Alu i mataupu o loo iai

O Ai “Tamāloloa Atamamai e Toʻatolu”? Pe na Latou Mulimuli i le “Fetu” o Peteleema?

O Ai “Tamāloloa Atamamai e Toʻatolu”? Pe na Latou Mulimuli i le “Fetu” o Peteleema?

Tali a le Tusi Paia

 I se faaeseesega mai i mea e masani ai i vaitaimi o le Kerisimasi, e lē o taʻua i le Tusi Paia ia faaupuga “tamāloloa atamamai e toʻatolu” po o “tupu e toʻatolu” e faamatala ai le ʻaumalaga na ō e vaai Iesu ina ua mavae lona fanau mai. (Mataio 2:1) Nai lo o lea, na faaaogā e le tusitala o le Evagelia o Mataio le upu Eleni o le ma’goi e faamatala ai i latou na asiasi iā Iesu. Na faasino atu lenei upu i tagata tomai e saʻiliʻili i fetu ma faiga faataulāitu. a E tele faaliliuga o le Tusi Paia ua taʻua ai i latou “o ē e saʻiliʻili i fetu” po o le “makoi.” b

 E toʻafia “tamāloloa atamamai” na iai?

 E lē o taʻua e le Tusi Paia, ma e tele manatu eseese e faatatau i le aofaʻi. Ua faapea mai le Encyclopedia Britannica, “I talitonuga i Sasaʻe e toʻa 12 Makoi na iai, ae i talitonuga i Sisifo e toʻatolu Makoi, atonu ona e tolu foʻi meaalofa, ‘o auro, o mea manogi ma muro’ (Mataio 2:11) ia na avatu i le pepe.”

 Po o ni tupu “tamāloloa atamamai”?

 E ui o le tulaga masani lenā e faaataina ai i latou i vaitaimi o le Kerisimasi, ae e lē o taʻua e le Tusi Paia o i latou o ni tupu. Ua faamatala mai e le Encyclopedia Britannica, i le faitau selau tausaga talu ona mavae le fanau mai o Iesu, na faaopoopo e tagata nisi faamatalaga e faatatau i lona fanau mai, ma o le toʻatele na amata ona faapea mai o ni tupu i latou na asiasi iā te ia.

 O ai igoa o “tamāloloa atamamai”?

 E lē o taʻua i le Tusi Paia o latou igoa. Ua taʻua e le The International Standard Bible Encyclopedia, “na faavae mai i tala fatu igoa na faaigoa ai i latou (o se faataʻitaʻiga, o Gaspar, Melchior ma Balthasar).”

 O le ā le taimi na asiasi atu ai “tamāloloa atamamai” iā Iesu?

 Na asiasi atu tamāloloa e saʻiliʻili i fetu iā Iesu, ina ua mavae le tele o masina talu ona fanau mai o ia. E faamaonia lenā manatu i le faatonuga na avatu e le tupu o Herota e fasiotia so o se pepe tama e lua tausaga ma itiiti ifo, ona o lona manaʻo e fasiotia Iesu. Na ia faavaeina lenā faatonuga i faamatalaga na ia maua mai i tamāloloa e saʻiliʻili i fetu.—Mataio 2:16.

 E leʻi asia Iesu e ē saʻiliʻili i fetu i le pō na fanau ai. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua latou ō atu i le fale, ma ua vaaia ai le tamaitiiti ma Maria lona tinā.” (Mataio 2:11) Ua faailoa mai i inei, o le taimi lea ua nonofo le aiga i se fale, ma ua lē o toe avea Iesu o se pepe o loo taoto i le mea e tuu ai meaʻai a manu.—Luka 2:16.

 Pe na uunaʻia e le Atua nei “tamāloloa atamamai” e mulimuli i le “fetu” o Peteleema?

 E talitonu nisi na auina mai e le Atua le “fetu” o Peteleema e taʻitaʻiina ē e saʻiliʻili i fetu iā Iesu. Ia mātau pe aiseā e lē saʻo ai lenā manatu.

  •   O le mea na foliga mai o se fetu, na muaʻi taʻitaʻia ē saʻiliʻili i fetu i Ierusalema. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ona ō mai ai lea o ē e saʻiliʻili i fetu mai sasaʻe i Ierusalema, ua faapea mai: “Po o fea o iai lē ua fanau mai o le tupu o tagata Iutaia? Auā na matou vaaia lona fetu a o matou iai i sasaʻe, ma ua matou ō mai ai e ifo atu iā te ia.””—Mataio 2:1, 2.

  •   O le tupu o Herota na muaʻi faasinoina ē saʻiliʻili i fetu i Peteleema, ae e lē o le “fetu.” Ina ua faalogo Herota e iai se isi “tupu o tagata Iutaia,” na ia saʻiliʻili loa i le nofoaga na folafola mai o le a fanau ai le Keriso. (Mataio 2:3-6) Ina ua ia iloa e fanau mai le Keriso i Peteleema, na ia auina atu loa ē saʻiliʻili i fetu i inā e saʻili le tamaitiiti, ma faailoa mai le mea o loo i ai o ia.

     Na faatoʻā ō ai lea o ē saʻiliʻili i fetu i Peteleema. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua latou faalogo i le tupu, ona latou ō ai lea; faauta foʻi! o le fetu na latou vaaia a o iai i sasaʻe, o lea ua muamua atu iā i latou, seʻia oo ina tū i luga aʻe o le mea ua iai le tamaitiiti.”—Mataio 2:9.

  •   O le aliaʻe mai o le “fetu” na tutupu ai mea na lamatia ai le ola o Iesu ma iʻu ai i le fasiotia o tamaiti e lē sala. Ina ua tuua e ē saʻiliʻili i fetu Peteleema, na lapataʻia i latou e le Atua e aua neʻi toe foʻi atu iā Herota.—Mataio 2:12.

 O le ā le auala na tali atu ai Herota? Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ua iloa e Herota ua pelogia o ia e ē saʻiliʻili i fetu, ona matuā ita tele ai lea o ia, ma aauina atu nisi i Peteleema ma ona itumalo uma, e fasioti i tama uma e lua tausaga ma ē e lāiti ifo, e fua i le taimi na taʻu mai e ē saʻiliʻili i fetu.” (Mataio 2:16) E lē mafai ona faia e le Atua se mea matuā leaga faapena.—Iopu 34:10.

a Ua taʻua e Herodotus, o se faitofā Eleni i le senituri lona lima T.L.M., o ma’goi i ona taimi na tupuga mai i se ituaiga o tagata Metai (Peresia), o ē na iai tomai faapitoa e saʻiliʻili ai i fetu ma faamatala miti.

b Tagaʻi i le New American Standard Bible, The New American Bible, The New English Bible, New International Version Study Bible ma le Tusi Paia Samoa—Lomiga 1969. I le King James Version o loo faasino atu i latou nei i “tamāloloa atamamai,” ae e lē o taʻua ai pe toʻafia i latou.