Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ang’o Momiyo Chandruok Ng’eny Ahinya?

Ang’o Momiyo Chandruok Ng’eny Ahinya?

Mondo wang’e gadier gimomiyo piny opong’ gi chandruok koda gimomiyo tieko chandruogego osetamo dhano kata obedo ni gisetemo ahinya, nyaka wakwong wang’e gima kelo chandruok. Kata obedo ni gik makelo chandruok ng’eny kendo moko winjo tiendgi tek, wamor ng’eyo ni Muma nyalo konyowa ng’eyogi. E sulani, wabiro nono gik moko abich madongo mamiyo chandruok ng’eny ahinya e piny. Warwaki mondo inon ane gima Muma wacho kendo ine kaka Wach Nyasaye konyowa ng’eyo gadier gima kelo chandruok e piny.—2 Timotheo 3:16.

SIRKANDE MARICHO MAG DHANO

Muma wacho kama: “Ka ng’a marach okawo ruoth, ji ng’ur.”—Ngeche 29:2.

Kinde mang’eny, jotelo mag agoko osekelo chandruok mokalo awacha ne joma gilocho e wigi. Ok en adier ni jotelo duto locho gi agoko. Moko osebedo gi chuny maler mar konyo dhano wetegi. Kata kamano, bang’ donjo e loch, giyudo ni ok ginyal chopo gik ma gidwaro nikech ywaruok gi piem. Kinde moko, jotelo tiyo gi tekogi marach mondo gimewrego to koni ji hinyore. Henry Kissinger, ma ne en Secretary of State mar piny Amerka, nowacho kama: “Histori opong’ gi sigendni mag joloch ma ne osetemo kelo lokruoge mabeyo to ne ogoyo le e kidi.”

Muma be medo jiwo ni: “Dhano onge gi teko yiero yore mowuothoe.” (Yeremia 10:23) Dhano morem onge gi rieko madwarore mondo ochik yorene duto maber. Ka dhano ok nyal tayore owuon, ere kaka onyalo tayo oganda mangima? Be ineno gimomiyo dhano ok nyal tieko chandruok chuth? Kuom adier, thothne, gima osekelo ne dhano chandruok en loch marach.

DINDE MAG MIRIAMBO

Yesu nowacho kama: “Ma eri e ma nomi ji duto ong’e ni un jopuonjrena, ka un uheroru ng’ato gi ng’ato.”—Johana 13:35.

Jotelo duto mag din puonjo hera gi kuwe. Kata kamano, adiera en ni pok gipuonjo jolupgi hera madier ma tieko chuth sigu moro amora ma ng’ato nyalo bedogo. Kar konyo ji obed gi hera, din osepogo ji, osejiwo tim mar buono jomoko, kendo osekelo tungni e ogendni koda e kind pinje mopogore opogore. Hans Küng, ma nono weche din notieko buge miluongo ni Christianity and the World Religions kowacho niya: “Lwenje mosetimie timbe mag mahundu madongoe moloyo kendo ma ji osechiworee moloyo, gin lwenje migoyo e nying din kata ma din oriwo lwedo.”

E wi mano, jotend dinde mang’eny ok kaw okang’ ne joma terore, bed ni gin joma pok odonjo  e kend kata mosedonjo e kend, kendo ok gikaw okang’ ne chwo manindo gi chwo koda mon manindo gi mon. Mani osekelo tuoche mang’eny, osemiyo mine mang’eny ogolo ich, osemiyo ji onyuol oko mar kend, kendo oseketho kend kaachiel gi ngima joot, ma osekelo lit maok wachi.

DHANO OREM KENDO NIGI GOMBO MARICHO

“Ng’ato ka ng’ato itemo ka gombone otere, kendo oyondhe. Eka gombo kosemako ich onywolo richo, to richo kosedongo ogik, onywolo tho.”—Jakobo 1:14, 15.

Nikech waduto wan joma orem, wathoro timo gik maok kare kendo nyaka waked matek gi “gombo mag ringruok.” (Jo Efeso 2:3) Kata kamano, en gima tek ahinya kedo gi gombo moro marach seche ma thuolo oneno mar chopo gombono. Kapo ni waweyo gombo maricho olowa, mano nyalo nyuolonwa chandruoge maricho ahinya.

Jandiko moro miluongo ni P. D. Mehta nondiko kama: “Chandruoge mang’eny mayudowa kaka dhano bedoe nikech gombowa wawegi, manyo mor e yo mokalo tong’, guondo koda manyo duong’.” Ji mang’eny ma ne nigi nying maber osekethore. Gisekelo chandruoge mang’eny ne joodgi, osiepegi, koda joma moko nikech gombogi mokalo tong’ ka gibedo misumba gik moko kaka kong’o, yedhe ma mero, tuke mag locho gi hawi, koda terruok. Donge wanyalo yie gi Muma sama owacho ni: “Chuech duto chur kaachiel, kendo neno rem nyaka kawuono”?—Jo Rumi 8:22.

JOCHIENDE MIYO DHANO CHANDORE

Muma nyisowa ni Satan en “nyasach pinyni” kendo nitie malaike maricho miluongo ni jochiende ma riwe lwedo.—2 Jo Korintho 4:4; Fweny 12:9.

Mana kaka Satan, jochiende bende tiyo matek mondo giwuond kendo gichik dhano. Jaote Paulo nonyiso mano kane ondiko niya: “Wasikwa mwakedogo ok gin ringruok gi remo, to wakedo kod joloch, gi joteko, kod ruodhi mag piny mar mudhoni, kod lang chuny maricho ma ok mag pinyni.”—Jo Efeso 6:12.

Kata obedo ni jochiende mor sando ji, mano ok e gima duong’ ma gidwaro chopo. Gima duong’ ma gidwaro timo en golo ji kuom Jehova Nyasaye Manyalo Duto. (Zaburi 83:18) Timbe kaka tiyo gi sulwe, ndagla, juok, kod koro weche, gin moko kuom yore ma jochiende tiyogo e wuondo ji kendo chikogi. Mano e momiyo Jehova siemowa ne gik ma kamago manyalo kelonwa hinyruok, kendo osingo ni obiro rito jogo ma kwedo Satan kod jochiende.—Jakobo 4:7.

WADAK E “NDALO MAG GIKO”

Higni madirom 2,000 mokalo, Muma nokoro kama: “To ng’e wachni maler, ni kinde mag chandruok nobi e ndalo mag giko.”

Ndikono nyiso gimomiyo kindego nobed mag chandruok kuom wacho niya: “Ji nobed jo moherore giwegi, kendo jo mohero mwandu, jo ma wuorore, jong’ayi,. . . jo ma ok ohero owetegi, jo ma jendeke, jojig wach, jo moowore, jo mager, jo ma ok ohero gik mabeyo; joandhoga, jorikni, josunga, kendo jo mohero mor mar piny moloyo hero Nyasaye.” Kuom adier, achiel kuom gimomiyo piny opong’ gi chandruok e kindewagi en nikech wadak e “ndalo mag giko.”—2 Timotheo 3:1-4.

Kaluwore gi gik ma wanenogo, donge nenore ayanga gimomiyo dhano ok nyal tieko chandruok chuth kata gigomb manade? To kare ng’ano manyalo konyowa? Wanyalo mana geno Jachwechwa ma osingo ni obiro ketho ‘tije Satan’ duto kaachiel gi joma luwo Satan. (1 Johana 3:8) Sula maluwo biro nyiso gima Nyasaye biro timo mondo otiek chuth gik moko duto makelo chandruok.