Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Dikeni Jehova oisho yeni

Dikeni Jehova oisho yeni

“Noshisho sheni shi mu dikeni, osheshi Oye te mu file oshisho.” — 1 PET 5:7.

OMAIMBILO: 60, 23

1, 2. (a) Omolwashike tuhe na okukala twa kumwa ngeenge otwa hangika koisho? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.) (b) oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

OTU li mounyuni u yadi omaupyakadi. Satana ondiaboli okwa handuka neenghono ‘noha dingilile ngaashi onghoshi hai kumbu, ta kongo ou te mu xwake po.’ (1 Pet 5:8; Eh 12:17) Onghee hano, itashi kumwifa eshi omafimbo amwe hatu kala tu na oshisho. Ovapiya vaJehova ovatilikalunga vonale, ngaashi Ohamba David, oya li i na ‘okuhumbata oisho’ omafimbo amwe. (Eps. 13:3) Omuyapostoli Paulus okwa li e na ‘oshisho shomaongalo aeshe.’ (2 Kor. 11:28) Mbela oshike hatu dulu okuninga po ngeenge otwa wililwa po koisho?

2 Tate yetu womeulu omunahole okwa li a kwafela ovapiya vaye vonale, nokunena okwe shi ninga tashi shiiva opo tu mone epepelelo komaupyakadi ile koisho yetu. Ombiibeli oye tu ladipika kutya: “Oshisho sheni shi mu dikeni, osheshi Oye te mu file oshisho.” (1 Pet. 5:7) Mbela ongahelipi to dulu oku shi ninga? Natu ka konakoneni eenghedi nhee omo to dulu oku shi ninga. Oto dulu oku shi ninga okupitila meilikano tali di komutima, mokulesha Eendjovo daKalunga nokudilonga kudo, okwiindila omhepo iyapuki yaJehova nosho yo mokulombwela ovo we lineekela omaliudo oye. Eshi hatu konakona eenghedi odo nhee, tala ngeenge oto dulu okudidilika mo osho wa hala okutula moilonga.

“OMUTENGI WOYE U UNDULILA KOMWENE”

3. Ongahelipi ‘omutengi woye to dulu oku u undulila kuJehova’ okupitila meilikano?

3 Onghatu yotete oyo hatu dulu okukatuka okweehena popepi naJehova okupitila meilikano. Ngeenge owa shakeneke eenghalo odo tadi ku etele oumbada ile oshisho, mbubulila Xo womeulu omunahole omutima woye aushe. Omupsalme David okwa li a pula Jehova a ti: “Kalunga, uda eilikano lange.” Mepsalme olo tuu olo, David okwa popya vali a ti: “Omutengi woye u undulila kOmwene, Ye ote ku kalele noshisho.” (Eps. 55:2, 23) Konima eshi wa ninga eenghendabala u kandule po oupyakadi woye, eilikano la dja komutima otali ke ku kwafela u ha kale u na oshisho. Mbela ongahelipi eilikano tali dulu oku ku kwafela u henuke okukala nomadiladilo tae ku piyaaneke ile noshisho? — Eps. 94:18, 19.

4. Omolwashike eilikano la fimana ngeenge tu na oshisho?

4 Lesha Ovafilippi 4:6, 7. Jehova ota dulu okunyamukula omailikano etu taa di komutima. Ngahelipi mbela? Ohe tu pe ombili yokomwenyo oyo tai dulu okumangulula omadiladilo nomitima detu. Vahapu ove shi mona, she likolelela koimoniwa yavo. Omolwoisho neenghalo dinyikifa oluhodi odo hava shakeneke, Kalunga okwe va kwafela opo va kale ve na ombili yaye oyo i dule eendunge adishe, va kale vehe na oumbada nova kale va ngungumana. Otashi dulika naave u na oshimoniwa sha faafana. “Ombili yaKalunga” otai dulu okufinda eshongo keshe olo tashi dulika u shakeneke. Oto dulu okulineekela filufilu eudaneko laJehova olo tali ti: “Ino [kala] wa limbililwa, osheshi Aame Kalunga koye. Ame ohandi ku pameke ndee handi ku kwafa yo.” — Jes. 41:10.

EENDJOVO DAKALUNGA OHADI YANDJE OMBILI YOKOMWENYO

5. Ongahelipi Eendjovo daKalunga tadi dulu oku tu pa ombili yokomwenyo?

5 Onghedi onhivali omo to dulu okumona ombili yokomwenyo omokukala ho lesha Ombiibeli nokudilonga kwaasho wa lesha. Omolwashike sha fimana? MOmbiibeli omu na ewiliko lopamishangwa olo tali dulu oku ku kwafela u henuke ile u ungaunge noshisho. Ino pumbwa okukala ho i tale ko i li oshinima shongaho molwaashi oi na eendjovo dounongo dOmushiti odo hadi kwafele nohadi mbilipaleke. Otashi ke ku pameka shili ngeenge owa kala to lesha Eendjovo daKalunga omutenya noufiku, noto ka mona nghee shiwa okutula moilonga ewiliko olo hatu mono okudja mOmbiibeli. Okukala hatu lesha Eendjovo daJehova otashi ke tu kwafela tu kale twa ‘pama notwa nyatipala noita tu ka kala twa tila ile tu haluke.’ — Jos. 1:7-9.

6. Ongahelipi eendjovo daJesus tadi dulu oku ku kwafela?

6 MOmbiibeli omu na eendjovo daJesus tadi hekeleke. Eendjovo nomahongo aye okwa li e li odjo yetwomukumo kovapwilikini vaye. Ovanhu vahapu ova li ve uya kuye molwaashi okwa li ha hekeleke eemwenyo da teyauka, ha pameke oingone nosho yo ovo va wililwa po. (Lesha Mateus 11:28-30.) Okwa kala ha kwafele vamwe pamhepo, pamaliudo, nosho yo paemhumbwe davo dopalutu te shi ningi pahole. (Mark. 6:30-32) Eudaneko laJesus li na sha noku tu yambidida natango otali longo nokunena. Otali dulu okukala loshili kwoove ngaashi la li kovayapostoli ovo va li hava ende pamwe naJesus. Ino pumbwa okukala pamwe naJesus opo u dule okumona ouwa meudaneko laye. Oku na olukeno nota twikile oku li ulika e li Ohamba yomeulu, nongeenge u na oshisho ‘ota dulu oku ku kwafa pefimbo liwa.’ Oshoshili kutya Jesus ota dulu oku ku kwafela u ungaunge nomaupyakadi nota dulu yo oku ku kwafela u kale u na elineekelo nouladi. — Heb. 2:17, 18; 4:16.

OMAUKWATYA OPAKALUNGA OO HAA IMIKWA KOMHEPO YAKALUNGA

7. Ouwa ulipi to ka mona ngeenge owa pula Kalunga e ku pe omhepo iyapuki?

7 Jesus okwa udaneka kutya Tate yetu womeulu itaka dopa okuyandja omhepo iyapuki kwaavo tave mu indile. (Luk. 11:10-13) Omhepo iyapuki yaJehova oi na eenghono dokulotifa oisho yetu ngeenge ohatu imike oiimati yomhepo. Omaukwatya mawa oo haa imikwa keenghono daKalunga tadi longo otaa holola omaukwatya omunaenghono adishe, Kalunga. (Lesha Ovagalati 5:22; Kol. 3:10) Eshi to kulike oiimati yomhepo ekwatafano loye navamwe otali ka kola, noto ka mona kutya eenghalo dihapu odo hadi dulu okweeta oshisho ihadi holoka po vali. Natu ka taleni nghee oiimati yomhepo tai dulu oku tu kwafela.

8-12. Ongahelipi oiimati yomhepo yaKalunga tai dulu oku ku kwafela u ungaunge ile u henuke oisho?

8 “Ohole, ehafo, ombili.” Ngeenge owa kala to ungaunga nefimaneko novanhu, oto ka mona kutya oto dulu okuungaunga nomadiladilo mai oo u na. Osho otashi shiiva ngahelipi? Eshi to ulikile ovamwaxo ohole, olukeno, noku va fimaneka, oto ka henuka eenghalo odo tadi dulu oku ku etela oshisho. — Rom. 12:10.

9 “Onheni, oukaume, ouwa.” Oto dulu okukala nekwatafano liwa novamwaxo, ngeenge owa dulika kelondwelo olo tali ti: “Kalafaneni mu noukaume nokufilafana onghenda nokudiminafana po omatimba.” (Ef. 4:32) Ngeenge owa ningi ngaho, oto ka kala u na ombili novanhu aveshe. Natango oto ka dula okuungaunga nomupondo neenghalo odo hadi holoka po omolwokuhawanenena.

10 ‘Eitavelo.’ Kunena, luhapu oshisho ohashi etwa koimaliwa nokoinima yopamaliko. (Omayel. 18:11) Eitavelo la pama muJehova otali dulu oku ku kwafela u ungaunge ile u henuke okukala u na oshisho. Osho otashi shiiva ngahelipi? Oto dulu okuhenuka oshisho mokukala ho tula moilonga omayele omuyapostoli Paulus oo taa ti “eshi mu shi kwete nashi mu wanene.” Okwa weda ko vali a ti: “Osheshi Ye [Kalunga] okwa tya: ‘Ame ihandi ku efa noitandi ku fii po nande.’ Onghee hano, ohatu dulu okupopya nelineekelo kutya: ‘Omwene Oye omukwafi wange, ame ihandi tila; omunhu ota dulu okuninga nge shike?’” — Heb. 13:5, 6.

11 “Engungumano, elididimiko.” Diladila kouwa oo to dulu okumona ngeenge owa ulike omaukwatya oo. Oto ka dula okuhenuka eenghatu odo tadi dulu oku ku etela oshisho pauhandimwe, noto ka mona ouwa oo hau di mokuhenuka “onya keshe, ekeshuko nehandu, efulakato netukano.” — Ef. 4:31.

12 Oshoshili kutya owa pumbwa elininipiko opo u dule okumona ‘eke li neenghono laKalunga noshisho shoye oto ke shi mu dika.’ (1 Pet. 5:6, 7) Eshi to kulike oukwatya welininipiko, oto ka mona oidjemo iwa naKalunga ota ka kala e ku hokwa note ke ku yambidida. (Mika 6:8) Ngeenge owa kala ho lifile oshisho palutu, pamadiladilo nokukala u shii omangabeko oye ito ka kala wa wililwa po unene koshisho, ndele oto ka kala we lineekela muKalunga.

“INAMU KALA NOSHISHO”

13. Jesus okwa li a hala okutya shike eshi a ti: “Inamu kala noshisho”?

13 MuMateus 6:34 (lesha), omu na omayele aJesus oo taa ti: “Inamu kala noshisho.” Otashi dulika shi kale sha fa shidjuu okutula moilonga omayele oo. Jesus okwa li a hala okutya shike e shi a ti: “Inamu kala noshisho”? Ka li a hala kutya omupiya waKalunga ita dulu okukala ehena oshisho omafimbo amwe; otwa uda nale eendjovo daDavid naPaulus kutya navo ova li hava kala ve na oshisho. Ashike Jesus okwa li ta kwafele ovalongwa vaye va dimbuluke kutya oisho ya pitilila ile ihapu ihai kandula po omaupyakadi. Efiku keshe oli na omashongo alo, onghee hano Ovakriste inava pumbwa okuweda ko koisho mokukala tava diladila shi na sha nonakudiwa ile nonakwiiwa. Ongahelipi okutula moilonga omayele aJesus taku dulu oku ku kwafela u henuke oisho?

14. Ongahelipi to dulu okuungaunga noshisho shi na sha nonakudiwa yoye?

14 Oisho imwe otashi dulika i etwe po omolweenghatu odo omunhu a katuka ile omapuko oo a ninga monakudiwa. Otashi dulika a kale e udite e na ondjo omolwoshinima osho a ninga monakudiwa, tashi dulika nokuli konima yomido dihapu. Pomhito imwe, Ohamba David oya li i udite ‘owii wayo wa ninginifa omutwe waye.’ Okwa ti: “Mokundakula kwomutima wange ohandi kuu pombada.” (Eps. 38:4, 5, 9, 19) Monghalo oyo, oshike David a li a pumbwa okuninga, nokwa li a ninga po shike? Okwa kala e lineekela monghenda nomediminepo laJehova. Okwa popya nelineekelo kutya: “Omunelao ou omanyono aye a dimwa po.” — Lesha Epsalme 32:1-3, 5.

15. (a) Omolwashike uhe na okukala u na oshisho shonghalamwenyo yoye paife? (b) Eenghatu dilipi wa pumbwa okukatuka opo u xwepopaleke oshisho? (Tala oshimhungu “ Eenghedi dimwe nghee to dulu okuxwepopaleka oshisho.”)

15 Omafimbo amwe, otashi dulika u kale u na oshisho shonghalamwenyo yoye paife. Pashihopaenenwa, eshi David a shanga Epsalme 55 okwa li e na oshisho shonghalamwenyo yaye. (Eps. 55:3-6) Ashike nande ongaho, ka li a efa oshisho shi mu ningife a kale ine lineekela vali muJehova. David okwa li a popya oupyakadi waye meilikano, nokwa li yo e udite ko nghee sha fimana okuungaunga neenghalo odo hadi eta oshisho. (2 Sam. 15:30-34) Ohatu lihongo oshilihongomwa sha fimana koshihopaenenwa shaDavid. Ponhele yokweefa u kale wa wililwa po koshisho, katuka eenghatu opo u ungaunge nonghalo oyo ndele to efele oinima momake aJehova.

16. Ongahelipi eityo ledina laKalunga tali dulu okupameka eitavelo loye?

16 Omukriste ota dulu okukala e na oshisho ngeenge okwa kala te lipula unene shi na sha nomaupyakadi oo taa dulu oku ka holoka po monakwiiwa. Onghee hano, ino pumbwa okukala noshisho ile nomalipulo e na sha noiningwanima oyo uhe shi kombinga yayo. Omolwashike mbela? Omolwaashi luhapu oinima haalushe hai kala ngaashi hatu kala twa teelela i kale i li. Shikwao vali, Kalunga oo, hatu dike oisho yetu aishe, iha nyengwa kusha. Oshi shi okuudiwa ko molwaashi edina laye otali ti ota ‘kala osho a hoolola okukala.’ (Ex. 3:14) Eityo ledina laKalunga ole tu shilipaleka kutya Kalunga ota dulu okuwanifila po ovapiya vaye aveshe omalalakano aye. Oto dulu okukala noushili kutya Kalunga ota dulu okupa ovapiya vaye ovadiinini ondjabi nota dulu oku va kwafela va ungaunge noisho yavo yomonakudiwa, yopaife noyomonakwiiwa.

EENGHUNDAFANA TADI DI KOMUTIMA

17, 18. Ongahelipi eenghundafana tadi ti sha tadi dulu oku ku kwafela u ungaunge noisho?

17 Onghedi onhine oyo tai dulu oku ku kwafela u ungaunge noshisho eenghundafana tadi ti sha, okulombwela omunhu oo eshi okulineekelwa omaliudo oye. Kaume koye kopahombo, kaume kopofingo ile omukulunhuongalo ota dulu oku ku kwafela u ungaunge nou kale u na etaleko li li pandjele li na sha noshisho shoye. “Oshisho shomomutima womunhu otashi u fidimike poshi, ndelenee ondjovo yehekeleko otai u hafifa.” (Omayel. 12:25) Okuninga eenghundafana di li paushili mwamangulukilafana otaku dulu oku ku kwafela u dule okuungaunga noshisho shoye. Ombiibeli oye tu lombwela kutya: “Apa pe he nomapukululo, eemhangela tadi nyonauka, ndelenee apa pe novapukululi vahapu, do tadi wanifwa.” — Omayel. 15:22.

18 Jehova oha kwafele yo Ovakriste va ungaunge noisho okupitila pokwoongala kwokoshivike. Pokwoongala oho dulu okweendafana novaitaveli vakweni ovo ve na ko nasha naave nova hala okutwaafana omukumo. (Heb. 10:24, 25) ‘Ehekeleko’ la tya ngaho otali ku kwafele u pameke oupamhepo woye noto ka dula okuungaunga noshisho keshe. — Rom. 1:12.

EKWATAFANO LOYE NAKALUNGA OTALI KUPAMEKE

19. Omolwashike u na okukala nelineekelo kutya ekwatafano loye naJehova otali ke ku pameka?

19 Natu ka taleni nghee omukulunhuongalo umwe wokoCanada a li a mona nghee sha fimana okukala ha dike Jehova oshisho shaye. Okwa li e na oilonga oyo hai mu etele ostresa e li omuhongifikola, omuyandjimayele nokwa li a wililwa po koisho. Omumwatate oo okwa li a ungaunga ngahelipi nonghalo oyo? Okwa ti: “Komesho yoinima aishe onda mona kutya okulonga noudiinini ndi pameke ekwatafano lange naJehova okwa pameka nge opo ndi dule okuungaunga noupyakadi wopamaliudo. Ekwafo lookaume kashili nolovamwatate ola fimana ngeenge u li moudjuu. Onda mangulukila omukulukadi wange nohandi mu lombwele oshili. Ovakulunhuongalo vakwetu nomupashukilishikandjo wetu ova li va kwafela nge opo ndi kale ndi na etaleko la yuka. Onda li nda konga ekwafo lopaunamiti, handi ningi omalunduluko e na sha nokulongifa efimbo lange, nonda li nde litulila po efimbo lokufuda po nokuninga omadeulo olutu. Mokweendelako kwefimbo, onda li nda hovela okukala ndi na elipangelo. Ngeenge ope na oinima oyo itandi dulu okuungaunga nayo ohandi i efele momake aJehova.”

20. (a) Ongahelipi hatu dulu okudika Kalunga oshisho shetu? (b) Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?

20 Mokutala kwaashi twe lihonga, otwa mona nghee sha fimana okudika Kalunga oshisho shetu okupitila meilikano tali di komutima nomokulesha Eendjovo daye nokudilonga kudo. Otwe lihonga yo nghee sha fimana okwiimika oiimati yomhepo yaye, okulombwela vamwe ovo twe lineekela omaliudo etu nokupameka ekwatafano letu mokweendafana nOvakriste vakwetu. Moshitukulwa tashi landula ohatu ka kundafana nghee Jehova he tu yambidida moku tu pa eteelelo li na ondjabi. — Heb. 11:6.