Procjenjuje se da ispod dna Zemljinih oceana leži čak 500 000 kubnih kilometara vode koja u sebi ima relativno malo soli. Prema riječima Vincenta Posta, geološkog stručnjaka sa Sveučilišta Flinders u Adelaideu, u davnoj prošlosti “razina mora bila je znatno niža”, pa se kopno protezalo do područja koja se danas nalaze na otvorenom moru. Kad je padala kiša, “punila su se podzemna ležišta vode u predjelima koji danas leže pod morem”. Znanstvenici misle da bi novootkrivene rezerve vode mogle biti spas za preko 700 milijuna ljudi koji muku muče s nestašicom čiste vode.

Polovina krupnih vrsta životinja koje su u prošlosti živjele na području Sahare već je izumrla ili je izgubila preko 99 posto svojih nekadašnjih staništa. Politička nestabilnost u regiji i prekomjeran izlov životinja tek su djelomično krivi za takvo žalosno stanje. Premda u pogledu biološke raznolikosti pustinje nimalo ne zaostaju za šumama, znanstvenici se manje bave istraživanjem pustinja jer za to nemaju dovoljno financijskih sredstava. Stoga je ekolozima i borcima za očuvanje prirode teško pratiti što se događa s ugroženim pustinjskim ekosustavima.

Procjenjuje se da je 2012. zbog zagađenosti zraka umrlo sedam milijuna ljudi, što znači da je ta vrsta zagađenja bila odgovorna za svaki osmi smrtni slučaj. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da je “onečišćenje zraka diljem svijeta postalo glavni ekološki problem koji ugrožava čovjekovo zdravlje”.