Skip to content

Ko e Hā ʻa e Tupuʻanga ʻo e Halouiní?

Ko e Hā ʻa e Tupuʻanga ʻo e Halouiní?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻOku ʻikai ke lave ʻa e Tohi Tapú ia ki he Halouiní, ko ha ʻaho mālōlō ʻoku kātoangaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻi ʻOkatopa 31 ʻi he taʻu taki taha. Kae kehe, ko e tupuʻanga mo e talatukufakaholo ʻo e Halouiní ʻoku fepaki ia mo e ngaahi akonaki ʻi he Tohi Tapú.

ʻI he kupu ko ení

 Hisitōlia mo e talatukufakaholo ʻo e Halouiní

  •   Samahaini: Ko e tupuʻanga ʻo e Halouiní ʻoku lava ke fakatotoloʻi ia ki he kātoanga fakapangani ko eni naʻe “kātoangaʻi ʻi he kuonga muʻá ʻe he kakai Celtic ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú,” ko e lau ia ʻa e The World Book Encyclopedia. “ʻOku tui ʻa e kau Kēletí ko e kau maté ʻoku lava ke nau ʻalu holo mo e faʻahinga ʻoku kei moʻuí ʻi he lolotonga ʻa e taimi ko ení. Lolotonga ʻa e Samahainí, ko e kau moʻuí ʻoku lava ke nau ʻaʻahi ki he kau maté.”​—Sio ki he “ Ko e Hā ʻOku Ui Ai Ia ko e Halouiní?

  •   Teunga Halouini, lole mo e kākā pe tōʻongafai ke maʻu mai ha meʻa mei he niʻihi kehé: Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e niʻihi ʻo e kau Kēletí naʻa nau tui ʻa e ngaahi teunga fakapuli koeʻuhí ke hoko ai ʻa e ngaahi laumālié ʻo “maʻuhala ko e taha pē kinautolu ʻo e ngaahi laumālié” pea ʻikai ke fai ha meʻa kiate kinautolu. ʻOku ʻoatu leva ʻe he niʻihi ia ha lole ki he ngaahi laumālié ke fakafiemālieʻiʻaki kinautolu. a

     ʻI ʻIulope, ko e haʻa faifekau Katoliká naʻa nau ohi mai ʻa e ngaahi tōʻonga fakapangani fakafonuá pea fekauʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻi honau siasí ke nau tui ʻa e ngaahi teungá pea ʻalu mei he fale ki he fale ʻo kole ha ngaahi meʻaʻofa.

  •   Fanga tēvolo, vemipaea, kau fefine taula-faʻahikehe, mo e somipī: Ko e ngaahi meʻa ko ení kuo nau fakatahataha mo e laumālie kovi ʻo e māmaní ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa. ʻOku lave kiate kinautolu ko e “fanga fuʻu manu mahulu hake ʻi natula,” ʻoku pehē ʻi he tohi Halloween Trivia ko e ngaahi meʻamoʻui ko ení ʻoku nau “fekauʻaki vāofi ʻaupito mo e maté pe faʻahinga ʻoku nau manavahē ki he maté.”

  •   Hina Halouini: ʻI Pilitānia, ko e kakaí ʻoku nau “ʻalu mei he fale ki he fale ʻo kole ha meʻakai ke fetongiʻaki ha lotu ki he kau maté,” pea te nau toʻotoʻo holo mo ha “maama matangi hollowed-out turnip, ʻa ia ko hono teʻelangó ʻokú ne fakatātāʻi ʻa e laumālie ʻoku maʻu pōpula ʻi pulekatolio.” (Halloween​—From Pagan Ritual to Party Night) ʻOku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe niʻihi, ko e ngaahi maama matangí naʻe ngāueʻaki ia ke tuliʻaki ʻa e ngaahi laumālie koví. Lolotonga ʻa e 1800 tupú ʻi ʻAmelika Tokelau, naʻe fetongi ʻa e turnips ʻaki ʻa e hiná, koeʻuhí naʻe lahi ʻaupito pea faingofua foki ke toʻo liu mo tongitongi.

 ʻOku mahuʻinga ʻa e tupuʻanga fakapangani ʻo e Halouiní?

 ʻIo. Neongo ʻoku vakai ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he Halouiní ko ha meʻa fakaoli ʻoku ʻikai hano maumau, ko e ngaahi tōʻonga ʻoku fekauʻaki mo iá ʻoku fepaki fakahangatonu ia mo e ngaahi akonaki ʻi he Tohi Tapú. Ko e Halouiní ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi akonaki loi fekauʻaki mo e maté pea mo e ngaahi laumālie taʻehāmaí, pe fanga tēmenioó.

 Fakatokangaʻi ʻi he ngaahi veesi hokó ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi tui ʻoku fekauʻaki mo e Halouiní:

  •   “Oua naa ilo ha toko taha iate kimoutolu oku . . . kumi ki he laumalie kovi, be koe fieiloilo, be koia oku kumi ki he mate.”​—Teutalōnome 18:10-12, Paaki Motuʻa.

     ʻUhinga: ʻOku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi feinga ke fetuʻutaki mo e kau maté pe naʻa mo ha ngāue pē ʻoku hā mei ai ko e feinga ke fetuʻutaki mo e faʻahinga kuo ʻosi maté.

  •   “Ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.”​—Tangata Malanga 9:5.

     ʻUhinga: Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he kau maté ha momoʻi meʻa, ʻoku ʻikai lava ke nau fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻoku kei moʻuí.

  •   “[ʻOua ʻe] kautaha mo Faʻahikehe. Talaʻehai te mou lava ke inu ʻa e Ipu ʻa e ʻEiki, mo e ipu foki ʻa Faʻahikehe.”​—1 Kolinitō 10:20, 21, Paaki Foʻou.

     ʻUhinga: Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga fetuʻutaki pē mo e fanga tēmenioó.

  •   “Tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue kākā ʻa e Tēvoló; koeʻuhi ʻoku tau fai ha fetakai . . . mo e ngaahi kongakau laumālie fulikivanu.”​—ʻEfesō 6:11, 12.

     ʻUhinga: ʻOku totonu ki he kau Kalisitiané ke nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi kongakau laumālie fulikivanú, pea ʻikai fakangalingali ʻoku nau kau mo kinautolu.

a Sio ki he tohi Halloween: An American Holiday, an American History, peesi 4.