Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na avea le faatauina atu o pologa mai i Aferika e ave i Amerika o se pisinisi taulau manuia

Saʻoloto Mai i le Pologa—Taimi ua Mavae ma le Taimi Nei

Saʻoloto Mai i le Pologa—Taimi ua Mavae ma le Taimi Nei

Na taunuu Blessing * i Europa ona o se folafolaga e faigaluega o se teuulu. Peitaʻi, ina ua mavae le sefulu aso o fasi pea o ia faatasi ai ma tala taufaamataʻu o le a sauāina lona aiga, na iʻu ai ina faamalosia o ia e faigaluega o se talitane.

O se ata o loo faaalia ai le puʻea o ni pologa i Aikupito anamua

Na faamalosia e le fafine na faafaigaluegaina Blessing e tatau ona ia mauaina le 200 i le 300 tupe Euro i le pō, e totogi atu ai le tupe e 40,000 Euro * lea na faaalu i le malaga atu a Blessing i Europa. Na faapea mai Blessing: “E tele taimi na ou mafaufau ai ou te sola ese, ae na ou fefe neʻi o latou faia se mea leaga i loʻu aiga. Na leai se mea na mafai ona ou faia.” O le tala iā Blessing, o le mea lenā o loo tupu i le pe ā ma le fā miliona o tagata o faatau atu i isi atunuu mo feusuaʻiga lē mamā.

I le toetoe 4,000 tausaga ua mavae, na faatauina atu ai le talavou o Iosefa e ona uso. Na mulimuli ane faapologaina o ia i le fale o se tagata faaaloalogia i Aikupito. Peitaʻi e ese mai iā Blessing, e leʻi matuiā le auala na faia ai Iosefa e lona matai i le taimi muamua. Ae ina ua ia teena le manaʻo o le avā a lona matai, na tuuaʻia sesē o ia i le taumafai e faamalosi le fafine. Na tuuina o ia i le falepuipui ma lokaina i uʻamea.Kenese 39:1-20; Salamo 105:17, 18.

O Iosefa o se pologa anamua, ae o Blessing o se pologa i le senituri lona 21. Peitaʻi o i laʻua uma na faatau faasolitulafono atu, o se faiga ua leva ona iai e faatau ai tagata e pei o ni oloa, e pau lava le mea tāua o le maua ai o tupe.

O SE PISINISI TAULAU MANUIA!

O faigātaua ua faigofie ai ona maua e atunuu ni pologa. Na taʻua e faapea na aumaia e le tupu o Aikupito o Thutmose III ni pagota e 90,000, ina ua uma se taua i Kanana. Na faafaigaluegaina e tagata Aikupito nei pagota o ni pologa e eliina le koale, fausiaina o malumalu, ma le eliina o alāvai.

I le taimi o le emepaea o Roma, na faatupulaʻia le aofaʻi o pologa ona o faigātaua, ma i nisi taimi na avea le matuā manaʻomia o pologa ma pogai o taua. I le pe ā ma le 2,000 tausaga ua mavae, e pe ā o le ʻafa o le faitau aofaʻi o tagata i Roma o pologa. Sa matuā faileagaina le toʻatele o pologa i Roma ma Aikupito. O se faataʻitaʻiga, o le umi e ola ai se pologa na faafaigaluega i le eliina o le koale i Roma, e pe ā ma le 30 tausaga.

A o faagasolo taimi, e leʻi faaitiitia le faileagaina o pologa. E mai i le senituri 16 e oo i le senituri 19, na avea ai le faatauina atu o pologa mai i Aferika e ave i Amerika o se pisinisi taulau manuia. Na taʻua i se lipoti mai i le UNESCO, ʻi se fua faatatau, e pe ā ma le 25 miliona i le 30 miliona tamāloloa, fafine ma tamaiti, e puʻea faamalosi ma faatau atu.’ Na taʻua e faapea e faitau selau afe na feoti a o sopoʻia le vasa Atalani. Na taʻua e Olaudah Equiano, o se pologa na sao mai: “O le feʻei o fafine ma le feoi o tagata o le a feoti, o se vaaiga e faamomoiloto ma e lē mafaamatalaina.”

E faanoanoa ona o le faapologaina o tagata e lē na o se mea na tupu i aso ua mavae. E tusa ai ma se faamatalaga mai le International Labour Organization, o loo faapologaina pea le pe ā ma le 21 miliona tamāloloa, fafine ma tamaiti e aunoa ma se totogi pe itiiti foʻi se tupe e latou te mauaina, ma e lē mafai ona latou sosola. O loo faafaigaluegaina pologa i aso nei i le eliina o le koale, falegaosimea e fai ai ofu, fale fai piliki, fale talitane, ma fale o tagata. E ui lava e faasolitulafono, ae o loo faatupulaʻia pea nei auala eseese o loo faapologaina ai tagata.

E faitau miliona o loo pologa pea i pulega a isi

SAʻOLOTO MAI I LE POLOGA

O le ogaoga o faiga sauā ua iʻu ai ina finau le toʻatele o pologa mo lo latou saʻolotoga. I le 73 T.L.M., na faamaopoopo ai e se pologa e tau e igoa iā Spartacus ma le 100,000 o isi pologa, se fouvalega e leʻi taulau faasaga iā Roma. E lata i le tausaga e 1800, na fouvale ai pologa i le motu o Hispaniola i le Atu Karipiane i o latou matai. O le ogaoga o sauāga na mafatia ai pologa i togātolo, na amata ai se taua i le pe ā ma le 13 tausaga le umi i le va o tagata o le atunuu, ma na iʻu ai i le tutoʻatasi o le malo o Haiti i le 1804.

O le ō ese o Isaraelu mai i Aikupito, o le solaaga sili lea ona taulau o pologa i le talafaasolopito. Atonu e tolu miliona tagata o le atunuu atoa na faasaʻolotoina mai i le faapologaina i Aikupito. O se saʻolotoga sa tatau ona latou maua. Ua faamatalaina i le Tusi Paia o latou olaga sa iai i Aikupito e faapea, ʻna faapologaina i latou i faiga sauā.’ (Esoto 1:11-14) Na oo lava foʻi ina faatonuina e se tasi o Farao le fasiotia o pepe faatoʻā fananau mai, ina ia faaitiitia ai le faatupulaʻia o le faitau aofaʻi o tagata Isaraelu.Esoto 1:8-22.

O le saʻoloto o tagata Isaraelu mai i faiga lē tonu i Aikupito, sa ese mai ona o le fesoasoani a le Atua. Na fetalai atu le Atua iā Mose: “Ua ou iloa puapuaga o loo mafatia ai i latou. Ou te alu ifo e laveaʻi iā i latou.” (Esoto 3:7, 8) I aso nei, o loo faamanatuina e tagata Iutaia i so o se vaipanoa le Paseka i tausaga taʻitasi, e manatua ai lenā mea na tupu.Esoto 12:14.

AVEESEA ATOATOA O LE POLOGA

Ua taʻua i le Tusi Paia “e leai se amiolētonu iā Ieova lo tatou Atua,” ma ua faamautinoa mai iā i tatou e lē suia o ia. (2 Nofoaiga a Tupu 19:7; Malaki 3:6) Na auina mai e le Atua Iesu “e talaʻi le saʻolotoga i ē ua ave faapagota . . . ma ia faasaʻolotoina ē ua nutimomoia.” (Luka 4:18) Po o le uiga o lenei manatu o le a faasaʻolotoina tagata mai i mea uma o loo faapologaina ai? E leai. Na auina mai Iesu e faasaʻoloto tagata mai i le faapologaina i le agasala ma le oti. Na ia taʻua mulimuli ane: ʻE tuusaʻoloto outou e le upu moni.’ (Ioane 8:32) E oo mai lava i aso nei, o loo faasaʻolotoina pea tagata i auala eseese e ala i upu moni na aʻoaʻo e Iesu.—Tagaʻi i le pusa “ Saʻoloto Mai i se Isi Ituaiga o Pologa.”

E eseese auala na fesoasoani ai le Atua iā Iosefa ma Blessing ina ia saʻoloto mai i le faapologaina. E te maua le tala mataʻina e faatatau iā Iosefa i le Kenese mataupu e 39 e oo i le 41. E mataʻina foʻi le tala i le auala na faasaʻolotoina ai Blessing.

Ina ua aveese Blessing mai i se tasi o atunuu i Europa, ona alu lea o ia i Sepania. O i inā na feiloaʻi ai ma Molimau a Ieova ma amata ai ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia ma i latou. Na maumauaʻi o ia e faaleleia lona olaga ma na maua sana galuega. Na ia talosaga foʻi i le fafine sa faafaigaluegaina muamua o ia, e faaitiitia le tupe e na te totogiina atu i le masina mo lana aitalafu. Ae i se tasi aso, na vili mai ai le fafine e manaʻo e faamagalo le aitalafu a Blessing, ma talosaga e faamagalo atu o ia. Aiseā na ia faia ai faapea? O le taimi foʻi lea ua amata ona suʻesuʻe e le fafine le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Ua faapea mai Blessing: “E mataʻina auala e tuusaʻoloto ai oe e le upu moni.”

Na tigā le finagalo o Ieova le Atua i sauāga ogaoga na mafatia ai tagata Isaraelu na faapologaina i Aikupito; e mautinoa foʻi e faapena ona faalogona i faiga lē tonu i aso nei. O le mea moni ina ia aveesea auala eseese o loo faapologaina ai tagata, o le a manaʻomia ai se suiga i pulega a tagata. O lea, ua folafola mai e le Atua lenā suiga, auā ua taʻua i le 2 Peteru 3:13: “E tatou te faatalitali i le lagi fou ma le lalolagi fou, e tusa ma lana folafolaga, e mau ai le amiotonu.”

^ pala. 2 Ua suia le igoa.

^ pala. 3 O le taimi lenā sa taitutusa le tālā Amerika ma le tālā Euro.