Alé voir le kontenu

Èske sak lé ékri dan la Bib la été chanjé ?

Èske sak lé ékri dan la Bib la été chanjé ?

 Non. Kan i konpar bann vieu morso zékri la Bib ant zot, i amont ke lansanm sak la été ékri dan la Bib la pa chanjé, mèm si la rekopi ali bann milié d’foi su bann zafèr i dur pa.

Èske sa i ve dir ke la jamé tronpé kan la rekopié la Bib ?

 La dékouv bann milié bann vieu morso zékri la Bib. Dan désèrtin i trouv bann diférans ki amont ke la fé bann zéreur. Prèske tout bann diférans la, lé vréman pa inportan é i chanj pa sak le tèks i ve dir. Malgrésa, i trouv bann zéreur, é na detroi la été fé éspré pou chanj le mésaj la Bib. Ala 2 légzanp :

  1.   Dan bann zansien vèrsion la Bib, i trouv bann mo la dann 1 Jan 5:7 : « dann sièl : le Papa, le Vèrb é Léspri ; é bann 3 la lé in seul ». Pourtan, bann vieu morso la Bib ke lé sur, i amont ke se bann mo la té égzis pa dan le tèks orijinal. La rajout azot plutar a. Sépousa bann nouvo vèrsion la Bib ke lé sur la tir azot.

  2.   Dan bann vieu morso la Bib i trouv bann milié d’foi le non Bondieu. Pourtan in bonpe vèrsion la Bib la ranplas ali par bann tit kom « Sénieur » ou « Bondieu ».

Koman nou pe èt sur ke va pa dékouv ankor dot zéreur ?

 Zordi, si lavé dot zéreur sré ankor plu fasil pou trouv azot, tèlman néna bann vieu morso zékri la Bib b. Dukou, kan i konpar se bann zékri la Bib èk dot, koman sa i mont ke la Bib lé égzak ?

  •   William Green, in spésialis la Bib, la di komsa su le bann Zékritur ébreu (ke i apèl osi « Ansien Téstaman ») : « Nou pe èt sur pa tronp anou, si nou di ke na poin okin not liv lantikité, ke lé arivé juska nou an si bon léta. »

  •   Frederick Bruce, in spésialis la Bib, la ékri komsa su le bann Zékritur grèk oubien « Nouvo Téstaman » : « Nou néna ankor plus bann preuv ke lé sur pou sak lé ékri dan le Nouvo Téstaman, ke pou tout bann roman èk poézi bann zékrivin konu la fé, é ke jamé pèrsonn va dout de sa »

  •   Frederic Kenyon, in gran spésialis bann vieu morso zékri la Bib, i asur ke chakèn « i pe prann la Bib dan son min é di san ézité é san peur, ke lé le vré Parol Bondieu, ke la pas jénérasion an jénérasion san pèrd bann zidé inportan ».

Pou kèl rézon ankor nou pe èt sur ke la Bib ke la ariv juska nou lé égzak ?

  •   Bann juif èk krétien ke la rekopié la Bib, la pa tir le bann zistoir ke té fé konèt bann fot grav ke le peup Bondieu la fé c (Nonm 20:12 ; 2 Samuèl 11:2-4 ; Galat 2:11-14). An plus, zot la pa tir bann pasaj ke té kondann le peup juif kan li té obéi pa. É zot la fé konèt bann zansègnman bazé su bann tradision domoun (Ozé 4:2 ; Malaki 2:8, 9 ; Matieu 23:8, 9 ; 1 Jan 5:21). Kom banna la rekopié bann parti la in fason égzak, i mont ke i pe avoir konfians an zot, é ke la Parol Bondieu ke lé sakré lavé in gran valeur pou zot.

  •   Kom Bondieu la fé inspiré la Bib, èske sré pa normal ke li fé an sort protèj son Parol pou ke li rès égzak d ? (Izai 40:8 ; 1 Pièr 1:24, 25). An fin d’kont, li té ve pa ke sa i profit rienk bann peup dann tan avan mé osi pou nou zordi (1 Korintien 10:11). An vré, « tout bann zafèr ke la été ékri dann tan lontan, la été ékri pou instrui anou, pou ke, par nout landurans é la konsolasion bann Zékritur nou gingn léspérans » (Romin 15:4).

  •   Kan Jézu é son bann disip té ansèrv bann pasaj Zékritur ébreu, zot té sur ke bann kopi la, lété égzak (Luk 4:16-21 ; Akt 17:1-3).

a Bann mo la, lé pa dann bann vieu morso zékri la Bib la : Codex Sinaiticus, Codex Alexandrinus, Vaticanus 1209, la Vulgate (version latin), version siryak (Philoxénienne-Héracléenne) èk la Peshitta.

b Par égzanp, la dékouv plus ke 5 000 bann vieu morso zékri la Bib an grèk, i fé parti bann Zékritur grèk krétien (ke i apèl osi « Nouvo Téstaman »).

c La Bib i di pa ke sak i reprézant Bondieu su la tèr, i fé jamé zéreur. La Bib i rekoné klèrman : « I égzis pa in moun ki pèch pa » (1 Roi 8:46).

d La Bib i mont bien, ke Bondieu la pa dikté tout le bann mo ke néna dan son Parol, mé li la dirij le bann pansé sak la ékri la Bib (2 Timoté 3:16, 17 ; 2 Pièr 1:21).