Skip to content

Skip to table of contents

Puhala ke Motua mo e Lilifu

Puhala ke Motua mo e Lilifu

FĒFĒ e logonaaga haau ka manamanatu ke he vahā ka motua? Tokologa kua tupetupe, fakaatukehe mo e fakauaua he mena ia. Kakano ha kua fa putoia ai e tau manatu nakai atihake, tuga e motua fakahaga, lolelole e tino, nimoia, mo e tau gagao ne nakai fai tuluiaga.

Kehekehe lahi e tau puhala ne momotua e tau tagata. Ko e falu kua tumau agaia e malolō he tino mo e tau manamanatuaga. Ne lagomatai he tau vai ekekafo e falu ke tului po ke tautaofi e tau gagao ha lautolu. Ko e fua, kua tokologa fakahaga e tau tagata he falu motu ne momoui loloa mo e tino malolō.

Pete ka lauia mo e tau lekua he motua po ke nakai, tokologa e tau tagata ne manako ke motua mo e lilifu. Maeke fēfē e mena nei? Uta ni ke he tau aga mo e makai ha tautolu ma e tau hikihikiaga ke he tuaga foou nei he moui. Ke moua e lagomataiaga, to fakatutala a tautolu ke he falu matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ne mukamuka mo e aoga ke fakagahua.

KIA FAKATOKOLALO: “Ha ha i ai e iloilo kia lautolu kua fakatokolalo.” (Tau Fakatai 11:2) He kupu nei ko “lautolu kua fakatokolalo” kua hagaao ki a lautolu kua momotua ne mailoga mo e iloa e tau fakakaupaaga ha lautolu, ti nakai lali ke fakatikai po ke fakaheu ai. Ko Charles ne 93 e tau he moui, i Parasili, ne mooli he pehē: “Ka moui loa a koe to motua a koe. Nakai maeke e tulā ke liu hala tua.”

Ke fakatokolalo kua nakai kakano ke manatu fakateaga “kua fuakau au, ti nakai fai mena foki ne aoga ki ai.” Maeke e tau aga pihia ke utakehe e makaukau he tagata. “Kaeke ke fakalolelole a koe ke he aho matematekelea, kua tote ni hāu a malolo,” he talahau he Tau Fakatai 24:10. Ka ko e tagata fakatokolalo kua fakakite e ia e lotomatala mo e taute e tau mena kua fahia ki ai.

Ko Corrado ne 77 e tau he moui, i Italia, ne pulotu a ia he talahau: “Ka fakaholo hake a koe he palia, to hiki e koe e tau kia mo e lali ke ua mate e enisini he peleōafi.” E, kua lata ke taute e tau hikiaga ka motua fakahaga e tagata. Ko Corrado mo e hoana haana ne lautatai e onoonoaga ke he tau gahua kaina, he muitua ke he fakaholoaga ha laua ke gahua fakatekiteki ke nakai lolelole lahi ka oti e aho. Ko Marian ne 81 e tau he moui, i Parasili, ne moua foki e onoonoaga lautatai ke he tuaga motua. “Ne fakaako au ke taute fakatekiteki e tau gahua haaku,” he talahau e ia. “Ne fa okioki fakakū au ka taute fekau. He nofo hifo po ke takoto ke totou po ke fanogonogo ke he leo kofe. Ne fakaako au ke mailoga mo e talia e tau kaupaaga haaku.”

Kia lagotatai

KIA LAGOTATAI: “Tau fifine, kia taute e lautolu a lautolu ke he tau tapulu kua gali, mo e maimaina mo e mahani fakalatalata.” (1 Timoteo 2:9) Ko e talahauaga “tapulu kua gali” kua fakamaama e lagotatai mo e hagahaga mitaki. Ko Barbara ne 74 e tau he moui, i Kanatā, ne pehē: “Lali au ke tauteute maopoopo mo e meā. Ai loto au ke fulufagu mo e ha ha e aga ‘ko e fuakau au; ai tupetupe au ke he tauteuteaga haaku.’” Ko Fern ne 91 e tau he moui, i Parasili, ne pehē: “Fa fakatau mena tui foou au ke fakafiafia aki au.” Ti ko e heigoa ka talahau ma e tau tagata taane momotua? “Lali fakalahi au ke tauteute maopoopo, tui e tau mena meā mo e manogi,” he talahau e Antônio ne 73 e tau he moui, i Parasili. Ke lata mo e fakameā he tino, ne lafi e ia: “Koukou tumau au mo e hifi e hafe he tau aho oti.”

He taha faahi, kua aoga ke ua manamanatu lahi ke he tauteuteaga haau ti nimo ke fakagahuahua e “mahani fakalatalata.” Ko Bok-im, ne 69 e tau he moui, i Korea Toga, ne lagotatai e onoonoaga haana ke he tau mena tui. Pehē a ia: “Mailoga e au kua nakai felauaki mitaki ke tui e tau tapulu ne tui e au he vahā fuata.”

Kia tumau e fiafia

KIA TUMAU E FIAFIA: “Kua kelea e tau aho oti, ke he tau tagata matematekelea; ka ko e loto fiafia, ko e galue nakai noa haia.” (Tau Fakatai 15:15) He motua fakahaga a koe, liga logona e fakaatukehe ka liu ke manatu e malolō haau he vahā fuata mo e tau mena loga ne fa maeke ia koe ke taute. Maama e tuaga nei. Pete ia, lali ke nakai tupetupe ke he tau manatu fakaatukehe pihia. Ko e hagaaki lahi ke he vahā kua mole ka fakakelea e tau aho haau ti fakalolelole ke taute e tau mena kua fahia agaia a koe ki ai. Ko Joseph ne 79 e tau he moui, i Kanatā, ne manamanatu mitaki: “Lali au ke fiafia ke he tau mena ne maeke agaia au ke taute mo e nakai momoko ke he tau mena ne fa taute e au ka kua nakai maeke ke taute mogonei.”

Ko e totou mo e fakaako ka moua foki e koe e onoonoaga mitaki, ti fakalaulahi atu e tau mena iloa haau. Ti ka maeke, mataala ke totou mo e ako e tau mena foou. Ko Ernesto ne 74 e tau he moui, i Filipaina, ne fano ke he fale toka tohi mo e kumi e tau tohi mitaki ke totou. Pehē a ia, “Fiafia agaia au ke totou e tau tohi tuga ke fano fenoga, ti manamanatu au ke he tau matakavi ne mamao mai he kaina.” Ko Lennart ne 75 e tau he moui, i Suitene, ne taute e gahua uka lahi he fakaako e taha vagahau foou.

Kia mahani fakamokoi

KIA MAHANI FAKAMOKOI: “Kia foaki atu e mutolu, ti foaki mai ai kia mutolu.” (Luka 6:38) Fakamahani ke fakaaoga foki e taha magaaho mo e tau koloa ma e falu tagata. To logona hifo e koe e fiafia mo e makona ha ko e puhala ia. Ko Hosa ne 85 e tau he moui, i Parasili, ne lali fakalahi ke lagomatai e falu pete ne nakai tino malolō a ia. Pehē a ia: “Hea atu au mo e tohitohi ke he tau kapitiga kua gagao po ke lolelole e loto. Falu magaaho ne fakafano atu e au e tau mena fakaalofa ikiiki ma lautolu. Fiafia foki au ke tunu e mena kai po ke taute taha kai humelie ma lautolu ne gagao.”

Ko e mahani fakamokoi kua omoomoi e falu ke fakamokoi. “Ka fakaalofa a koe ke he falu, to fakaalofa hofihofi foki a lautolu ki a koe,” he talahau e Jan ne 66 e tau he moui, i Suitene. E, ko e tagata fakamokoi kua fakatoka e ia e takatakai mafanatia mo e loto fakaaue ka fakafiafia e tau tagata.

KIA MAHANI KAPITIGA: “Ko ia kua vevehe kehe a ia, kua kumi ni e ia e mena ne manako ki ai a ia; kua latau a ia mo e tau iloilo oti ni.” (Tau Fakatai 18:1) Falu a magaaho kua manako a koe ke nofo tokotaha, ka e ua fakamamao mo e vevehe kehe e koe a koe. Ko Innocent ne 72 e tau he moui, i Nigeria, ne fiafia ke fakalataha mo e tau kapitiga. “Fiafia au ke lafi auloa mo e tau tagata he tau atu tau kehekehe.” Ko Börje ne 85 e tau he moui, i Suitene, ne pehē: “Lali au ke lafi auloa mo e tau fuata. Ko e malolo ha lautolu ne fuata, kua fakafuata aki au​—ko e loto haaku a ia.” Uiina e tau kapitiga ke he kaina haau he falu magaaho. Ko Han-sik ne 72 e tau he moui, i Korea Toga, ne pehē: “Fiafia lahi au mo e hoana haaku ke uiina e tau kapitiga ne kehekehe e tau tau he moui​—tau momotua mo e tau fuata mui​—ke fakalataha mai po ke kai auloa.”

Kia mahani kapitiga

Tau tagata aga kapitiga ne fiafia ke tutala. Ha kua ua e faahi he fakatutalaaga, lata ia koe ke eke mo hoa mitaki. Fakakite e fiafia haau ke he falu. Ko Helena ne 71 e tau he moui, i Mozambique, ne pehē: “Aga kapitiga au mo e fakalilifu ke he tau tagata. Fanogonogo au ki a lautolu ke iloa e tau manatu mo e tau mena kua fiafia a lautolu ki ai.” Ko José ne 73 e tau he moui, i Parasili, ne pehē: “Na fiafia e tau tagata ke fakalataha mo lautolu ne fanogonogo​—lautolu ne loto fakaalofa mo e fiafia ke he falu, nava atu he magaaho tonu, mo e aga fekī.”

Ka talahau e tau manatu haau, fakaeneene ke ‘fakamasima e tau kupu haau ke he masima.’ (Kolose 4:6) Kia manamanatu mo e aga atihake.

KIA LOTO FAKAAUE: “Kia mahani foki a mutolu ke fakaaue.” (Kolose 3:15) Ka moua e lagomatai, fakakite age e loto fakaaue. Ko e tau kupu fakaaue ka lagomatai ke feaki e tau fakafetuiaga mitaki. “Hiki foou mai au mo e taane haaku he fale ha maua ke he fale nonofo auloa. Tokologa e tau kapitiga ne lagomatai a maua. Fakaaue lahi mahaki a maua ki a lautolu. Tohi atu e maua e tau tohi fakaaue mo e uiina e falu ia lautolu ke o mai ke kai auloa mo maua tali mai he mogoia,” he ui e Marie-Paule ne 74 e tau he moui, i Kanatā. Ko Jae-won ne 76 e tau he moui, i Korea Toga, ne fakaaue lahi he moua e lagomatai ke fina atu ke he Fale he Kautu. Pehē a ia: “Fiafia lahi au ma e tau lagomataiaga oti nei ti lali tumau au ke foaki taha tupe ma e penisini. Fa taute foki e au e tau mena fakaalofa ikiiki mo e tau lau tohi fakaaue i loto.”

Mua atu, kia loto fakaaue ke he moui. “Kua mua he mitaki e kuli kua moui ke he leona ne mate,” he fakamanatu mai he patuiki pulotu ko Solomona ki a tautolu. (Fakamatalaaga 9:4) E, ka hako e onoonoaga mo e makai ke hiki, to maeke ai ke motua mo e lilifu.

Kia loto fakaaue