Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU AUTŪ

Se Vaaiga Paleni e Faatatau i Tupe

Se Vaaiga Paleni e Faatatau i Tupe

E IAI le faaupuga e faapea, “A leai ni tupe e lē mafai ona ola.” E iai itu e saʻo ai lenā faaupuga, auā o tupe e faatau ai meaʻai, lavalava, ma totogi ai pili pe faatau ai fale. Ua taʻua e se tusitala i mea tau tupe: “E telē le aogā o tupe i tagata. Pe a leai ni tupe e faatau ai ni mea, e lē atoa se masina ae ua tatou popolevale ma fetauaʻi.”

O le mea moni e gata mai le aogā o tupe. Na taʻua e Arne Garborg, o se fatusolo mai i Nouē, o tupe “e mafai ona faatau ai meaʻai, ae e lē o le fiaʻai; vai ma fualaau, ae e lē o le soifua mālōlōina; moega faamalū, ae e lē o le moe; poto, ae e lē o le atamai; mea feʻilafi, ae e lē o le aulelei; matagofie mai i fafo, ae e lē o lagona māfana; mālie, ae e lē o le olioli; tagata e masani ai, ae e lē o uō; auauna, ae e lē o le faamaoni.”

Pe a iai i se tagata se vaaiga paleni e faatatau i tupe, e lē avea tupe ma sini autū i lona olaga, ae e manatu i ai o se auala e fesoasoani iā te ia e faataunuu ai ona sini. Ua lapataʻi mai le Tusi Paia ʻo le manaʻo tele i tupe o le pogai lea o mea leaga eseese uma, ma o le manaʻo tele i ai, ua tuia ai e nisi i latou lava i le tele o tigā.’—1 Timoteo 6:10.

Ia mātau, e lē leaga tupe, ae o le manaʻo tele i tupe. Pe afai e tele le taimi e taulaʻi atu ai i tupe, e mafai ona faapogaia ai fevaevaeaʻiga i le va o ni uō faapea sui o le aiga. Seʻi iloilo ni faaaʻoaʻoga.

Tanielu: * “Sa ou manatu i taimi uma i laʻu uō o Tomasi o se tagata e tausaafia ma faamaoni. E leʻi iai lava se taimi na ma feeseeseaʻi ai, seʻia oo ina ua ia faatauina laʻu taavale. Ou te leʻi iloa sa iai se faalētonu i le taavale, ae na saini lima lava e na te faatauina le taavale i le mea ua iai. E tolu masina mulimuli ane ae leaga le taavale. Sa manatu Tomasi ua ou faasesēina o ia, ma na finau mai ma le ita e toe faafoʻi atu lana tupe. Sa faateʻia aʻu! Ina ua ou taumafai e talanoa atu iā te ia, sa fia misa ma matuā ita mai. Ina ua oo mai i tupe, sa suia atoa le Tomasi tausaafia lea sa ou iloaina.”

Esin: ʻE na o i maʻua ma Nesrim le fanau a o ma mātua. Sa lelei lo ma va, ma ou te leʻi manatu o le a faaleagaina la maʻua faiā ona o tupe. Peitaʻi o le mea lenā na tupu. Ina ua maliliu o ma mātua, sa iai sina vaegātupe sa la tuua mo i maʻua, ma na la faailoa manino mai e tatau ona vaelua tutusa le tupe iā i maʻua. Na teena e loʻu uso le manaʻoga o o ma mātua ma manaʻo e faatelē atu lana tupe. Ae sa ou filifili e fai le mea na faatonu mai e o ma mātua, ma o lea na ita tele ai Nesrim ma ia faamataʻuina aʻu. E oo mai i le asō, o loo ita pea iā te aʻu.’

TUPE MA LE FAAILOGA TAGATA

Pe afai e sesē le vaaiga e faatatau i tupe, e mafai ona faapogaia ai tagata e avea ma ē e faamasinosino. O se faaaʻoaʻoga, e ono manatu se tagata e maumea e faapea, o ē e matitiva e paiē e faaleleia tulaga o o latou olaga. Pe e ono vave manatu foʻi se tagata e lē tele ni ana tupe e faapea, o ē e maumea e mananaʻo tele i meafaitino ma matapeʻapeʻa. O le talavou o Leanne e maumea lona aiga, ma sa aafia o ia i lenā ituaiga o faiga faailoga tagata. Ua ia taʻua:

Sa aogā fautuaga a le Tusi Paia e faatatau i tupe i le taimi na tusia ai seʻia oo mai lava i aso nei

“E masani ona iloa aʻu o se teine e tele tupe a lona tamā. E masani ona faapea mai tagata: ʻPe a e manaʻo i se mea, e pau a lau mea e fai o le fai i lou tamā,’ pe ʻE lē mauʻoa uma tagata ma gafatia ni taavale mananaia e pei o le tou aiga.’ Sa iʻu lava ina ou fai i aʻu uō e aua neʻi toe faia na faamatalaga, ma taʻu i ai le māfuaaga e tigā ai oʻu faalogona i a latou faamatalaga. Sa ou manaʻo ia iloa aʻu o se tagata e faia mea lelei mo isi, ae e lē o sē e tele ni ana tupe.”

LE MANATU O LE TUSI PAIA

E lē o taʻusalaina i le Tusi Paia tupe pe faitioina i latou o loo maua tupe, e oo lava i ē e tele a latou tupe. O le manatu tāua, e lē o le aofaʻiga o tupe e maua e se tagata, ae o lana vaaiga e faatatau i tupe ua ia maua pe manaʻo ia maua. E paleni fautuaga a le Tusi Paia e faatatau i tupe, ma sa aogā i le taimi na tusia ai seʻia oo mai lava i aso nei. Seʻi mātau faaaʻoaʻoga o loo mulimuli mai.

UA TAʻUA I LE TUSI PAIA: “Aua e te galue mamafa ina ia maua ai le tamaoaiga.”—Faataoto 23:4.

Ua taʻua i le tusi The Narcissism Epidemic, o tagata e naunau ia maua le tele o tupe, e sili atu ona “aafia i le maʻi o le mafaufau faapea maʻi o le tino, e pei o le tigā o le faaʻī, tigā o le tua, tigā o le ulu, ma e sili atu ona inu tele i le ʻava malosi ma faaaogā vailaau ma fualaau faasāina. O lea, e na o iʻuga faanoanoa e oo i ai tagata pe afai e taumafai e saʻili ni tupe ma meafaitino se tele.”

UA TAʻUA I LE TUSI PAIA: “Ia aunoa o outou olaga ma le manaʻo tele i tupe, a ia outou lotomalilie i mea ua iai iā te outou.”—Eperu 13:5.

E oo lava i se tagata e lotomalie i mea ua ia maua, e popole foʻi i nisi taimi e faatatau i tupe. Peitaʻi e lē soona lofitūina o ia i le popole ona e na te iloa le mea e sili ona tāua i le olaga. O se faaaʻoaʻoga, o le tagata e lotomalie i mea ua maua, e lē soona atuatuvale pe a lē lava le faasoa. Nai lo o lea, e taumafai o ia e maua le manatu lea sa i le aposetolo o Paulo, o lē na tusi e faapea: “O le mea moni, ua ou tofo i le lē tagolima, ua ou tofo foʻi i le tele o mea e maua. O mea uma lava ma tulaga uma lava, ua ou iloa ai ona feagai ma le maʻona ma le matelāina, atoa ma le tele o mea, ma le pagatia i le lē tagolima.”—Filipi 4:12.

UA TAʻUA I LE TUSI PAIA: “O lē ua faatuatua i ana ʻoa, o le a paʻū o ia.”—Faataoto 11:28.

Ua taʻua e tagata suʻesuʻe, o le tele o faaipoipoga ua iʻu ina tatala ona o faafitauli tautupe. O tupe o se tasi foʻi lea o māfuaaga o le pule o tagata i o latou ola. O nisi tagata ua sili atu ona faatāua tupe, nai lo o a latou faaipoipoga ma o latou lava ola! E ese mai i lea, o tagata e paleni la latou vaaiga e faatatau i tupe, e lē tuu atu lo latou faatuatuaga i tupe, ae e latou te iloa le atamai o fetalaiga nei a Iesu: “E lē ola se tasi i le tele o ana mea ua iā te ia.”—Luka 12:15.

O LE Ā LAU VAAIGA E FAATATAU I TUPE?

O le iloilo o oe lava atonu e te iloa ai e manaʻomia ona iā te oe se vaaiga paleni e faatatau i tupe. O se faaaʻoaʻoga, ia fesili ifo iā te oe lava i fesili nei.

  • Po o ou fiafia i faiga faapisinisi e faia i ni auala lē faamaoni, ina ia vave ona maua ai se aofaʻiga tele o tupe?

  • Po o faigatā ona foaʻi atu aʻu tupe?

  • Po o ou taumafai e faauō atu i tagata e masani ona talanoa e faatatau i tupe ma mea ua latou maua?

  • Po o ou taumafai e pepelo pe fai ni faiga faatogafiti ina ia maua ai ni tupe?

  • Po o avea tupe ma itu ua ou manatu ai e sili atu ona tāua aʻu nai lo o isi?

  • Po o ou mafaufau i taimi uma e faatatau i tupe?

  • Po o aafia loʻu soifua mālōlōina ma loʻu aiga ona o laʻu vaaiga e faatatau i tupe?

    Ia atiaʻe le uiga limafoaʻi e ala i le foaʻi atu i isi

Pe afai e iai se tasi o nei fesili e te tali mai ai ioe, ia taumafai e teena mafaufauga ma faaosoosoga i meafaitino. Ia ʻalofia le faauō atu i tagata e matuā faatāua tupe ma meafaitino. Nai lo o lea, ia faifaimea faatasi ma tagata e sili atu ona faatāua tapulaa maualuluga tau amio nai lo o meafaitino.

Seʻi aua lava neʻi atiaʻe i lou loto le manaʻo tele i tupe. Nai lo o lea, ia faamuamua uō, aiga, ma lou soifua mālōlōina tau faalogona ma faaletino, ae e lē o tupe. O le faia faapea, e faaalia ai o loo paleni lau vaaiga e faatatau i tupe.

^ pala. 7 Ua suia igoa i lenei mataupu.