Bai na kontenido

Bai na kontenido

IMITÁ NAN FE | REBEKA

“Mi Ke Bai”

“Mi Ke Bai”

REBEKA tabata wak e paisahe yen di seru, piedra i baranka miéntras ku solo tabata baha. Despues di a biaha pa simannan largu, por fin el a kustumbrá ku e zuai di kana di e kamel ku e tabata sintá ariba. Haran, e stat kaminda su lombrishi ta derá, tabata leu ayá, sientos di kilometer den direkshon nortost. Anto kisas nunka mas lo el a mira su famia atrobe. Kasi sigur e tabatin yen di pregunta na mente tokante su futuro, spesialmente awor ku e tabata yegando su destinashon.

E karavana a pasa dor di gran parti di Kanan kaba, i awor nan tabata krusa Negèv, un region masha seku. (Génesis 24:62) Kisas Rebeka a mira karné. E region ei kisas lo tabata muchu seku pa agrikultura, pero tabatin sufisiente tereno pa bestia kome ariba. Ma e hòmber di edat ku tabata gui’é tabata konosé e region ei bon. E tabata ansioso pa konta su doño e bon notisia ku e tabatin: Rebeka lo a bira esposa di Isak. Sinembargo, Rebeka lo mester a pensa: ‘Nunka nos no a yega di mira otro. Kon mi prometido, Isak, lo ta? Lo e ta kontentu ora e mira mi? Kon lo mi sinti mi ora mi mir’é? I kon mi bida lo ta den e pais akí?’

Awe, den hopi parti di mundu, matrimonio reglá por parse algu straño, ma na hopi pais esei ta normal. Sea kual sea e kustumbernan di bo pais, kisas bo ta di akuerdo ku Rebeka tabata bai un kaminda deskonosí. De echo, e tabata un mucha muhé ku hopi kurashi i ku gran fe, i nos mester di e dos kualidatnan akí ora nos ta pasa den kambionan den nos bida. Pero Rebeka tabatin mas kualidat remarkabel i bunita.

“LO MI SAKA AWA PA BO KAMELNAN TAMBE”

E kambio grandi den Rebeka su bida a sosodé ònferwagt, riba un dia manera kualke otro dia. Rebeka a lanta den òf serka di Haran, un stat di Mesopotamia. Su mayornan tabata diferente for di mayoria di hende na Haran. Nan no tabata adorá Sin, e dios di luna; nan Dios tabata Yehova.—Génesis 24:50.

Rebeka tabata un mucha muhé masha bunita, pero e no tabata djis un kara bunita. E tabata un damita bibitu i a keda moralmente limpi. Rebeka su famia tabatin sufisiente moda ku nan por tabatin kriá, pero nan no a malkri’é ni trat’é manera un prinsesa. Al kontrario, nan a siñ’é traha duru. Meskos ku hopi hende muhé den su tempu, e tabatin algun tarea pisá pa hasi. Por ehèmpel, atardi e tabata pone un poron riba su skouder i tabata bai na e pos pa kue awa pa su famia.—Génesis 24:11, 15, 16.

Na un di e okashonnan ei, ora el a kaba di yena su poron, un hòmber di edat a kore bini serka dje i a bis’é: “Pa fabor, laga mi bebe un tiki awa for di bo poron.” E hòmber tabata kortes i a pidi un fabor masha chikitu. Rebeka por a mira ku el a bini djaleu. Pues masha lihé Rebeka a baha su poron for di su skouder i a laga e hòmber bebe, no solamente un slòk di awa sino basta awa. Rebeka a ripará tambe ku e tabatin un karavana di dies kamel i ku nan baki pa bebe awa tabata bashí. Rebeka por a mira ku e hòmber tabata wak e ku atenshon, pues e kier tabata generoso ku e hòmber. P’esei el a bis’é: “Lo mi saka awa pa bo kamelnan tambe te ora ku nan a kaba di bebe.”—Génesis 24:17-19.

Tuma nota ku Rebeka no a djis ofresé pa duna e dies kamelnan awa, sino tambe pa duna nan awa te ora nan tabata satisfecho. Si un kamel tin hopi set, e por bebe mas ku 95 liter di awa! Si tur dies kamel tabatin tantu set asina, Rebeka lo mester a traha duru pa oranan largu. Manera a resultá despues, e kamelnan lo no tabatin dje tantu set ei. * Akaso Rebeka tabata sa esei ora el a ofresé pa kue awa pa nan? Nò. E tabata dispuesto, asta ansioso, pa traha mas duru ku e tabata por pa mustra hospitalidat na e hòmber di edat akí ku e no tabata konosé. Ta klaru ku e hòmber a aseptá e oferta akí. Despues, ku atenshon el a sinta wak kon bes tras bes Rebeka tabata bai-bin pa saka awa ku su poron i yena den e baki di awa.—Génesis 24:20, 21.

Rebeka tabata hospitalario i tabata traha duru

Rebeka a laga un ekselente ehèmpel pa nos awe. Nos ta biba den un tempu kaminda egoismo ta reina tur kaminda. Manera Beibel a profetisá, hende lo “stima nan mes,” i lo no ta dispuesto pa hasi èkstra esfuerso pa yuda otro hende. (2 Timoteo 3:1-5) Kristiannan ku ke lucha kontra e tendensia ei ta hasi bon di meditá riba e ehèmpel bíbliko di e damita di antigwedat akí ku a hasi hopi esfuerso pa yuda un hòmber di edat.

Sin duda, Rebeka lo mester a ripará ku e hòmber tabata opserv’é. E hòmber no tabata wak e na un manera inapropiá, sino simplemente ku atmirashon, asombro i goso. Ora Rebeka por fin a kaba, e hòmber a dun’é algun prenda presioso komo regalo. Anto el a puntra Rebeka: “Yu di ken bo ta? Pa fabor, bisa mi, tin lugá pa nos hospedá den kas di bo tata?” Ora Rebeka a kont’é ken su famia tabata, e hòmber a bira aun mas kontentu. Kisas yen di entusiasmo, Rebeka a agregá: “Nos tin tantu yerba seku komo kuminda pa bestia na abundansia, i lugá pa hospedá.” Esaki tabata un gran muestra di hospitalidat ya ku tabatin mas hende ku tabata kompañá e hòmber bieu akí. Despues, Rebeka a saka un kareda i a bai promé ku nan p’e konta su mama kiko a pasa.—Génesis 24:22-28, 32.

Ta bisto ku e mayornan di Rebeka a siñ’é pa ta hospitalario. Hospitalidat ta un otro kualidat ku a bai for di moda awe. I esei ta un otro motibu pakiko nos tin ku imitá e fe di e damita bondadoso akí. Pues fe den Dios mester motivá nos pa mustra hospitalidat. Yehova ta un Dios hospitalario pasobra e ta generoso ku tur hende, i e ke pa su sirbidónan imit’é. Ora nos mustra hospitalidat asta na esnan ku no por debolbé nos e gesto, nos ta hasi nos Tata den shelu masha kontentu.—Mateo 5:44-46; 1 Pedro 4:9.

“TUMA UN ESPOSA PA MI YU”

Ken e hòmber di edat na e pos tabata? E tabata un sirbiente di Abraham, ruman hòmber di tawela di Rebeka. Pues e tabata bon biní serka Bètuel, tata di Rebeka. E sirbiente akí kasi sigur tabata yama Eliezer. * E anfitrion a ofresé Eliezer algu di kome, pero el a para riba ku e no ta kome te ora e bisa e motibu di su bishita. (Génesis 24:31-33) Nos por imaginá kon e tabata papia yen di entusiasmo. El a kaba di mira prueba palpabel ku su Dios, Yehova, tabata bendishoná su mishon importante. Kon asina?

Imaginá kon Eliezer tabata konta e motibu di su bishita, miéntras e tata di Rebeka, Bètuel, i e ruman hòmber di Rebeka, Laban, tabata skucha ku masha atenshon. Eliezer a konta nan kon Yehova a bendishoná Abraham na Kanan i ku Abraham i Sara a haña un yu hòmber, Isak, ku lo a heredá tur kos. Abraham a duna su sirbiente un tarea masha importante: E mester a bai buska un kasá pa Isak entre e famianan di Abraham na Haran.—Génesis 24:34-38.

Abraham a pone Eliezer hura ku lo e no a tuma un esposa pa Isak for di e muhénan di Kanan. Dikon? Pasobra e kananeonan no tabata sirbi ni respetá Yehova Dios. Abraham tabata sa ku na Yehova su debido tempu lo el a kastigá e hendenan ei pa nan maldat. Abraham no tabata ke pa su yu stimá, Isak, tin nada di haber ku e hendenan inmoral ei. E tabata sa tambe ku su yu lo a hunga un papel importante den kumpli ku e promesanan di Dios.—Génesis 15:16; 17:19; 24:2-4.

Eliezer a bisa su anfitrionnan ku ora el a yega na e pos na Haran, el a hasi orashon i pidi pa Yehova skohe un mucha muhé pa Isak kasa kuné. Kiko el a pidi? Eliezer a pidi Dios pa laga e mucha muhé ku Dios ke pa Isak kasa kuné bini na e pos. Ora Eliezer pidi e mucha muhé pa dun’é poko awa pa bebe, e mucha muhé lo mester ofresé pa duna tantu Eliezer komo e kamelnan awa. (Génesis 24:12-14) I ken a kana bini i hasi presis esei? Rebeka! Imaginá bo kon Rebeka lo a sintié si el a tende loke Eliezer a konta su famia.

Bètuel i Laban a keda masha konmoví ku e relato di Eliezer, i nan a bisa: “E asuntu akí ta bini di SEÑOR.” Manera tabata e kustumber den e tempu ei, nan a aprobá pa Rebeka kasa ku Isak. (Génesis 24:50-54) Pero esei ke men ku Rebeka no tabatin nada di bisa den e asuntu akí?

Wèl, algun siman promé, Eliezer a papia presis tokante esaki ku Abraham. El a bisa Abraham ku podisé e mucha muhé lo no tabata dispuesto pa bai kuné. Abraham a kontest’é: “Lo bo no ta mará mas na loke bo a hura.” (Génesis 24:39, 41, BPK) Den e kas di Bètuel tambe nan tabata tene kuenta ku e deseo di e mucha muhé. Eliezer tabata asina kontentu ku el a logra kumpli ku su mishon ku su manisé el a pidi si e por a bai bek Kanan ku Rebeka mesora. Pero e famia tabata ke pa Rebeka keda ku nan pa maske ta dies dia mas. Pa resolvé e asuntu, nan a ‘yam’é i a puntr’é personalmente.’—Génesis 24:57.

Aki tabata un momento krusial den e bida di Rebeka; e mester a tuma un desishon sumamente importante. Kiko lo el a bisa? Lo el a bisa algu pa kai na pena di su tata i ruman hòmber, kisas rogando nan pa no mand’é na un pais deskonosí? Òf lo el a mir’é komo un privilegio pa forma parti di susesonan ku Yehova tabata dirigí klaramente? Su kontesta a revelá kiko e tabata sinti tokante e kambio inesperá, kisas difísil, akí den su bida. El a djis bisa: “Mi ke bai.”—Génesis 24:58.

Ki un aktitut remarkabel! Awe, nos kustumbernan relashoná ku matrimonio por ta masha diferente, pero tòg nos por siña hopi di Rebeka. E tabata mas interesá den hasi e boluntat di su Dios, Yehova, ku hasi loke e mes tabata ke. Ora ta trata di matrimonio, ainda e Palabra di Dios ta duna e mihó guia. Por ehèmpel, e ta yuda nos skohe un bon kasá i bira un bon esposo òf esposa. (2 Korintionan 6:14, 15; Efesionan 5:28-33) Ta sabí di nos parti pa sigui e ehèmpel di Rebeka i hasi kosnan manera Dios ke.

“TA KEN E HÒMBER EI?”

E famia di Bètuel a bendishoná nan kerida Rebeka. E ora ei é ku Débora, su yaya, i algun sirbiente muhé a bai ku Eliezer i e hendenan ku tabata kompañ’é. (Génesis 24:59-61; 35:8) No a dura muchu ku Haran a keda leu nan tras. E biahe tabata largu, mas o ménos 800 kilometer i kisas a dura tres siman. Ku tur probabilidat, e biahe ei lo no tabata muchu kómodo. Rebeka a yega di mira hopi kamel den su bida, ma nos no por asumí ku e tabatin eksperensia den biaha riba kamel. Beibel ta deskribí su famia komo un famia di wardadó di karné i no komo komersiantenan ku tabata biaha ku karavana di kamel. (Génesis 29:10) Hopi hende ku a subi riba un kamel pa promé biaha a bisa ku e ta algu inkómodo, asta pa un rekorido kòrtiku.

En todo kaso, Rebeka a enfoká riba futuro, i sin duda el a purba di haña sa mas tantu kos posibel di Isak i su famia for di Eliezer. Purba di imaginá kon anochi e hòmber bieu tabata sinta kantu di un kandela i kont’é tokante e promesa ku Yehova a hasi Su amigu Abraham. Dios a primintí ku for di Abraham su famia lo a bini un liña di desendensia ku lo a trese bendishon pa henter humanidat. Imaginá bo kon impreshoná Rebeka lo a keda ora el a realisá ku e promesa di Yehova lo a kumpli pa medio di su futuro kasá, Isak, i de echo, pa medio di dje mes tambe!—Génesis 22:15-18.

Rebeka a mustra humildat, un kualidat ku awe ta skars i masha presioso

Por fin e dia ku nos a deskribí na komienso di e artíkulo akí a yega. Miéntras ku solo tabata baha i e karavana tabata yega Negèv, Rebeka a mira un hòmber ta kana den kunuku i a parse ku e hòmber tabata meditá. Rebeka a baha mesora for di e kamel, kisas sin warda pa e bestia hinka rudia pa e baha. El a puntra Eliezer: “Ta ken e hòmber ei ku ta kana den kunuku pa bin topa ku nos?” Ora el a tende ku tabata Isak, el a tapa su kabes ku su velo. (Génesis 24:62-65) Dikon? Parse ku esei tabata un muestra di rèspèt pa su futuro kasá. Pa algun hende awendia, e sumishon ei por parse antikuá. Pero tantu hende muhé komo hende hòmber por siña di e humildat di Rebeka. Ken lo no ke desplegá mas di e bunita kualidat akí?

Isak, un hòmber di mas o ménos 40 aña, ainda tabata tristu pa motibu di morto di su mama, Sara, kende a muri un tres aña mas promé. Nos por dedusí for di esei anto ku Isak tabata un hòmber tierno i kariñoso. Ki un bendishon pa un hòmber asina haña un kasá humilde, hospitalario i ku ta traha duru. Nan a bai bon ku otro? Wèl, Beibel ta pon’é na un manera simpel: “[Isak] a stim’é.”—Génesis 24:67; 26:8.

Maske nos ta biba kasi 4 mil aña despues, no ta difísil pa atmirá e kualidatnan di Rebeka. Nos no por keda sin atmirá su kurashi, gana di traha, hospitalidat i humildat. Nos tur, chikitu i grandi, hòmber i muhé, kasá i soltero, ta hasi bon di imitá su fe.

^ par. 10 Nochi a sera kaba, i e relato no ta duna niun indikashon ku Rebeka mester a keda na e pos pa oranan largu. Tampoko e no ta indiká ku su famia tabata drumí ora el a kaba di duna e kamelnan awa ni ku niun hende mester a bin wak ta dikon el a tarda asina tantu.

^ par. 15 E relato no ta menshoná Eliezer, pero probablemente ta é tabata e sirbiente. Un tempu, Abraham tabatin intenshon di laga tur su propiedat pa Eliezer por si akaso Abraham no a haña yu. Pues siguramente e tabata e sirbiente di mas edat i di mas konfiansa di Abraham. I esei ta nèt manera e relato ta deskribí e sirbiente.—Génesis 15:2; 24:2-4.