Bai na kontenido

Bai na kontenido

 TÓPIKO PRINSIPAL | KIKO DIOS TA PENSA DI HUMAMENTU?

Un Epidemia Mundial

Un Epidemia Mundial

Humamentu ta un asesino kruel.

  • El a mata 100.000.000 hende den e último siglo.

  • E ta kaba ku 6.000.000 bida pa aña.

  • E ta mata un promedio di ún persona kada seis sekònde.

I no ta parse ku e situashon akí lo kambia tampoko.

Outoridatnan riba tereno di salubridat ta kalkulá ku si e situashon akí sigui asina, pa aña 2030 e promedio anual di morto kousá pa humamentu lo bula 8.000.000. Ademas, nan ta pronostiká ku pa fin di siglo 21 humamentu lo kaba ku bida di 1.000.000.000 hende.

No ta hende ku ta huma so ta bira víktima di tabako. Nan famia tambe ta bira víktima, ya ku nan ta sufri daño emoshonal i ta keda perhudiká finansieramente. Ademas, tur aña 600.000 hende ta muri pa motibu di e huma ku nan ta hala aden di otro hende ku ta huma. En realidat, tur hende ta paga pa e konsekuensianan pasobra e gastunan di kuido médiko tambe ta subi.

Na kontraste ku otro epidemianan ku ta pone dòkternan hasi hopi esfuerso pa haña un kura, e problema di humamentu akí ta fásil pa resolvé i su solushon ta bon konosí. E direktor general di e Organisashon Mundial di Salú, dòkter Margaret Chan, a bisa: “Ta hende mes ta kousa e epidemia di tabako; pero si gobièrnu i komunidat uni nan esfuersonan, nan lo por solushoná e problema akí.”

Nunka promé tabatin tantu esfuerso asina di parti di paisnan rònt mundu pa kombatí e problema serio di salú akí. For di ougùstùs 2012, mas o ménos 175 pais a bai di akuerdo pa tuma medida pa limitá uso di tabako. * Sinembargo, forsanan poderoso ta sigui promové e epidemia akí. Tur aña e industria di tabako ta gasta miles di miónes di dòler na propaganda pa trèk kliente nobo, foral hende muhé i adulto hóben ku ta biba den paisnan den desaroyo. Ademas, komo ku tabako ta krea un adikshon asina fuerte, e kantidat di hende ku ta muri di humamentu entre e mil mion humadónan ta keda haltu. Si nan no stòp di huma, e kantidat di morto lo oumentá konsiderablemente den e siguiente kuater dékadanan.

Propaganda pa humamentu i adikshon na nikotina ta pone ku hopi hende ta keda pegá na un hábito ku nan ta deseá di vense. Esaki ta presis loke a pasa ku Naoko, kende a kuminsá huma for di yòn. E manera ku medionan di komunikashon ta pinta humamentu a lag’é kere ku e ta masha kos. Aunke tantu su mama komo su tata a muri di kanser na pulmon, tòg el a sigui huma miéntras ku e tabata lanta su dos yu muhénan. Naoko a atmití: “Mi tabatin miedu di haña kanser i mi tabata preokupá pa e salú di mi yunan, pero tòg mi no por a laga sigaria para. Mi a kere ku nunka lo mi por a stòp di huma.”

Apesar di esei, Naoko á stòp di huma. El a haña e motivashon pa vense su hábito for di e mesun fuente ku a yuda miónes di otro hende keda liber di tabako. Ki fuente esaki ta? Wak e siguiente artíkulo.

^ par. 11 E medidanan akí ta entre otro: informá komunidat tokante e peligernan di humamentu, limitá propaganda ku ta promové humamentu, hisa belasting riba tabako i organisá programanan pa yuda hende stòp di huma.