Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Je li novac vaš gospodar ili sluga?

Je li novac vaš gospodar ili sluga?

PATITE li od novčanog stresnog sindroma? Istraživanja pokazuju da on pogađa velik postotak svjetskog stanovništva. O čemu je zapravo riječ?

Britanski psihijatrijski stručnjak dr. Roger Henderson nedavno je skovao izraz koji bi se mogao prevesti “novčani stresni sindrom”, a odnosi se na fizičke i psihičke simptome koji se javljaju kod osoba opterećenih novčanim brigama. U te simptome spadaju otežano disanje, glavobolja, mučnina, osip, gubitak apetita, bezrazložan gnjev, nervoza i negativno razmišljanje. “Novčane brige uvelike doprinose stresu”, rekao je dr. Henderson.

Nimalo ne iznenađuje da posljednjih mjeseci sve veći broj ljudi osjeća negativne posljedice preopterećenosti novčanim brigama. Najnovija financijska kriza u brojnim zemljama dovodi do toga da mnogi ljudi ostaju bez posla, krova nad glavom i ušteđevine. Propadaju velike financijske ustanove, a čak i neke od najbogatijih zemalja svijeta hitno poduzimaju mjere kako bi spriječile potpuni financijski kolaps. U zemljama u razvoju rast cijena hrane i drugih osnovnih životnih potrepština ljudima zadaje velike brige.

No novac ljudima stvara probleme i u vrijeme blagostanja. U posljednjih nekoliko godina mnoge su zemlje doživljavale gospodarski napredak, no brojne su ljude ipak mučile novčane brige. Naprimjer južnoafričke novine The Witness izvijestile su da se Afrikom širi “podmukla društvena bolest koja se očituje u potrošačkom mentalitetu, komercijalizmu i sve raširenijem materijalizmu”. Novine su navele i neke simptome te “bolesti”, naprimjer “stres, dugove, rastrošnost, prekomjeran rad, osjećaj prikraćenosti za nešto što se smatra potrebnim, zavist i depresiju”. Novac se smatra glavnim krivcem za stalni pad kvalitete života ljudi u Africi.

Prije sadašnje financijske krize Indija je jedno vrijeme bilježila izvanredan ekonomski napredak. U časopisu India Today International stajalo je da je 2007. u toj zemlji došlo do “naglog i velikog porasta potrošnje”. No vlasti su se bojale da bi taj ekonomski procvat mogao dovesti do sve većih nemira, pa čak i nasilja.

Za to je vrijeme u Sjedinjenim Državama nova generacija mladih ljudi imala naviku trošiti ogromne svote novca na skupocjene stvari. Međutim njihova velika kupovna moć nije ih činila sretnima. Istraživači su rekli da je bogatstvo jedan od glavnih uzroka alkoholizma, depresije i samoubojstava u toj zemlji. Jedno je istraživanje otkrilo da unatoč blagostanju i bogatstvu “manje od trećine Amerikanaca sebe smatra jako sretnima”.

Zašto neki nisu tjeskobni zbog novca?

S druge strane ima mnogo ljudi — kako bogatih tako i siromašnih — koji ni u vrijeme blagostanja ni u vrijeme financijske krize nisu tjeskobno zabrinuti zbog novca i svoje imovine. Kako to uspijevaju?

U svom stručnom radu Smisao novca dvoje profesora psihologije kaže da neke ljude “u velikoj mjeri pokreće novac i da on upravlja njihovim životom. To može dovesti do stresa i neuroze.” S druge strane, dodaju psiholozi, “oni koji dobro raspolažu novcem osjećaju da imaju kontrolu nad svojim životom i pozitivno gledaju na sebe. Oni su gospodari novca, a ne njegovi robovi. (...) Uvjereni smo da su ljudi koji dobro raspolažu novcem ujedno i pod manjim stresom, a samim time i manje napeti.”

Kako vi gledate na novac? Kako na vas utječe spoznaja o nestabilnosti svjetskog gospodarstva? Je li novac vaš gospodar ili sluga? Iako vi osobno možda nemate simptome “novčanog stresnog sindroma”, nitko od nas — bio bogat ili siromašan — nije imun na neugodne posljedice novčanih briga. Pročitajte kako vam određene prilagodbe u načinu na koji raspoređujete svoj novac mogu donijeti veći duševni mir i sretniji život.