ko bɛ he loo nɔ ko ni etsi ehe kɛjɛ esha he. Yehowa eye emuu ni shwamɔ ko bɛ ehe. Nɔ fɔŋ ko kwraa nyɛŋ ahi ehe.

Sanegbaa ni tee nɔ yɛ Satan kɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ hã Hiob na nɔ waa

Loloolo lɛ, mɛi komɛi baakɛɛ akɛ Hiob jeee gbɔmɔ diɛŋtsɛ, ni tsɔɔ akɛ sanegbaa ni tee nɔ lɛ fɛɛ ji nɔ ko ni afo atã. Shi ani amɛsusumɔ lɛ ja? Biblia mli saji krokomɛi tsɔɔ akɛ Hiob ji gbɔmɔ diɛŋtsɛ ni hi shi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ Yakobo 5:7-11 lɛ, wɔna akɛ awie Hiob he akɛ nɔkwɛmɔnɔ kɛwo Kristofoi krokomɛi hewalɛ koni amɛnyɛ amɛkpee jaramɔ shihilɛi anaa, ní eshɛje wɔmii akɛ Yehowa jɔɔ tsuishiŋmɛɛ ni tamɔ nakai lɛ nɔ. Mɛɛ hewalɛ nakai nɔkwɛmɔnɔ lɛ baaná yɛ mɛi anɔ kɛ́ Hiob jeee mɔ ko ní hi shi diɛŋtsɛ, ni akɛ tutuamɔi ní Satan kɛba enɔ lɛ hu ji saji kɛkɛ ni afo atã lɛ? Kɛfata he lɛ, yɛ Ezekiel 14:14, 20 lɛ, akɛ Hiob fata Noa kɛ Daniel he akɛ hii anɔkwafoi etɛ ni atsĩ amɛtã. Taakɛ Noa kɛ Daniel ji lɛ, Hiob hu ji gbɔmɔ diɛŋtsɛ, eji nuu ni hemɔkɛyeli mli wa waa. Kɛ́ Hiob ji mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ lɛ, ani esaaa akɛ mɔ ni tutua lɛ, ni ji yiwalɛ nifeemɔ fɛɛ jɛɛhe lɛ hu afee mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ?

Eyɛ faŋŋ akɛ Biblia lɛ wieɔ Satan he akɛ mumɔŋ gbɔmɔ ni yɔɔ diɛŋtsɛ. Ekolɛ obaasusu akɛ, ‘Ani ehe yɛ oshara kɛhã mi kɛ miweku lɛ yɛ bianɛ shihilɛ ni wɔyɔɔ mli nɛɛ mli?’

WƆBEI NƐƐ AMLI HU?

Ŋɔɔ lɛ akɛ awuiyelɔi komɛi ba maŋ nɔ he ni oyɔɔ lɛ trukaa. Ekã shi faŋŋ akɛ, nyɛfeŋ shweshweeshwe, ni jeŋba kpakpa ni yɔɔ nyɛmaŋ lɛ nɔ lɛ hu baafite. Agbɛnɛ susumɔ shihilɛ ko ni tamɔ enɛ he okwɛ: Atsĩ Satan kɛ edaimonioi ni ji, mumɔŋ gbɔmɛi ni te shi wo Nyɔŋmɔ tamɔ Satan fee lɛ naa awo shikpɔŋ lɛ nɔ. Mɛni baajɛ mli aba? Ojogbaŋŋ, susumɔ nibii ni onaa yɛ adafitswaa nibii amli, yɛ omaŋ lɛ kɛ yɛ maji krokomɛi anɔ lɛ he okwɛ.

  • Ani oona bɔ ni yiwalɛ nifeemɔi amli woɔ wu yɛ mɔdɛŋ ni abɔɔ yɛ jeŋ fɛɛ koni atsĩ naa lɛ fɛɛ sɛɛ?

  • Ani oona bɔ ni hiɛtserɛjiemɔi ni mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi eyi mli obɔ lɛ yaa nɔ efaa, yɛ bɔ ni eji naagba kɛhã fɔlɔi babaoo lɛ fɛɛ sɛɛ?

  • Ani oona bɔ ni afiteɔ shikpɔŋ lɛ yɛ mɔdɛŋ ni mɛi bɔɔ ni amɛbaa yi lɛ fɛɛ sɛɛ?

  • Ani etamɔ nɔ ni nɔ ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ etɔ̃tɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ—ni tsɔɔ akɛ hewalɛ ko miikudɔ adesai kɛmiiya oshara mli?

Ofainɛ kadimɔ mɔ ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ eji mɔ ni kɛ naagbai nɛɛ baa lɛ: “Ashɛ́ drako kpeteŋkpele lɛ afɔ̃, mɔ ni ji blema onufu lɛ ní atsɛɔ lɛ diabolo (naafolɔlɔ loo abonsam) lɛ kɛ satan (henyɛlɔ) lɛ ní shishiuɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ lɛ, ashɛ́ lɛ afɔ̃ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni ashɛrɛ ebɔfoi lɛ hu ashwie afata ehe. . . . Kpóo hã mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ kɛ ŋshɔ hiɛ lɛ! ejaakɛ abonsam lɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, egiri naakpa, ni ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.” (Kpojiemɔ 12:9, 12) Mɛi babaoo ni epɛi odaseyelii nɛɛ amli lɛ emu sane naa akɛ Satan ji mumɔŋ gbɔmɔ ko ni he yɔɔ oshara ni kɛ ekãa miikudɔ jeŋ ni wɔyɔɔ mli nɛɛ.

Ekolɛ obaabi akɛ, mɛɛ gbɛ nɔ obaatsɔ ni oná hebuu? Enɛ ji sane ko ni sa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ashwie eyiŋ yɛ he. Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ wɔ nɔ ni esa akɛ wɔfee koni wɔná yelikɛbuamɔ.

^ kk. 12 Yehowa ji Nyɔŋmɔ gbɛ́i taakɛ ejeɔ kpo yɛ Biblia lɛ mli lɛ.