MNOGI sisavci koji žive u hladnijim vodama na tijelu imaju debeli sloj sala koji im grije tijelo. No morska se vidra od hladnoće štiti na jedan drugi način — obučena je u debelu bundu.

Razmislite o sljedećem: Krzno morske vidre gušće je od krzna bilo kojeg drugog sisavca. Ono ima oko 155 000 dlaka po kvadratnom centimetru. Dok vidra pliva, sloj dlake što prianja uz njeno tijelo zadržava zrak. Taj zrak grije vidrino tijelo i sprečava da hladna voda dođe u izravan doticaj s njim i rashladi ga.

Znanstvenici su uvjereni da je vidrino krzno vrijedno proučavanja. U svojim su istraživanjima napravili razna umjetna krzna koja se razlikuju po duljini dlake i njihovoj međusobnoj udaljenosti te su zaključili sljedeće: “Što je krzno gušće, a dlake dulje, to je zaštita od vode bolja.” Drugim riječima, mnogi od nas pozavidjeli bi morskoj vidri na njenoj toploj, nepromočivoj bundi.

Stručnjaci se nadaju da će njihova istraživanja doprinijeti dizajniranju i proizvodnji novih vodootpornih materijala. Tko zna, možda bi roniocima koji rone u hladnim vodama bilo bolje da nose dlakava odijela poput morske vidre.

Što vi mislite? Je li krzno koje morsku vidru štiti od hladnoće nastalo evolucijom ili je čudo stvaranja?