Skip to content

Skip to table of contents

KONGA 8

‘I he Taimi ‘Oku Hoko Ai ha Me‘a Fakamamahi

‘I he Taimi ‘Oku Hoko Ai ha Me‘a Fakamamahi

“‘Oku mou fiefia lahi ai, neongo kuo mou mamahi ‘i ha ki‘i taimi si‘i ‘i he ngaahi ‘ahi‘ahi kehekehe.”—1 Pita 1:6

Neongo ho‘o feinga‘aki ho lelei tahá ke ma‘u ha nofo mali mo ha fāmili fiefia, ‘oku lava ke hoko ha ngaahi me‘a ta‘e‘amanekina ke ne ‘ai ai koe ke faingata‘a hono tauhi ma‘u ho‘o fiefiá. (Koheleti 9:11) ‘Oku tokonaki anga-‘ofa mai ‘e he ‘Otuá ‘a e tokoni kia kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingata‘á. Kapau te ke ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ko iá, te ke malava ai mo ho fāmilí ke fekuki mo e ngaahi faingata‘á na‘a mo e ‘i he ngaahi tu‘unga kovi tahá.

1 FALALA KIA SIHOVA

ME‘A ‘OKU LEA‘AKI ‘E HE TOHI TAPÚ: “Lī atu hono kotoa ‘o ho‘omou loto-mo‘uá kiate ia, koe‘uhí he ‘okú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:7) Manatu‘i ma‘u pē ‘oku ‘ikai ko e ‘Otuá ke tukuaki‘i ki ai ho‘o ngaahi ‘ahi‘ahí. (Sēmisi 1:13) ‘I ho‘o ‘unu‘unu ofi kiate iá, te ne tokoni‘i koe ‘i he founga lelei taha ‘oku ala lavá. (‘Aisea 41:10) “Lilingi homou loto ‘i hono ‘ao na.”—Saame 62:8.

Te ke toe ma‘u foki ‘a e fiemālie ‘i hono lau mo ako ‘a ho‘o Tohi Tapú ‘i he ‘aho kotoa pē. Ko e olá, te ke hokosia ai ‘a e founga ‘oku hanga ‘e Sihova ‘o “fakafiemālie‘i kitautolu ‘i he kotoa ‘o ‘etau mamahí.” (2 Kolinitō 1:3, 4; Loma 15:4) ‘Okú ne tala‘ofa te ne ‘oatu kiate koe ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē.”—Filipai 4:6, 7, 13.

ME‘A ‘E LAVA KE KE FAÍ:

  • Lotu ‘o kole ‘a e tokoni ‘a Sihová ke ke hanganaki nonga mo fakakaukau lelei

  • Sivisivi‘i ‘a e ngaahi fili kotoa na‘á ke faí pea fili leva ‘a e ‘alunga lelei taha te ke malavá

2 TOKANGA‘I KOE MO HO FĀMILÍ

ME‘A ‘OKU LEA‘AKI ‘E HE TOHI TAPÚ: “Ko e loto ‘o e tangata ‘atamai ‘oku ne ma‘u mai ‘a e ‘ilo: Pea ko e telinga ‘o e kau poto ‘oku kumi ai pe ki he ‘ilo.” (Palōveepi 18:15) ‘Ai ke ke ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á kotoa. Feinga ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he mēmipa kotoa ho fāmilí. Talanoa mo kinautolu. Fanongo kia kinautolu.—Palōveepi 20:5.

Fēfē kapau ‘oku mate ha taha ‘okú ke ‘ofa ai? ‘Oua ‘e ilifia ke fakahaa‘i ho‘o ngaahi ongo‘í. Manatu‘i na‘e a‘u ‘o “tangi” ‘a Sīsū. (Sione 11:35; Koheleti 3:4) Ko hono ma‘u ha mālōlō mo ha mohe fe‘unga ‘oku toe mahu‘inga mo ia. (Koheleti 4:6) ‘E hoko eni ‘o faingofua ange ai ke fekuki mo ha ngaahi tu‘unga fakamamahi.

ME‘A ‘E LAVA KE KE FAÍ:

  • Ki mu‘a ke hoko ha ngaahi me‘a fakamamahi, ‘ai ke ke tō‘onga‘aki ‘a e fetu‘utaki mo ho fāmilí. Te nau ongo‘i fiemālie ke talanoa mo koe ‘i he taimi ‘oku malanga hake ai ha ngaahi palopalema

  • Talanoa ki he ni‘ihi ko ia ne nau fehangahangai nai mo ha tu‘unga meimei tatau mo koe

3 FEINGA KE MA‘U ‘A E TOKONI ‘OKÚ KE FIEMA‘Ú

ME‘A ‘OKU LEA‘AKI ‘E HE TOHI TAPÚ: “Ko e kaume‘a ‘oku ne ‘ofa ‘i he taimi kotoa pe; pea ko hoto mo‘oni na‘e fanau‘i ma‘a ha faingata‘a.” (Palōveepi 17:17) ‘Oku loto ho ngaahi kaume‘á ke tokoni‘i koe, ka ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i nai ‘a e me‘a ke faí. ‘Oua te ke toumoua ‘i hono tala kia kinautolu ‘a ho‘o ngaahi fiema‘u mo‘oní. (Palōveepi 12:25) Kumi foki ki he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau mahino‘i ‘a e Tohi Tapú ki ha tokoni fakalaumālie. Ko e ngaahi tataki ‘oku lava ke nau ‘oatu kiate koe mei he Tohi Tapú te ne tokoni‘i koe.—Sēmisi 5:14.

Te ke ma‘u ‘a e poupou ‘okú ke fiema‘ú ‘i he taimi ‘okú ke feohi tu‘uma‘u ai mo e kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e tui mo‘oni ki he ‘Otuá pea nau falala ki he‘ene ngaahi tala‘ofá. Te ke toe ma‘u ai ‘a e fiemālie lahi ‘i ho‘o tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehe ko ia ‘oku nau fiema‘u ha fakalototo‘á. Vahevahe mo kinautolu ‘a ho‘o tui kia Sihova mo ‘ene ngaahi tala‘ofá. Hanganaki femo‘uekina ‘i hono tokoni‘i ‘a e kakai ‘oku nau fiema‘u tokoní, pea ‘oua ‘e fakamavahe‘i koe mei he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau ‘ofa mo tokanga kiate koé.—Palōveepi 18:1; 1 Kolinitō 15:58.

ME‘A ‘E LAVA KE KE FAÍ:

  • Talanoa ki hao kaume‘a ofi pea tuku ke ne tokoni‘i koe

  • Fakahaa‘i mahino mo faitotonu ho‘o ngaahi fiema‘ú