Skip to content

ʻOku Tuʻu ʻi Ho Lotó ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

ʻOku Tuʻu ʻi Ho Lotó ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻIkai, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga pē ia ʻi he loto ʻo e kau Kalisitiané. a ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e feituʻu moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e Puleʻangá ʻaki hono ui ia ko e “Puleʻanga ʻo hēvaní.” (Mātiu 4:17) Fakakaukau ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ko ha founga-pule moʻoni ia ʻoku lolotonga pule mei hēvani.

  •   Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono kau pule, kakai, ngaahi lao, pea mo e tuʻutuʻuni ke fakahoko ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani pea ʻi he māmaní.​—Mātiu 6:​10; Fakahā 5:​10.

  •   Ko e founga-pule pe Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, te ne pule ki he kotoa ʻo e “ngaahi kakai, ngaahi puleʻanga mo e ngaahi kakai lea kehekehe” ʻo e māmaní. (Taniela 7:​13, 14) Ko e mafai ko ia ki hono tuʻunga-pulé ʻoku haʻu ia, ʻo ʻikai mei he kakai ʻi hono malumalú, kae mei he ʻOtuá tonu.​—Saame 2:​4-6; ʻAisea 9:7.

  •   Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo faitōnungá te nau kau fakataha mo ia ʻi he Puleʻanga ʻo hēvaní ke “nofo ki he ngaahi taloni.”​—Luke 22:28, 30.

  •   ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fili ʻo e Puleʻangá, ʻa ia ʻe fakaʻauha.​—Saame 2:​1, 2, 8, 9; 110:​1, 2; 1 Kolinitō 15:25, 26.

 ʻOku ʻikai ke akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e Puleʻanga ʻo hēvaní ʻoku ʻi ho lotó ʻi ha ʻuhinga ʻokú ne pule fakafou ʻi he loto ʻo ha tokotaha. Neongo ia, ʻokú ne fakahaaʻi ko e “folofola fekauʻaki mo e Puleʻangá” pe “ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá” ʻe lava ke ne ueʻi hotau lotó.​—Mātiu 13:19; 24:14.

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “oku iate kimoutolu ae buleaga oe Otua?”

 Ko e kakai ʻe niʻihi kuo nau puputuʻu fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Puleʻangá koeʻuhi ko e fakalea ʻa e Luke 17:21 ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻi he Paaki Motuʻa, ʻoku pehē ai “oku iate kimoutolu ae buleaga oe Otua.” Ke tau mahinoʻi lelei ʻa e veesi ko ení, kuo pau ke tau fakakaukau ki he potutohí.

Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá naʻe ʻikai ke ʻi he loto ia ʻo e kau fakafepaki ʻo Sīsuú naʻa nau loto-fefeka mo fakapō

 Naʻe lea ʻa Sīsū ki he kau Fālesí, ko ha kulupu ʻo e kau taki lotu naʻa nau fakafepaki kiate ia pea naʻa nau kau ʻi he faʻufaʻu ke tāmateʻi iá. (Mātiu 12:14; Luke 17:20) ʻOku ʻuhinga lelei ke fakakaukau ko e Puleʻangá ko ha tuʻunga ia ʻi honau ngaahi loto-fefeká? Naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻI lotó ʻoku mou fonu ʻi he mālualoi mo e maumau-lao.”​—Mātiu 23:27, 28.

 Ko e ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi ʻoku nau fakahaaʻi mahino mai ʻa e lea ʻa Sīsū ʻi he Luke 17:21: “Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻoku ʻi homou lotolotonga ni.” (Paaki Foʻou) Ko ia ai, ko e Puleʻanga ʻo hēvaní naʻe ʻi he ‘lotolotonga’ ʻo e kau Fālesí, ʻi he ʻuhingá, ko Sīsū ʻa e tokotaha naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke pule ko e Tuʻí, naʻá ne tuʻu ʻi honau ʻaó.​—Luke 1:​32, 33.

a Ko e ngaahi siasi faka-Kalisitiane lahi ʻoku nau akoʻi ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi loto ia ʻi ha taha pe ʻi he loto ʻo ha tokotaha. Ko e fakatātaá, ʻi ʻAmelika, ko e siasi Papitaisó naʻa nau talaki ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e konga ia “ʻo e pule ʻa e ʻOtuá ʻi he loto mo e moʻui ʻa ha tokotaha.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe pehē ʻe Tuʻi Tapu Penitiketo XVI, ʻi heʻene tohi ko e Jesus of Nazareth, “ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe hoko mai ia fakafou ʻi ha loto talangofua.”