Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK KOUVERTIR | KI BONDIE PANSE LOR SIGARET

Enn Lepidemi Mondial

Enn Lepidemi Mondial

Sigaret se enn asasin ki pena okenn pitie.

  • Pandan dernie siek, li’nn touy 100,000,000 dimounn.

  • Dan enn an, li pran preske 6,000,000 lavi.

  • An mwayenn, li touy enn dimounn sak sis segonn.

Ek pena okenn sign ki sa pou sanze.

Bann lotorite inn kalkile ki si sa kontigne koumsa, ver 2030, plis ki 8,000,000 dimounn pou mor sak lane akoz sigaret. Ek zot predir ki ver lafin 21em siek 1,000,000,000 dimounn pou fini mor akoz sigaret.

Sigaret pa afekte zis bann fimer. Bann manb lafami sa fimer ki’nn mor la, zot osi zot soufer lor plan emosionel ek finansie, ek ena 600,000 non-fimer ki mor sak lane parski zot respir lafime sigaret. Sa li enn pwa lor zepol tou dimounn parski bann depans medikal li ogmante.

Kan enn lepidemi fane, bann dokter bizin degaze rod enn remed, me sa lepidemi-la ena so gerizon; tou dimounn bien konn so remed. Dokter Margaret Chan, direkter-zeneral Lorganizasion Mondial Lasante, ti dir: “Sigaret se enn lepidemi ki’nn koze zis par bann dimounn. Si bann gouvernman ek lasosiete an zeneral met lame ansam, zot pou kapav kontourn sa problem-la.”

Lor plan internasional ena bann aksion ki finn pran pou konbat sa problem lasante la, kouma zame pa finn fer avan. An Out 2012, apepre 175 pei finn tom dakor pou pran bann mezir pou limit kantite sigaret ki bann dimounn fime. a Me, ena de rezon kifer, olie li diminie, sa lepidemi-la pe ogmante. Sak lane, lindistri sigaret depans plizir milyar dolar dan bann piblisite pou atir bann nouvo kliyan, sirtou bann madam ek bann zenn adilt ki res dan bann pei ki pe devlope. Kan enn dimounn koumans fime, li nepli kapav san pas sa. Akoz sa depandans-la, se sir ki kantite viktim ki sigaret fer parmi sa enn milyar dimounn ki’nn tom dan sa piez-la, pou res touzour bien ot. Dan prosin 40 an, kantite dimounn ki pou mor akoz sigaret pou ogmante enn sel kout, amwin ki bann fimer aret fime.

Boukou ti pou kontan sorti dan sa piez-la. Me lefe ki zot depandan lor sigaret, ek zot trouv bann piblisite partou, tousala anpes zot fer sa. Se sa lexperyans-la ki Naoko finn fer. Li’nn koumans fime kan li ti ankor enn adolesan. Lefe ki li ti pe fer parey kouma li ti trouve dan televizion ek dan bann magazinn, li ti santi li bien alamod, enn kikenn ki bien style. Mem si li’nn trouv so de paran mor avek kanser poumon, li’nn kontign fime alor ki li ti pe elve so de tifi. Li rekonet: “Mo ti per tansion mo gagn kanser poumon ek mo ti trakase pou lasante mo bann zanfan, me mo pa ti pe kapav arete. Mo ti panse zame mo pa pou kapav aret fime.”

Pourtan, Naoko inn arete. Li’nn gagn volonte pou aret sa move labitid-la gras-a enn kitsoz, ek sa mem kitsoz-la inn ed bann milyon dimounn pou aret fime. Ki sa kitsoz-la sa? Silvouple kontign lir.

a Ala sertin mezir ki finn pran: Explik bann dimounn ki danze ena kan fime, met bann restriksion lor piblisite ki bann lindistri sigaret fer, ogmant tax lor sigaret, ek etabli bann program pou ed bann dimounn aret fime.