Kal idhi e weche manie iye

GIK MA NYALO KONYO JOOT | BEDO JONYUOL

Puonj Nyathini Gik Monego Ong’e e Wi Nindruok

Puonj Nyathini Gik Monego Ong’e e Wi Nindruok

PEK MA BEDOEGA

Higni matin mokalo, thothne jonyuol e ma ne kwongoga wuoyo gi nyithindgi e wi weche motudore gi nindruok. Ne gileroga wechego e yo maber ka luwore gi hik nyithindgi.

Tinde ok en kamano kata matin. Buk miluongo ni The Lolita Effect wacho kama: “Nyithindo chakoga winjo weche mag nindruok ka pod gitindo ahinya, kendo timno siko mana ka medore pile ka pile. Be ng’eyo wechego ka gitindo konyogi koso hinyogi?

GIK MONEGO ING’E

Pichni mochido yudore kamoro amora. Deborah Roffman nondiko weche ma luwogi e buk miluongo ni Talk to Me First: “Mbekni ma ji goyoga, gige ohala milando, sinembe, buge, thumbe, programbe mag TV, ote ma ji oro, lendo miketoga e bath ndara, simbe, kod kompyuta, opong’ gi pichni kod weche mochido mag nindruok. Osechopo kama tinde [nyithindo kod rowere] paro mana ni nindruok e gima duong’ e ngima.”

Jo ohala moko osemiyo weche mag nindruok omedo landore. Jo ohala landoga lep nyithindo ma nyalo chiero gombo mag nindruok, kendo giuso lewnigo ne nyithindo. Timo kamano miyoga nyithindo chako keto pachgi ahinya e dendgi ka pod gitindo. Buk moro miluongo ni So Sexy So Soon wacho kama: “Jo ohala ong’eyo ni nyithindo niga gi nyawo mar kopo gik ma mbesegi timo, kendo ni gidwaroga ni mbesegigo oyie kodgi. Omiyo, jo ohalago tiyoga gi nyawono e yo marach. Gima duong’ ma gidwaro en ni nyithindo odwar bedo gi gik manyien.”

Ng’eyo weche mag nindruok kende ok oromo. Mana kaka nitie pogruok e kind ng’eyo gik mopogore opogore e mtoka kod bedo dereba maber, e kaka nitie pogruok e kind ng’eyo weche mag nindruok kod tiyo gi ng’eyono e timo yiero mariek.

Wach maduong’ en ma: Moloyo kinde moro amora mosekalo, kindegi e ma dwarore ahinya ni ikony nyithindi mondo ‘gitieg nyalogi mar ng’eyo tiend weche,’ mondo ging’e ‘pogo gik makare kod gik ma ok kare.’​—Jo-Hibrania 5:14.

GIK MINYALO TIMO

Puonjgi. Kata obedo ni wuoyo e wi weche mag nindruok nyalo nenore ka gima tek, in gi ting’ mar puonjo nyithindi weche motudore gi wachno. Kaw ting’no mapek.​—Puonj ma Muma chiwo: Ngeche 22:6.

Wachuru wechego matin-matin. Kar tiyo gi thuolo malach kiwuoyo gi nyithindi e weche motudore gi nindruok, ti gi thuolo ma ok ochan motelo kaka sama udhi bayo kamoro, kata sama utimo tich moro gi nyathini. Ti gi penjo mabeyo ma biro miyo nyathini oyawni chunye. Kuom ranyisi, kar penjo nyathini ni, “Ang’o momiyo lendo mar ohalano mori?” inyalo penje ni, “Iparo ni ang’o momiyo jo ohala tiyoga gi pichni kaka mago sama gilando gik ma giuso?” Bang’ ka nyathini osedwoko, inyalo penje ni, “In to ineno nade wachno?”​—Puonj ma Muma chiwo: Rapar mar Chik 6:6, 7.

Puonj nyathini ka luwore gi hike. Nyithindo ma pok ochako dhi skul inyalo puonj nyinge fuonni mag nindruok, kod kaka ginyalo tang’ gi joma nyalo hinyogi e yor nindruok. Kaka gimedo dongo, inyalo puonjogi weche moko e wi kaka imakoga ich. Ka rowere ochako pong’, onego bed ni giseng’eyo gik monego ging’e e wi nindruok.

Puonjgi timbe mabeyo. Chak puonjo nyathini ka pod otin ahinya gimomiyo dwarore ni obed ja ratiro, ja adiera, kendo jaluor. Mano biro ketoni mise maber mar wuoyo e wi weche mag nindruok. Wach ne nyithindi e yo moriere gik miyiego. Kuom ranyisi, ka po ni ok iyie gi wach mar nindruok e kind ji ariyo ma pok okendore, wach mano ayanga, kendo iler gimomiyo timno ok ber, kod hinyruok monyalo kelo. Buk miluongo ni Beyond the Big Talk wacho kama: “Thoth rowere ok donjga e timbe mag nindruok nikech ging’eyo ni jonyuolgi ok oyie gi joma donjo e timbego ka pok gikendore.”

Ket ranyisi maber. Dag ka luwore gi weche mipuonjo nyithindi. Kuom ranyisi, dibed ni inyieroga sama ji wacho angera mochido? Dibed ni irwakoga lewni ma chiero gombo mag nindruok? Dibed ni iheroga mila mag kisera gi ng’ama ok jaodi? Gik ma kamago nyalo miyo nyithindi kik kaw mapek weche mipuonjogi.​—Puonj ma Muma chiwo: Jo-Rumi 2:21.

Konygi bedo gi paro malong’o. Nindruok en mich moa kuom Nyasaye, kendo onyalo kelo mor ne joma okendore. (Ngeche 5:18, 19) Nyis nyathini ni e kinde mowinjore, en bende obiro yudo morno e yo mowinjore kendo ma ok oywago ang’e, ka po ni orito nyaka odonj e kend.​—1 Timotheo 1:18, 19.