Skip to content

Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Nonofo Taʻemalí?

Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Nonofo Taʻemalí?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he kakaí ke nau “fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasino taʻetāú.” (1 Tesalonaika 4:3) Hangē ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ko e kupuʻi lea “fehokotaki fakasino taʻetāú” ʻoku kau ki ai ʻa e tono, tōʻonga fakasōtoma, mo e fehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine ʻoku teʻeki ai ke na mali.

 Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ʻOtuá pe ʻoku mali ha ongo meʻa pe ʻikai?

  •   Ko e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí ko e haʻu ia mei he ʻOtuá. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ia ʻi heʻene fakatahaʻi ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá. (Sēnesi 2:22-24) Naʻe ʻikai ke ne fakataumuʻa ki he tangatá mo e fefiné ke na nofo fakataha ki muʻa ke fai ha tukupā ke mali.

  •   ʻOku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa lelei taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne fakataumuʻa ʻa e nofo malí ko ha haʻi tuʻuloa ia ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine ʻa ia ʻe maluʻi pea ʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Fakakaukau ki ha fakatātā faingofua. Hangē pe ko ha fakahinohino ʻoku ʻomai mei ha tokotaha ngaohi koloa, ʻoku ʻomai ai ʻa e founga ke fokotuʻutuʻu totonu ai ʻa e koloa ko iá, ko e fakahinohino mei he ʻOtuá ʻokú ne tala mai ai ʻa e founga ke tau langa hake ai ha vahaʻangatae fakafāmili lavameʻa. Ko e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻaonga maʻu pē ia ki he faʻahinga ʻoku nau muimui aí.​—ʻAisea 48:17, 18.

    Ko ha fakahinohino mei ha tokotaha ngaohi koloa, ʻoku ʻomai ai ʻa e founga ke fokotuʻutuʻu ʻa e koloa ko iá. Ko e fakahinohino mei he ʻOtuá ʻokú ne tala mai ai ʻa e founga ke tau langa hake ai ha vahaʻangatae fakafāmili lavameʻa

  •   Ko e fehokotaki fakasino ki muʻa ke malí ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa fakamamahi. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke hoko ai ha feitama ʻikai fiemaʻu, ngaahi mahaki ʻoku tufaki holo ʻe he fehokotaki fakasinó, mo e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei.

  •   Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he tangatá mo e fefiné ʻa e malava ke maʻu fānau fakafou ʻi he fehokotaki fakasinó. ʻOku vakai ʻa e ʻOtuá ki he moʻuí ʻoku toputapu, pea ko e malava ke maʻu fānaú ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau tauhi ʻa e meʻaʻofa ko iá ʻi he fakaʻapaʻapa ʻaki hono fakamahuʻingaʻi ʻene fokotuʻutuʻu ki he nofo malí.​—Hepelū 13:4.

 Fēfē ʻa e nofo fakataha ki muʻa ke malí ke ʻahiʻahiʻi pe ʻokú na hōhoamālie?

 Ke maʻu ha nofo mali lavameʻa, ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ha ongo meʻa ke na nofo fakataha ʻi ha “vahaʻa taimi” ʻo ʻikai ha tukupā. Kae kehe, ʻoku hoko ʻo mālohi ange ʻa e vahaʻangatae ʻo ha ongo meʻa ʻi he taimi ʻokú na fai ai ha tukupā pea ngāue fakataha ke ikuʻi ʻa e ngaahi palopalemá. a Ko e kakai malí kuo nau fakahoko ha fuakava, ko ia ai ʻoku ngalingali te nau nofo fakataha.​—Mātiu 19:6.

 ʻE lava fēfē ʻe ha ongo meʻa mali ke na faʻu ha nofo mali mālohi?

 ʻOku ʻikai ha nofo mali ʻe haohaoa. Kae kehe, ʻe lava ke fakatupulekina ʻe ha ongo meʻa mali ha nofo mali lavameʻa ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi faleʻi mei he Tohi Tapú. Ko e ngaahi fakatātā eni ʻe niʻihi:

a Sio ki he kupu “Fāmili Lavameʻa—Tukupā.”