Go na content

Go na table of contents

Fa yu kan abi wan koloku osofamiri libi?

San unu kan du te unu abi paiman?

San unu kan du te unu abi paiman?

Giannis: * „Di na ekonomia fu Grikikondre go na baka, mi lasi a bisnis fu mi. Dati meki wi no ben man pai den paiman fu wi èn wi no ben man pai gi na oso moro. Mi ben abi so furu broko-ede taki mi no ben man sribi.”

Katerina: „Wi bow wi eigi oso èn wi ben lobi en trutru. Mi ben e sari srefisrefi te mi ben e prakseri taki wi ben kan lasi en. Furu tron mi nanga Giannis meki trobi fu di wi no ben agri fa wi ben o pai den paiman.”

PAIMAN kan tyari furu problema kon na ini wan osofamiri èn a kan pori en srefi. A sabiman Jeffrey Dew kon si taki trowpaar di abi paiman no abi furu ten gi makandra, den e feti moro nanga makandra èn den no de so koloku. Te den e meki trobi fu paiman èn fu moni, dan nofo tron a trobi e tan moro langa leki te den ben o meki trobi fu tra sani. Furu leisi den e bigin bari èn den e bigin feti tu. Te fu kaba, den e meki trobi fu ala sortu tra sani. Dati meki wi kan frustan taki furu trowpaar e broko trow fu di den e meki trobi fu moni ede.

Te wan sma abi bigi paiman, dan a kan kon siki tu. Son sma no man sribi, den abi ede-ati, den maag e hati den, den e firi brokosaka doronomo noso den ati e tan tiri. Wan uma di nen Marta e taki: „Mi masra Luís ben firi brokosaka doronomo fu di wi ben abi paiman. Dati meki a ben e sribi heri dei. Ala ten mi ben abi a frutrow taki a ben sabi san fu du. Ma now a no man yepi ensrefi.” Son sma lasi-ati so te, taki den no man teki en moro. Fu eksempre, a telefisi station BBC News taki dati wan wefi na a zuid-owstusei fu India kiri ensrefi fu di a ben abi wan paiman fu 840 Amerkan dala. A ben leni a moni fu kan pai datra di den pikin fu en ben siki.

San yu kan du te paiman e tyari problema kon na ini yu osofamiri? Meki wi luku wan tu problema di trowpaar kan kisi te den abi paiman. Wi o luku tu fa Bijbel kan yepi yu nanga den problema disi.

PROBLEMA 1: Mi feni taki mi wefi fowtu èn en feni taki mi fowtu.

Lukasz taki: „Mi ben feni taki mi wefi ben frumorsu moni èn en ben feni taki wi ben o abi moro moni efu mi ben abi wroko heri yari.” Fa wan trowpaar kan sorgu taki paiman no e prati den?

Fa fu lusu a problema: Wroko makandra fu pai den paiman.

A problema no o lusu te yu e meki trobi nanga yu patna, awinsi a no yu meki a paiman. Na ini so wan situwâsi a prenspari srefisrefi fu du san skrifi na Efeisesma 4:31. Drape skrifi: „Puru ala takru bita-ati nanga faya-ati nanga atibron nanga babari nanga kosikosi na un mindri, sosrefi ala takrudu.”

No feti nanga makandra, ma meki muiti fu pai den paiman. Wan masra di nen Stephanos e taki fa en nanga en wefi wroko makandra: „Wi ala tu ben si a paiman fu wi leki wan feanti.” Te trowpaar e wroko makandra na so wan fasi, dan den e du san skrifi na Odo 13:10: „Wan sma di abi heimemre e tyari soso problema kon, ma den wan di e suku rai na trawan, abi koni.” Na presi fu denki taki yu wawan musu lusu a problema, a bun fu taki krin nanga makandra fu den moniproblema fu unu èn fu wroko makandra fu lusu den.

Den pikin fu yu kan yepi tu fu lusu a problema. Edgardo fu Argentinia e taki san en osofamiri du: „A pikin fu boi mi ben wani wan nyun baisigri, ma wi fruteri en fu san ede wi no ben man bai en. Na presi fu dati, wi gi en a baisigri di ben de fu en granpapa. A boi fu mi ben lobi rèi en. Mi kon si o prenspari a de fu wroko makandra leki osofamiri.”

PRUBERI FU DU DISI: Meki ten fu taki krin nanga makandra fu den paiman fu unu èn du dati sondro fu ati bron. Taki krin efu yu meki wan fowtu. No taki soso fu san pasa, ma taki nanga makandra sortu rai kan yepi unu fu gebroiki un moni na wan bun fasi na ini a ten di e kon.​—Psalm 37:21; Lukas 12:15.

PROBLEMA 2: A gersi leki wi no o man pai ala den paiman fu wi.

Enrique taki: „A bisnis fu mi no ben waka bun èn dati meki mi ben kon abi bigi paiman. Sani kon moro ogri di na ekonomia fu Argentinia go na baka. Mi wefi ben musu du wan oparâsi tu. A ben gersi leki noiti mi ben o man pai ala den paiman fu mi. Mi ben firi leki wan freifrei di fasi na ini anansititei.” Roberto fu Brasyonkondre ben du wan bisnis di meki taki a lasi ala en moni èn a ben abi paiman na 12 bangi. A taki: „Mi no ben wani den mati fu mi si mi, fu di mi ben syen srefisrefi. Mi ben firi leki wan wisiwasi sma.”

San yu kan du efu den paiman di yu abi e meki yu lasi-ati, e meki yu firi syen noso e gi yu a firi taki na soso problema yu tyari kon na ini na osofamiri?

Fa fu lusu a problema: Gebroiki yu moni moro bun. *

 

1. Luku omeni moni yu e gebroiki. Skrifi omeni moni yu e kisi èn omeni yu e gebroiki. Du disi tu wiki langa, noso kande a moro bun fu du en wán mun. Boiti dati, skrifi omeni moni yu abi fanowdu gi paiman di yu no abi ibri mun, soleki belasting-moni, verzekering-moni nanga moni fu bai krosi. Prati a moni dati na ini twarfu so taki yu kan si omeni yu musu poti na wan sei ibri mun.

2. Pruberi fu meki moro moni. Kande yu kan wroko moro langa na a wrokope fu yu, noso yu kan suku ete wan wroko di sma e du na son pisi ten fu a yari. Son sma e luku sma pikin, den e seri sani di den no e gebroiki moro, den e krin sma dyari noso den e meki moni nanga wan sani di den lobi fu du, soleki bori nyanyan noso brei sma wiwiri. Wan warskow: Luku bun taki yu no go du wan wroko di e meki taki yu no man du sani di de moro prenspari, soleki studeri Bijbel nanga a preikiwroko.

3. Pruberi fu no gebroiki so furu moni. Bai wan sani soso te yu abi en fanowdu. No bai en soso fu di a kon moro bunkopu (Odo 21:5). Enrique, di wi kari kaba, taki: „Te yu wani bai wan sani, a bun fu teki ten fu prakseri efu yu abi en fanowdu trutru noso efu na soso wani yu wani en.” Luku wan tu tra sani di yu kan du fu no gebroiki so furu moni:

  • Oso: Efu a kan, go tan na ini wan moro pikin oso, so taki yu no abi fu pai so furu yuru-oso. Pruberi fu no gebroiki someni stroom, gas nanga watra.

  • Nyanyan: Te yu e go na skoro noso na wrokope, dan pruberi fu tyari yu eigi nyanyan fu oso, na presi fu bai nyanyan na strati. Go na wenkri di e seri sani moro bunkopu noso wakti teleki den saka a prijs fu son sani. Joelma fu Brasyonkondre taki: „Mi kan bai froktu nanga gruntu moro bunkopu te mi go na wowoyo leti fosi den tapu.”

  • A fasi fa yu e go na presi: Efu yu abi wagi, bromfiets noso boto di yu no e gebroiki, dan yu kan seri den. Sorgu bun gi den sani di yu abi, na presi fu bai nyunwan ibri tron baka. Yu kan go nanga lantiboto, lantibus noso yu kan waka efu dati kan.

Te yu no e gebroiki so furu moni moro, dan yu kan luku san na a moro bun fasi fu gebroiki a moni di yu abi now.

4. Luku omeni paiman yu abi èn suku wan fasi fu pai den. A fosi sani di yu musu du, na fu luku omeni rente nanga tra kostu yu musu pai makandra nanga a moni di yu ben leni. Efu yu no pai a paiman biten, dan luku sosrefi san na den bakapisi di yu o kisi. Son leisi den sma pe trawan e go leni moni, na bedrigiman. Sobun, leisi bun san skrifi na ini a kontrakti di yu ben meki di yu leni a moni. Fu eksempre, na ini Amerkankondre, wan presi di e leni sma moni taki dati den e aksi sma soso 24 procent rente. Ma te fu kaba den sma ben e pai moro leki 400 procent rente.

Te yu luku ala den sani disi, dan bosroiti sortu paiman yu o pai fosi. Yu kan bigin pai den paiman di abi a moro hei rente. Noso yu kan bigin nanga den pikin paiman fosi. Disi kan meki taki yu o firi moro bun te yu e si taki ibri mun yu no abi so furu paiman moro. Efu yu abi paiman nanga hei rente, dan kande yu kan leni moni di abi wan moro lagi rente fu kan pai den paiman dati.

Efu yu si taki yu no man pai den paiman fu yu, dan taki nanga den sma di yu musu pai. Kande unu kan seti sani tra fasi so taki a moro makriki gi yu fu pai den paiman. Yu kan aksi den efu yu kan kisi moro ten, noso efu den kan gi yu wan moro lagi rente. Kande son sma wani gi yu na okasi srefi fu pai wan moro lagi moni efu yu kan pai a moni dati wantewante. Fruteri a sma krin sortu moniproblema yu abi èn taki na wan switi fasi (Kolosesma 4:6; Hebrewsma 13:18). Iniwan kruderi di unu meki, musu skrifi na tapu papira. Srefi efu a sma no wani du san yu aksi en a fosi leisi, toku yu no musu frede fu go na en wan tu leisi baka fu aksi en fu kenki sani efu dati de fanowdu.​—Odo 6:1-5.

Ma hori na prakseri taki te yu e seti den monitori fu yu, a no ala ten sani e waka soleki fa yu wani. Awinsi yu feni a moro bun fasi fa yu kan pai yu paiman, toku wan sani kan pasa taki yu no man du san yu abi na prakseri. Bijbel e taki dati moni „e kisi frei leki den di fu wan aka èn a e frei go na loktu”.​—Odo 23:4, 5.

PRUBERI FU DU DISI: Te unu skrifi na tapu papira fa unu e gebroiki un moni, dan taki nanga na osofamiri san unu kan du fu saka den kostu noso fu tyari moro moni kon na inisei. Te unu e si sortu muiti ibriwan fu unu e du, dan dati kan gi unu moro deki-ati fu wroko leki wán man fu pai den paiman.

PROBLEMA 3: Na soso paiman de na wi ede.

Te sma e meki muiti fu pai den paiman fu den, dan den kan frigiti den moro prenspari sani fu a libi. Wan man di nen Georgios e taki: „A moro bigi problema di wi ben abi, na taki den paiman fu wi ben abi krakti na tapu wi heri libi. Wi no ben abi ten gi moro prenspari sani.”

Fa fu lusu a problema: No si moni leki a moro prenspari sani.

Awinsi omeni muiti yu e du, toku a kan teki furu yari fosi yu pai ala den paiman fu yu. Ma yu kan bosroiti nownow kaba fa yu musu si a libi fu yu. No broko yu ede nomo nanga moni èn no go sidon prakseri taki yu no abi nofo. A moro bun fu du san Bijbel taki: „Efu wi abi nyanyan, krosi nanga wan presi fu tan, dan wi musu breiti nanga den sani disi.”​—1 Timoteyus 6:8.

Awinsi fa a situwâsi fu yu de, no broko yu ede tumusi furu. Disi o yepi yu fu no frigiti „san na den moro prenspari sani” (Filipisma 1:10). Den „moro prenspari sani” disi na yu matifasi nanga Gado èn nanga yu osofamiri. Georgios, di wi kari kaba, e taki: „Aladi wi no pai ala den paiman fu wi ete, toku den no de a moro prenspari sani na ini wi libi. Now wi abi wan moro koloku trowlibi fu di wi abi moro ten gi den pikin fu wi èn gi makandra. Wi abi moro ten tu fu anbegi Gado makandra.”

PRUBERI FU DU DISI: Son sani na ini a libi yu no kan bai nanga moni èn den prenspari trutru. Skrifi den sani dati na tapu papira èn luku fa yu kan meki moro ten gi den sani dati.

Paiman kan gi furu broko-ede èn wan sma o abi fu meki furu muiti fu man pai den. Ma bakaten sani kan go moro bun. Wan man fu Polen di nen Andrzej taki: „Wan uma na a wrokope fu mi wefi ben meki wan bigi paiman èn mi wefi ben taigi taki a ben o tanapu borgu gi en. Ma na uma froisi gowe sondro fu pai a paiman. Di mi kon yere a tori wi bigin meki trobi.” Te Andrzej e prakseri fa en nanga en wefi ben e meki trobi, a e taki: „Fu taki en leti, wi bigin wroko moro bun nanga makandra. A no den problema meki taki disi pasa, ma na fu di wi pruberi fu lusu den problema makandra.”

^ paragraaf 3 Wi kenki wan tu fu den nen na ini na artikel disi.

^ paragraaf 17 Efu yu wani sabi moro, dan luku na artikel „Gebroiki yu moni nanga koni​—Fa yu kan du dati?”, na ini A Waktitoren fu 1 yuni 2011 di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro.

AKSI YUSREFI . . .

  • San mi kan du fu puru mi osofamiri na paiman?

  • San wi kan du fu no meki paiman de a moro prenspari sani na ini wi libi, noso fu no meki paiman pori wi libi?