Go na content

Go na table of contents

Anna Moneymaker/Getty Images

TAN NA AI!

A kaba fu grontapu o kon moro esi?—San Bijbel e taki?

A kaba fu grontapu o kon moro esi?—San Bijbel e taki?

 Tapu 24 yanuari 2023, koniman skoifi den anu fu a Doemsdag klok a go moro krosibei fu 12 yuru mindrineti fu sori taki a kaba fu grontapu no de fara moro.

  •   „Tudewroko den anu fu a ’Doemsdag klok’ di e sori o takru a situwâsi fu libisma de, poti kon moro krosibei fu 12 yuru mindrineti. Den kenki a yuru fu na oloisi disi fu di bigi feti de na Ukraini, sma wani sutu bom di kan pori heri grontapu èn ala sortu rampu e pasa fu di a weer kenki.”​—AFP International Text Wire.”

  •   „Tudewroko koniman meki bekènti taki den skoifi den anu fu a ’Doemsdag klok’ èn now 90 sekonde libi ete fosi a doro 12 yuru mindrineti. Noiti ete libisma ben de so krosibei fu armagedon.”​—ABC News.

  •   „Wan grupu koniman fu difrenti kondre na heri grontapu warskow taki na iniwan ten wan sani kan pasa di kan kiri ala libisma na grontapu.”​—The Guardian.

 A kaba fu libisma nanga grontapu de krosibei? Wi musu frede san kan pasa na ini a ten di e kon? San Bijbel e taki?

San o pasa na ini a ten di e kon?

 Bijbel e taki dati „grontapu e tan fu ala ten” èn taki libisma ’o tan drape fu têgo’ (Preikiman 1:4; Psalm 37:29). Dus libisma no o pori grontapu noso du sani di o meki taki nowan libi o de na grontapu moro.

 Tog Bijbel e taki dati wan kaba o kon. Fu eksempre, a e taki dati „grontapu e pasa gowe”.​—1 Yohanes 2:17.

No bruya èn no frede

 Bijbel kan yepi wi fu no bruya èn fu no frede aladi someni problema de na grontapu now. Fa so?

 Efu yu wani kon sabi sortu bun Bijbel abi gi yu, dan wi e gi yu a deki-ati fu teki a gratis Bijbelstudie di wi e gi sma.

a „A Doemsdag klok e sori na wan agersi fasi fa masyin nanga tra sani di sma e meki e pori grontapu. A de leki wan oloisi di e sori sma o lati a de. Na wan fasi fu memre wi taki wi musu feni wan lusu gi den ogri noso problema di e pasa na grontapu, bika efu wi no e du dati, dan ala libisma na grontapu o dede gowe.”​—Bulletin of the Atomic Scientists.