Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Rar M̦õn̦õn̦õ in Em̦m̦akũt ñan Jipañ

Rar M̦õn̦õn̦õ in Em̦m̦akũt ñan Jipañ

ELÕÑ kõrã im jiroñ ro jeid im jatid me ejjel̦o̦k pãleer rej kijejeto ilo aer jipañ ilo aelõñ ko el̦apl̦o̦k aikuj rukwal̦o̦k naan ie. Jet iaan rein elõñ iiõ in aer jipañ ilo aelõñ kein. Ta ko rar jipañ er bwe ren maroñ kar em̦m̦akũt ñan aelõñ ko jet? Ta ko rar katak jãn aer jipañ ilo jikin kein? Ta tokjãn ko rej loi ilo mour ko aer kiiõ? Jaar bwebwenato ippãn jet iaan kõrã rein jeid im jatid. El̦aññe kwõj juon kõrã ak jiroñ eo ejjel̦o̦k rejetan im kokõn̦aan bõk kun̦aam̦ ilo juon jerbal me enaaj l̦ap an kõm̦m̦an bwe en jubũruom̦, kõmij tõmak bwe kwõnaaj bõk tokjãn jãn men kein kõrã rein rar ba. Ilo m̦ool, aolep armej ro an Anij remaroñ bõk tokjãn jãn joñak kein aer.

BÕJRAK JÃN AER PERE ER MAKE

Anita

Kwõj ke pere kwe make im l̦õmn̦ak bwe kwõban lo tõprak ilo am̦ bainier ilo bar juon aelõñ ãinwõt juon eo ejjel̦o̦k rejetan? Anita, eo im 70 jim̦a an iiõ kiiõ ear lukkuun pere e make ilo kar jinoin. Ear dik im rũttol̦o̦k ilo Iñlen, ijo im ear jino bainier ie ke ear 18 an iiõ. Ej ba: “Ear lukkuun em̦m̦an ippa katakin ro jet kõn Jeova, bõtab iar jab tõmak bwe inaaj kar jipañ ilo bar juon aelõñ. Ijjañin kar katak bar juon kajin im iar l̦õmn̦ak bwe enaaj kar lukkuun pen ñan aõ katak im jel̦ã bar juon kajin. Eñin unin ke kar kũr eõ bwe in etal ñan jikuul̦in Giliad, iar lukkuun ilbõk. Iar lukkuun bwilõñ kõn aer kar kããlõt juon eo ejabwe jel̦ã ippãn bwe en etal ñan jikuul̦ in. Bõtab iar l̦õmn̦ak ippa make im ba, ‘Ñe Jeova ej tõmak bwe imaroñe, inaaj kate eõ.’ Em̦õj an mootl̦o̦k kiiõ elõñl̦o̦k jãn 50 iiõ. Jãn kar iien eo, ikabde jerbalin mijinede ilo Jepaan.” Anita ear wõnm̦aanl̦o̦k im ba bwe elukkuun m̦õn̦õn̦õ in rõjañ kõrã im jiroñ ro reddikl̦o̦k bwe ren anõke joñak in an ñan bainier ilo bar juon aelõñ. El̦ap an m̦õn̦õn̦õ kõnke elõñ em̦õj aer kõm̦m̦ane men in.

RAR KWAL̦O̦K AER PERAN

Elõñ iaan kõrã im jiroñ ro me rej jipañ ilo aelõñ ko jet rar mijak in em̦m̦akũt ilo kar jinoin. Ak ta eo ear jipañ er bwe ren maroñ kar em̦m̦akũt?

Maureen

Maureen, eo im 60 jim̦a an iiõ kiiõ ej ba, “Ke iar dik im rũttol̦o̦k, iar kõn̦aan kõjerbal mour e aõ ñan jipañ ro jet.” Ke ear 20 an iiõ, ear em̦m̦akũt ñan Quebec ilo Canada, juon jikin me ear l̦ap aikuj bainier ie. Ej wõnm̦aanl̦o̦k im ba: “Tokãlik, kar kũr eõ bwe in etal ñan Jikuul̦in Giliad, bõtab iar mijak kõnke inaaj aikuj etal ñan juon jikin ijjab imminene kake im ejako ro m̦õtta ie. Bareinwõt, iar jab kõn̦aan etal jãn jinõ, eo im ej lale jema kõnke enañinmej. Elõñ boñ in aõ jañ im kwal̦o̦k bũruõ ñan Jeova kõn men kein. Ke iar kõnnaan kaki ippãn jinõ im jema, rar rõjañ eõ bwe in eo̦roñ kũr eo. Iar bar kile an ro ilo eklejia eo aõ jipañ jinõ im jema. Ke iar kile wãween an Jeova jipañ erro, men in ear jipañ eõ ñan lõke bwe enaaj bar lale im kõjparok eõ. Ilo kar iien in, iar pojak in etal!” Jino jãn kar 1979 eo, Maureen ear mijinede ilo West Africa ium̦win elõñl̦o̦k jãn 30 iiõ. Kiiõ, meñe ej lale jinen ilo Canada, ak ej wõnm̦aanl̦o̦k im jipejel̦ bainier. Ej reilikl̦o̦k ñan iien ko ear jipañ ilo bar juon aelõñ im ba: “Aolep iien Jeova ear kabwe aikuj ko aõ ilo iien ko iar aikuji.”

Wendy

Wendy, eo im 60 jim̦a an iiõ kiiõ, ear jino bainier ilo Aujtõrõlia ke ear juon jo̦dikdik. Ej ba: “Iar juon eo elukkuun ejjookok im ikõn mijak in kõnnaan ippãn ro ijaje kajjier. Bõtab aõ bainier ear jipañ eõ bwe in jel̦ã kõnnaan ippãn jabdewõt armej. Kõn men in, ear l̦apl̦o̦k aõ peran. Tokãlik, iar kile bwe elukkuun jako aõ immijakjak. Aõ bainier ear jipañ eõ ñan atartar wõt ioon Jeova, im men in ear jipañ eõ bwe in jino kile bwe imaroñ jipañ ilo aelõñ ko jet. Bareinwõt, juon jeid im jatid kõrã me ejjel̦o̦k rejetan im ear mijinede ilo Jepaan ium̦win elõñl̦o̦k jãn 30 iiõ ear kajjitõk bwe in etal ippãn ñan Jepaan bwe kõm̦ro en kwal̦o̦k naan ie ium̦win 3 allõñ. Aõ kar jerbal ippãn ear kal̦apl̦o̦k aõ kõn̦aan em̦m̦akũt ñan aelõñ ko jet.” Ilo lukwõl̦pãnl̦o̦k 1980 jim̦a ko, Wendy ear em̦m̦akũt ñan Vanuatu, juon ãne ej pãd enañin 1,100 m̦ail̦ iturearin Aujtõrõlia.

Wendy ej pãdwõt ilo Vanuatu, im kiiõ ej jerbal ilo juon jikin ukok. Ej ba: “Il̦ak loe an lõñ kumi im eklejia ko rekããl jutak ilo jikin kein rettol̦o̦k, el̦ap aõ lañlõñ. Elukkuun l̦ap aõ jeraam̦m̦an bwe ewõr jidik kun̦aõ ilo jerbal in an Jeova ilo ãne jiddik kein.”

Kumiko (iol̦apl̦ap)

Kumiko, eo im 60 jim̦a an iiõ kiiõ, ear rekũl̦ar bainier ilo Jepaan ke bainier eo m̦õttan ear ba bwe erro en em̦m̦akũt im jipañ ilo Nepal. Kumiko ej ba: “Aolep iien ear kajjitõk ippa, bõtab iar ba ejjab. Iar mijak kõnke inaaj aikuj katak bar juon kajin im katak kilen mour ilo juon jikin eoktak. Bareinwõt ear jab lukkuun bwe jããn ippa ñan aõ em̦m̦akũt ñan bar juon aelõñ. Ke iar l̦õmn̦ak wõt kõn pepe eo inaaj kar kõm̦m̦ane, iar kũrããj ilo wõtbai im del̦o̦ñ ilo aujpitõl̦. Ke iar pãd ilo aujpitõl̦, iar l̦õmn̦ak ippa make kõn ta ko remaroñ wal̦o̦k ñan ña ilo raan ko repãd im̦aan. Ijaje ñe inaaj bõk juon nañinmej im jujen wõt jab maroñ etal im jipañ ilo aelõñ ko jet. Iar l̦õmn̦ak ippa make bwe bõlen imaroñ jipañ ilo bar juon aelõñ ium̦win juon iiõ ak lõñl̦o̦k. Iar jar im akwel̦ap ñan Jeova bwe en jipañ eõ ñan kõm̦m̦ane pepe eo aõ.” Ãlikin an kar Kumiko diwõj jãn aujpitõl̦, ear jam̦bol̦o̦k ñan Nepal, im tokãlik erro bainier eo m̦õttan kar em̦m̦akũtl̦o̦k ñan ijin.

Ekepaak 10 iiõ in an Kumiko jipañ ilo Nepal. Ej reilikl̦o̦k ñan iiõ kein rej kab jem̦l̦o̦kl̦o̦k im ba: “Iar el̦l̦ã jãn apañ ko iar inepata kaki ãinwõt ñe iar el̦l̦ã im etal ilujen Lom̦al̦o Ekilmir. Ilukkuun m̦õn̦õn̦õ bwe iar maroñ em̦m̦akũt bwe in jipañ ilo juon aelõñ me el̦ap aikuj rukwal̦o̦k naan ie. Enañin aolep iien ñe ij kwal̦o̦k naan ilo juon em̦, 5 ak 6 armej rej itok jãn m̦õko jet im roñjake. Joñan, ajri jiddik ro rekõn bar kajjitõk aer tũrããk. Elukkuun l̦ap aõ lañlõñ bwe ij kwal̦o̦k naan ilo jikin in me elõñ armej rem̦õn̦õn̦õ in roñjake.”

KIJENMEJ KÕN APAÑ KO RAR IIOONI

Kõrã ro jeid im jatid me jaar bwebwenato ippãer rar bar iioon apañ ko. Ak ta ko rar jipañ er ñan kijenmej wõt?

Diane

Diane, eo im ej jãn Canada ej ba: “Ilo kar jinoin, ear pen ñan ña ke iar ettol̦o̦k jãn baam̦le eo aõ.” Kiiõ, ej kab 60 jim̦a an Diane iiõ, im ear mijinede ilo Ivory Coast (kiiõ Côte d’Ivoire) ium̦win 20 iiõ. Ej ba: “Iar kajjitõk ippãn Jeova bwe en jipañ eõ ñan yokwe armej ro ilo aelõñ eo ij jipañ ie. Jeid im Jatid Jack Redford, juon iaan rũkaki ro aõ ilo Giliad, ear ba ñan kõm bwe ilo jinoin ewõr men ko kõm naaj abn̦õn̦õ ak ilbõk kaki ilo jikin ko kõm naaj jipañ ie, el̦aptata ñe kõm naaj loe an l̦ap jeram̦õl. Bõtab ear ba: ‘Jab l̦õmn̦ak kõn an armej ro jeram̦õl. L̦õmn̦ak wõt kake armej ro, im kalimjek mejãer ñe kwõj kõnnaan ippãer. Lale wãween aer em̦m̦akũt ñe rej roñ kõn katak ko rem̦ool jãn Baibõl̦.’ Eñin men eo iar kõm̦m̦ane, im elukkuun l̦ap tõprak ko rar wal̦o̦k! Ke iar kwal̦o̦k kõn ennaan eo ekaenõm̦m̦an kõn Aelõñ eo an Anij, iar kile an m̦õn̦õn̦õ turin mejãn armej ro!” Ta ko jet rar jipañ Diane? Ej ba: “Iar epaake rũkkatak ro aõ im el̦ap aõ lañlõñ ke iar loe aer oktak im jet ro rej karejar ñan Jeova ilo tiljek. Aelõñ eo iar jerbal ie ear oktak im ãinwõt aelõñ eo aõ. Elõñ ro ij watõk er ãinwõt jinõ, jema, jeiũ, im jatũ, ãinwõt an kar Jijej kallim̦ur.”—Mark 10:29, 30, UBS.

Anne, eo im 40 jim̦a an iiõ kiiõ, ej jipañ ilo juon aelõñ ilo Eijia me em̦õj kamo jerbalin kwal̦o̦k naan ie. Ej ba: “Ium̦win iiõ ko m̦aantak ke iar jipañ ilo aelõñ ko reoktak jãn doon, iar mour ippãn jet kõrã im jiroñ ro jeid im jatid me relukkuun oktak jãn ña. Jet iien, kõn am oktak jãn doon, ej wal̦o̦k pok ko ikõtaam im men ko rej kõm̦m̦an bwe kõmin inepata ippãn doon. Ñe ej wal̦o̦k men in, ikõn kate eõ bwe in kajjioñ epaakel̦o̦k er bwe en l̦apl̦o̦k aõ mel̦el̦e kõn m̦anit ko an aelõñ ko aer. Iar bareinwõt kate eõ bwe en l̦apl̦o̦k aõ kwal̦o̦k yokwe im jouj ñan er. Im̦õn̦õn̦õ bwe elõñ tokjãn ko rar wal̦o̦k jãn aõ ãindein. Kiiõ elõñ ro m̦õtta rem̦ool me rej jipañ eõ bwe in kijenmej wõt ilo jerbal in ij kiiõ kõm̦m̦ane.”

Ute

Ilo 1993 eo, kar kajjitõk bwe Ute, jãn Jãmne, en mijinede ilo Madagascar. Kiiõ, ej kab 50 jim̦a an iiõ, im ej ba: “Ilo kar jinoin, ear pen aõ katak kajin eo im iar jab imminene in mour ilo juon jikin elukkuun bwil. Iar bareinwõt bõk nañinmej in malaria, amoeba, im kij in lo̦je. Bõtab, iar bõk el̦ap jipañ. Kõrã im jiroñ ro jeid im jatid, ajri ro nejier, im rũkkatak ro aõ rar kijenmej ilo aer katakin eõ kajin eo aer. Mijinede eo m̦õtta ear em̦m̦an an lale eõ ke iar nañinmej. Ak el̦aptata, Jeova ear jipañ eõ. Iar keini aõ jar im kwal̦o̦k inepata ko aõ ñane. Innem ikõn kõttar wõt an uwaaki. Jet iien ij kõttar ium̦win elõñ raan ak ium̦win elõñ allõñ bwe en uwaake jar ko aõ. Jeova ear jipañ eõ kõn aolep apañ ko iar iiooni.” Ium̦win 23 de iiõ in an Ute jipañ ilo Madagascar.

JERAAM̦M̦AN KO RAR LOI

Ãinwõt ro jet me rej jipañ ilo aelõñ ko el̦ap aikuj jipañ ie, kõrã rein jeid im jatid me rej jipañ ilo aelõñ ko jet rej bar lo elõñ jeraam̦m̦an ko ilo mour ko aer. Ta jet iaan jeraam̦m̦an kein?

Heidi

Heidi, eo im ej jãn Jãmne im ej kab 70 jim̦a an iiõ kiiõ, ear jino mijinede ilo Ivory Coast (kiiõ Côte d’Ivoire) jãn 1968 eo. Ej ba: “Men eo el̦aptata aõ lañlõñ kake ej ñe ij loe an ro iar katak Baibõl̦ ippãer wõnm̦aanl̦o̦k wõt ilo aer ‘etetal ilo m̦ool eo.’ Jet iaaer rej kiiõ bainier im lale eklejia. Elõñ iaaer rej ãñinñin eõ im ba M̦am̦a ak Bũbũ. Juon iaan em̦m̦aan rein me rej lale eklejia im kõrã eo ippãn kab ajri ro nejierro rej watõk ña ãinwõt aer baam̦le. Ej ãinwõt ñe Jeova ear letok juon nejũ likao, juon nejũ jiroñ, im jilu jibũ ajri.”—3 Jon 4.

Karen (iol̦apl̦ap)

Karen, eo ej jãn Canada im ej kab 70 jim̦a an iiõ kiiõ, ear jipañ ium̦win elõñl̦o̦k jãn 20 iiõ ilo West Africa. Ej ba: “Jerbalin mijinede ear jipañ eõ bwe en l̦apl̦o̦k aõ jel̦ã kaarmejjeteik eõ make, kwal̦o̦k yokwe, im kijenmej. Bareinwõt, il̦ak jerbal ippãn ro me rej itok jãn elõñ jikin im aelõñ ko reoktak jãn doon, men in ear jipañ eõ bwe en l̦apl̦o̦k aõ mel̦el̦e kõn elõñ men ko. Iar katak bwe elõñl̦o̦k jãn juon wãween ñan kõm̦m̦ane juon men. Kiiõ ej juon jeraam̦m̦an bwe elõñ m̦õtta jãn elõñ jikin ko ipel̦aakin lal̦ in! Meñe wãween am mour im jerbal ko kõmij kõm̦m̦ani kiiõ reoktak, ak kõmij jem̦jerãik wõt doon.”

Margaret, eo im ej jãn Iñlen im ekepaak 80 an iiõ, ear mijinede ilo Laos. Ej ba: “Aõ kar jipañ ilo aelõñ ko jet ear jipañ eõ ñan loe wãween an Jeova kõm̦m̦an bwe armej ro jãn aelõñ ko reoktak jãn doon ren itok ñan doulul in an. Men in ear l̦ap an kõkajoor tõmak e aõ. Ej jipañ eõ ñan lukkuun tõmak bwe Jeova ej tõl doulul in an im bwe karõk ko an renaaj jejjet.”

Ealikkar bwe el̦ap tõprak ko kõrã im jiroñ ro me ejjel̦o̦k rejetaer rej loi ilo aer jipañ ilo aelõñ ko jet. Ej tõllo̦kier bwe jen nõbar im kam̦m̦oolol er. (Ri Ekajet 11:40NW) Kiiõ, ej lõñl̦o̦k wõt oraer. (Sam 68:11) Ewõr ke oktak ko kwõmaroñ kõm̦m̦ani bwe kwõn l̦oore joñak kein an kõrã rein rekijejeto me kar kwal̦o̦k kake er? El̦aññe aet, ejjel̦o̦k pere bwe kwõnaaj “edjoñ im lo bwe Jeova ejouj.”​—Sam 34:8.