Skip to content

Founga Ke Lotu Aí​​—Ko e Founga Lelei Tahá ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí?

Founga Ke Lotu Aí​​—Ko e Founga Lelei Tahá ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻOku ʻomai ʻe he Lotu ʻa e ʻEikí ha tataki kiate kitautolu ki he founga ʻoku totonu ke tau lotu aí pea mo e meʻa ʻoku totonu ke tau lotu fekauʻaki mo iá. Naʻe lave ʻa Sīsū ki ai ʻi heʻene tali ki he kole ʻene kau ākongá: “ʻEiki, akoʻi kimautolu ki he founga ke lotu aí.” (Luke 11:1) Kae kehe, ko e Lotu ʻa e ʻEikí, pe lotu Ko ʻEmau Tamai, ʻoku ʻikai ko e lotu pē ia ʻoku tali ʻe he ʻOtuá. a ʻI hono kehé, naʻe ʻomai ia ʻe Sīsū ko ha sīpinga ʻo e ngaahi lotu ʻoku fanongo ki ai ʻa e ʻOtuá.

ʻI he kupu ko ení

 Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí?

 Ko e Lotu ʻa e ʻEikí, ʻoku hiki ʻi he Mātiu 6:9-13, ʻoku kehekehe hono fakaleá ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu kehekehe. Ko ha fakatātā eni ʻe ua.

 Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá. “Ke hoko mai ho Puleʻangá. Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani. Foaki mai muʻa haʻamau mā ki he ʻahó ni; pea fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá, ʻo hangē foki ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻua maí. Pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.”

 King James Version: “Ko e mau Tamai oku i he lagi, Ke tabuha ho huafa. Ke hoko mai hoo bule. Ke fai ho finagalo i mamani, o hage i he lagi. Ke foaki mai he aho ni haa mau mea kai. Bea fakamolemole e mau agahala, o hage ko e mau fakamolemolea akinautolu kuo fai agahala kiate kimautolu. Bea oua naa tuku akimautolu ki he ahiahi, kae fakamoui akimautolu mei he kovi: He oku oou ae bule, moe malohi, moe nāunāu, o taegata. Emeni.” b

 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí?

 ʻOku fehoanaki ʻa e akonaki ʻa Sīsuú mo e toenga ʻo e vēsí, ko ia ko e ngaahi konga kehe ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e Lotu ʻa e ʻEikí.

“Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani”

 ʻOku feʻungamālie ke leaʻaki ki he ʻOtuá “ko ʻemau Tamai” koeʻuhí naʻá ne fakatupu kitautolu pea foaki mai mo e moʻuí.​—ʻAisea 64:8.

“Ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá”

 Ko e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihova, ʻoku totonu ke fakalāngilangiʻi mo tauhi ia ke māʻoniʻoni pē toputapu. ʻOku tokoni ʻa e tangatá ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau lea fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá pea talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá.​—Saame 83:18; ʻAisea 6:3.

“Ke hoko mai ho Puleʻangá”

 Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha founga-pule fakahēvani ʻa ia ko Sīsū ʻa hono Tuʻí. Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ke tau lotu ʻo kole ki he puleʻanga ko ení ke pule mai ki he kotoa ʻo e māmaní.​—Taniela 2:44; Fakahā 11:15.

“Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani”

 Hangē pē ko e ʻikai ha fulikivanu pe ha mate ʻi hēvaní, ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ki he māmaní ke moʻui taʻengata ai ʻa e tangatá ʻi he melino mo e malu.​—Saame 37:11, 29.

“Foaki mai muʻa haʻamau mā ki he ʻahó ni”

 ʻI he taimi ʻo Sīsuú, ko e maá ʻa e meʻakai tefitó. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku tau fakafalala ki hotau Tokotaha-Fakatupú ke ne tokonaki mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú ke kei hokohoko atu ai ʻetau moʻuí.​—Ngāue 17:24, 25.

“Fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá, ʻo hangē foki ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻua maí”

 ʻI he potutohi ko ení, ko e foʻi lea “ngaahi moʻua” ko ha toe foʻi lea ia ʻe taha ki he ngaahi angahalá. (Luke 11:4) ʻOku angahala ʻa e tangata kotoa pē pea ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakamolemolé. Ka kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau faiangahala mai kiate kitautolú.​—Mātiu 6:14, 15.

“Pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú”

 Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne fakataueleʻi kitautolu ke tau fai ha fehālaaki. (Sēmisi 1:13) Ka ʻoku fakataueleʻi kitautolu ʻe he “tokotaha fulikivanú,” ʻa Sētane ko e Tēvoló​—ʻa ia ʻoku toe ui ko e “Tokotaha-ʻAhiʻahi.” (1 Sione 5:19; Mātiu 4:1-4) ʻOku tau hanga kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke nofoʻaki talangofua kiate ia ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá.

 Ko e founga pē ke lotu aí ʻa hono lau ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí?

 Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí ko ha sīpinga lotu. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi lea pau ke toutou leaʻaki. Ki muʻa ke ne ʻomai ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí, naʻe fakatokanga mai ʻa Sīsū: “ʻI hono fai ha lotú, ʻoua ʻe toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau.” (Mātiu 6:7) Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e sīpinga lotú ʻi ha taimi ʻe taha, ka naʻá ne ngāueʻaki ai ha fakalea kehe.​—Luke 11:2-4.

 Ko e founga lelei taha ke lotu aí ko ʻetau fakahaaʻi loto-moʻoni ki he ʻOtuá ʻa e anga ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí.​—Saame 62:8.

 ʻOku totonu ke fēfē ʻetau lotú?

 ʻOku ʻomai ʻe he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa e sīpinga lelei taha ke tau lotu ai ʻi ha founga ʻe fanongo mai ki ai ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fehoanaki ai ia mo e ngaahi veesi Tohi Tapu kehe ʻoku fekauʻaki mo e lotú.

  •   Lotu pē ki he ʻOtuá

     Konga Tohi Tapu: “ʻI he meʻa kotoa pē mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá, fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi.”​—Filipai 4:6.

     ʻUhinga: Ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku totonu ke fakahoko pē ia ki he ʻOtuá​—kae ʻikai kia Sīsū, Mele pe ko e kau sangató. ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi lea kamata, “Ko ʻemau Tamai,” ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ke tau lotu pē kia Sihova ko e ʻOtuá.

  •   Lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá

     Konga Tohi Tapu: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.”​—1 Sione 5:14.

     ʻUhinga: ʻOku lava ke tau lotu fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa pē ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku akoʻi mai ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fakakau ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa e lea “ke fai ho finangaló.” ʻE lava ke tau ako fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he māmaní mo e tangatá ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú.

  •   Lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafoʻituituí

     Konga Tohi Tapu: “Lī hoʻo kavengá kia Sihova, pea te ne tokoniʻi koe.”​—Saame 55:22.

     ʻUhinga: ʻOku tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí. Hangē pē ko hono fakakau ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié, ko ha tataki ki hono fai ha ngaahi fili mahuʻinga, ko ha poupou ki he ngaahi taimi faingataʻá, pea ki ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá. c

a Ko e fakatātaá, naʻe fakahoko ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá ha ngaahi lotu kehe ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ʻi he sīpinga lotú.​—Luke 23:34; Filipai 1:9.

b ʻOku fakaʻosiʻaki ʻi he King James Version ʻa e ngaahi lea ko ení ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí: “He oku oou ae bule, moe malohi, moe nāunāu, o taegata. Emeni.” Ko e fakahāhā ko eni ʻo e fakahīkihiki ki he ʻOtuá, ʻoku toe maʻu ia ʻi he ngaahi Tohi Tapu kehé, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e doxology. Kae kehe, ʻoku pehē ʻi he The Jerome Biblical Commentary: “Ko e doxology . . . ʻoku ʻikai ke hā ia ʻi he [ngaahi maniusikilipi] alafalalaʻanga lahi tahá.”

c Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá te nau ongoʻi halaia nai ke lotu. Ka ʻoku tautapa ʻa Sihova ki he faʻahinga ko iá: “Mou omi ke tau fakamahino ʻa e ngaahi meʻá.” (ʻAisea 1:18) Heʻikai ʻaupito ke ne talitekeʻi ha taha ʻoku kumi loto-moʻoni ki heʻene fakamolemolé.