Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Sposobnost daždevnjaka da regeneriše svoja sočiva

Sposobnost daždevnjaka da regeneriše svoja sočiva

Igra slučaja ili delo Stvoritelja?

Sposobnost daždevnjaka da regeneriše svoja sočiva

● Mali vodozemac daždevnjak čuven je po tome što ima sposobnost da regeneriše odstranjene delove tela — organe, udove, rep, kao i neka tkiva. Ali da li su te kopije jednako dobre kao i originali? Kada je reč o sočivima daždevnjaka, stručnjaci tvrde da jesu.

Razmislite o sledećem: Daždevnjaci regenerišu očna sočiva tako što pretvaraju ćelije dužice u ćelije sočiva. Da bi se bolje upoznali sa ovim procesom, biolozi su 16 godina izučavali jednu vrstu daždevnjaka. Radi se o izvesnom broju japanskih mrmoljaka (Cynops pyrrhogaster). Biolozi su osamnaest puta uklonili sočiva sa svakog tog daždevnjaka. Svaki put, kao što je bilo i očekivano, izrasla su nova sočiva.

Do kraja te studije, daždevnjaci su imali oko 30 godina, što je pet godina duže nego da su živeli u svom prirodnom staništu. Ali bez obzira na godine, oni su i dalje mogli da regenerišu sočiva istom brzinom kao kad su bili mlađi. Pored toga, prema istraživanjima Univerziteta u Dejtonu, u SAD, ta regenerisana sočiva „bila su praktično ista kao i neoštećena sočiva uklonjena sa odraslih daždevnjaka koji nijednom dotad nisu regenerisali svoja sočiva“. Doktor biologije Panajotis Conis, član tima koji je izučavao pomenute daždevnjake, priznao je: „Čak sam se i ja malo iznenadio.“ On je opisao regenerisana sočiva kao savršena.

Naučnici se nadaju da će im regenerativna sposobnost daždevnjaka pomoći da razumeju kako da regenerišu oštećena tkiva kod ljudi. „Daždevnjak je izuzetan izvor informacija o regeneraciji“, kaže doktor Conis, „posebno kada je reč o regeneraciji u starosti.“

Do kakvog ste zaključka došli? Da li su regenerativna sočiva daždevnjaka nastala evolucijom ili su delo Stvoritelja?

[Dijagram na 25. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

Nova sočiva su praktično ista kao i originalna

[Izvori slika na 25. strani]

Fotografija gore: © Vibe Images/Alamy; fotografija u sredini: © Juniors Bildarchiv/Alamy