Skip to content

Skip to table of contents

Lēmani Mohu ‘Aonga

Lēmani Mohu ‘Aonga

SIOLOTO atu ki ha me‘a ‘oku lava ke ngāue‘aki ko ha faito‘o, ko ha me‘a fakama‘a, ko ha me‘a tāmate siemu mo ha me‘a teuteu. ‘E lava ke ke kai ia, inu hono huhu‘á pea toe ma‘u mei ai ha lolo mahu‘inga. ‘Oku hā fakamānako ia, ‘oku ala ma‘u ia ‘i ha feitu‘u pē ‘i māmani pea ‘oku totongi ma‘ama‘a. ‘Okú ke ma‘u nai ha me‘a pehē ‘i ho peitó he taimí ni. Ko e hā nai ia? Ko e lēmaní!

‘Oku pehē tokua na‘e ‘uluaki tupu ‘a e lēmaní ‘i he Tonga-Hahake ‘o ‘Ēsiá. Na‘e māmālie leva ‘ene ‘alu mei ai fakahihifo ‘o hu‘u ki he Metiteleniané. ‘Oku tupu ‘āfa‘afa ‘a e ‘ulu lēmaní ‘i he ‘ea leleí, ‘a ia ko e ‘uhinga ia ‘oku nau tupu lelei ai ‘i he ngaahi feitu‘u hangē ko ‘Āsenitina, ‘Ītali, Mekisikou, Sipeini pea na‘a mo e ngaahi konga ‘o ‘Afilika mo ‘Ēsia. Ko ha fu‘u ‘akau matu‘otu‘a, fakatu‘unga ‘i he kalasi mo e feitu‘ú, ‘e lava ke ne fakafua ha fo‘i lēmani ‘e 200 ‘o a‘u ki he tu‘unga fakaofo ko e 1,500 he ta‘u. Ko e kalasi kehekehe ‘oku ngoue‘í ‘oku nau fisi ‘i he ngaahi vaha‘a taimi kehekehe, ‘o ‘ai ai ke faingofua ke toli ‘a e lēmaní ‘i he ta‘ú kakato.

Tupu ‘a e Lēmaní ‘i ‘Ītali

Pe na‘e tō ‘e he kau Loma ‘o e kuonga mu‘á ‘a e lēmaní pe ‘ikai ko ha kaveinga ia ‘oku lahi hono tālanga‘í. ‘Oku ‘i ai ‘a e fakamo‘oni kuo tohi ‘o pehē na‘e ‘ilo ‘a e kau Lomá fekau‘aki mo e moli ukú, ko ha kalasi ia ‘e taha ‘o e situlasí, ‘a ia ‘oku fu‘u faitatau mo ha fo‘i lēmani fōlahi. ‘I he‘ene tohi ko e Natural History ko e faihisitōlia Loma ko Pilini ko e Lahí na‘á ne lave hangatonu ki he ‘ulu moli ukú mo hono ngaahi fuá. Kae kehe, ‘oku tui ‘a e kau mataotao tu‘u-ki-mu‘á na‘e toe ‘ilo pē ‘a e kau Lomá ia fekau‘aki mo e lēmaní. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku hā mahino na‘e lahi ‘aupito ‘a e ngaahi tā valivali mo e ngaahi fakatātā teuteu ne hā ai ‘a e ngaahi fua‘i‘akau ko ení kae ‘ikai ko e ngaahi moli ukú. Ko e taha ‘o e ngaahi fakatātā peheé ‘oku mei ha nofo‘anga na‘e keli hake ‘i Pomupei, na‘e fe‘ungamālie hono ui Ko e Fale Ngoue Fua‘i‘akaú, he ‘oku teuteu‘i ‘aki ia ‘a e ngaahi tā valivali ‘oku ‘asi ai ‘a e ‘akau kehekehe, ‘o kau ai ha fu‘u lēmani. Ko hono mo‘oní, ‘i he taimi ko iá, ‘oku hangehangē na‘e vakai ki ai ko ha ‘akau muli pea na‘e ngāue‘aki nai pē ia ko ha ‘akau faito‘o. ‘Oku faingata‘a ke tala ‘a e founga faingofua hono tō ‘a e lēmaní mo e anga ‘ene mafolalahiá.

Ko e motu ko Sisilií, mo hono fa‘ahita‘u māfana lōloá mo mokomoko leleí, kuo hoko ia ko e motu fakafua tu‘u-ki-mu‘a ia ‘o e ‘ulu situlasí ‘o kau ai ‘a e lēmaní. Ka ‘oku ‘i ai mo e ngaahi feitu‘u kehe, tau­tefito ‘i he ve‘e matāfonuá, ‘a ia ‘oku ngoue‘i ai ‘a e lēmani kalasi-leleí.

Ko e kolo faka‘ofo‘ofa ko Sorrento ‘oku ‘i he fakatonga pē ‘o Naples pea ko hono tafa‘aki fakatongá ‘a e matāfonua ‘o Amalfi​—laka hake pē ‘i he maile ‘e 25 (kilomita ‘e 40) ‘o e ngata‘anga ‘o e matāfonua fakaholomamatá. ‘Oku tu‘u pulipulia he ngaahi fanga ‘i he matāfonua ‘o e fanga ki‘i kolo faka‘ofo‘ofa ‘o Amalfi, Positano mo Vietri sul Mare ko ha ni‘ihi pē ia ‘oku lave ki aí. Ko e matāfonua ‘o Sorrento mo Amalfi ‘oku fua ai ‘a e lēmaní ‘a ia ‘oku nau ma‘u ‘a e tohi fakamo‘oni mo e Mafai Fakaemalu‘i, ko ha fakapapau‘i‘anga ia na‘e tō tonu ai. ‘Oku totonu hono malu‘i ‘e he kakai ‘o e feitu‘ú honau ‘ulu lēmaní, he ko e ‘ulu‘akau ko ení na‘e tō ia ‘i he founga pōto‘i ‘i he ngaahi tahifohifo he ve‘e mo‘ungá, ‘a ia ‘oku nau ma‘u ai ‘a e la‘aá pea fua ‘a e ‘ulu lēmaní ‘o fakalata ‘ene namu-leleí mo ‘ene hu‘ohu‘á.

‘Oku ‘ikai te ke fiema‘u ‘e koe ha fu‘u ‘ēlia lahi ke tō ai ‘a e lēmaní. Na‘a mo ha fakafaletolo la‘ala‘ā ‘oku ‘osi fe‘unga ia, he ko e ‘ulu lēmani kalasi īkí ‘oku lava ke tupu ia ‘i he ngaahi me‘a tō‘anga ‘akaú pea ko ha me‘a teuteu faka‘ofo‘ofa ia. ‘Oku lelei ki he lēmaní ‘a e ngaahi feitu‘u la‘aá, ‘oku ‘ikai fu‘u havili ‘a ia ‘oku lava ke nau ma‘u ai ‘a e māfaná, tautefito ‘i he ve‘e holisí. Kae kehe, kapau ‘e fu‘u momoko ange ‘i he fa‘ahita‘u momokó, ‘oku fiema‘u ke ‘ufi‘ufi pe ‘ave ki fale.

‘Ikai ki he Fakaifo Pē

Ko e hā hono lahi ho‘o ngāue‘aki ‘a e lēmaní? ‘Oku ‘ai ‘e he ni‘ihi ha konga lēmani ‘i ha ipu tī; ‘oku ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi ‘a e kilí pe ko ha ki‘i tulutā ‘o hono huhu‘á ‘i he ta‘o keké. Mahalo te ke tatau ia ‘o ngāue‘aki ‘a e huhu‘á ke ngaahi ha inu lēmani. Ko e kau kuki pōto‘i takatakai ‘i he māmaní ‘oku ‘i ai ma‘u pē ‘enau lēmani ki hono ngāue‘aki lahi ‘i he feime‘atokoní. Ka kuó ke ngāue‘aki ‘i ha taimi ‘a e huhu‘a lēmaní ko ha me‘a tāmate siemu pe ke to‘o ‘aki ha ‘uli ‘oku tau ma‘u?

Ko hono mo‘oní, ‘oku fakama‘a ‘e he kakai ‘e ni‘ihi mo to‘o ‘a e siemú mei he‘enau papa hifi me‘á ‘aki hono olo ‘aki ia ha konga lēmani. ‘I he ‘ikai ke ngāue‘aki ‘a e seniolá ke to‘o ‘a e ‘uli ‘oku tau ma‘ú pe ki hono fakama‘a ‘a e me‘a fanofanó pe me‘a fufulu‘anga ipú, ‘oku ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi hono hu‘i ‘a e huhua‘i lēmaní mo e sota ta‘o me‘á. Pea ko ha konga lēmani ‘i he ‘aisí pe me‘a fufulu‘anga ipú ‘oku pehē ‘okú ne to‘o atu ‘a e namukuú pea tauhi ‘a e me‘angāué ke namu-lelei.

Ko e lēmaní ‘oku ma‘u mei ai ‘a e setelika ‘ēsiti, ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ia ko ha me‘a fakatolonga fakanatula pea ‘okú ne ‘ai ke ifo mahimahi ‘a e me‘akaí pe ko e inú. Ko e kakano ‘o e lēmaní mo hono kilí ‘oku ma‘u mei ai ‘a e hu‘a fatu, ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ‘i he fale ngaohi‘anga me‘akaí ko ha me‘a fakafatufatu, me‘a hu‘i, mo ‘ai ke seti ha me‘a. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku ma‘u ha lolo mei he kilí ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ‘i he me‘akaí, ngāue hu‘i vaí, mo e ngaahi ngaohi‘anga me‘a-teuteú. Ko e lisi ‘o e me‘a ‘oku ngāue‘aki ki ai ‘a e lēmaní ‘oku lahi ‘aupito. Ko e mo‘oni ko e lēmaní ko ha fua‘i‘akau ‘oku kalasi kehekehe, fakaifo pea ‘oku mohu ‘aonga.