Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

‘Oku Malava ‘a e Me‘a Kotoa Pē kia Sihova

‘Oku Malava ‘a e Me‘a Kotoa Pē kia Sihova

“HE‘IKAI ke toe ‘i ai ha mate, pea na‘a mo e kau maté ‘e toe fokotu‘u hake kinautolu.” Na‘e fanongo atu ‘a hoku uaifí ko Mairambubu ki he ngaahi leá ni lolotonga ‘ene heka ‘i ha pasi. Na‘á ne fie‘ilo peá ne loto ke ‘ilo lahi ange ki ai. ‘I he tu‘u pē ‘a e pasí pea hifo ‘a e kau pāsesé, na‘á ne tulimui atu ‘i he fefine na‘á ne lea‘aki ‘a e ngaahi lea ko iá. Ko hono hingoá ko Apun Mambetsadykova, pea ko e taha ia ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e fakatu‘utāmaki ke talanoa mo e Kau Fakamo‘oní ‘i he ngaahi ‘aho ko iá, ka ko e me‘a na‘á ma ako ki mui ai meia Apun na‘á ne liliu ‘ema mo‘uí.

NGĀUE MEI HE HENGIHENGÍ KI HE EFIAFI PO‘ULI

Na‘e fā‘ele‘i au ‘i he 1937 ‘i ha kolkhoz, pe ko ha faama fakapule‘anga, ofi ki Tokmok, Kekisitani. Na‘e kau homau fāmilí ki he kakai Kekisí, pea ‘oku mau lea ‘i he lea faka-Kekisí. Ko ‘eku ongo mātu‘á na‘á na ngāue ‘i he fāmá, pea na‘á na ngāue ‘i he fāmá mei he hengihengí ki he efiafi po‘uli. Na‘e tufa ma‘u pē ‘a e me‘akai ki he kau ngāue ‘i he fāmá, ka na‘e fai tu‘o taha pē ‘a e vahé ‘i he ta‘u. Na‘e fāinga lahi ‘a e fine‘eikí ke tokanga‘i au mo hoku ki‘i tuofefine. Hili ‘a ‘eku ako pē ‘i ha ta‘u ‘e nima, na‘á ku kamata ngāue taimi-kakato foki mo au ‘i he fāmá.

‘Otu mo‘unga Teskey Ala-Too

Na‘e mafolalahia ‘a e masivá ‘i he feitu‘u na‘á ku nofo aí, pea ko e ngāue ke feau ‘a e fiema‘ú na‘e fakaongosia. ‘I hoku tu‘unga ko ha talavoú, na‘e ‘ikai te u loko fakakaukau ki he taumu‘a ‘o e mo‘uí pe ki he kaha‘ú. Na‘e ‘ikai ‘aupito te u sioloto atu ‘e hanga ‘e he ngaahi mo‘oni fakaofo fekau‘aki mo e ‘Otua ko Sihová mo ‘ene taumu‘á ‘o liliu ‘eku mo‘uí. Ko ha talanoa fakalotomāfana ‘a e founga ‘o e a‘u mai ki Kekisitani ‘a e pōpoakí pea mafola ‘i hení. Na‘e kamata kotoa ia ‘i hoku feitu‘ú ‘i he fakatokelau ‘o Kekisitaní.

‘OMI ‘E HE KAU FAKAHEE‘I KI MU‘Á ‘A E MO‘ONÍ KI KEKISITANI

Ko e mo‘oni fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá na‘e kamata ia ‘i Kekisitani ‘i he 1950 tupú. Ke hoko iá, na‘e pau ke iku‘i ‘e he mo‘oní ha fakakaukau fakapolitikale mālohi. Ko e hā hono ‘uhingá? Ko Kekisitani he taimi ní na‘e ma‘u he taimi ko iá ‘e he Sovieti ‘Iunioní (USSR). ‘I he kotoa ‘o e Sovietí, na‘e hanganaki tu‘u-‘atā ai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he ngaahi me‘a fakapolitikalé. (Sione 18:36) Ko ia ai, na‘e fakatanga‘i kinautolu ‘i he tu‘unga ko e ngaahi fili ‘o e pule‘anga Kominiusí. Ka he‘ikai lava ke ta‘ofi ‘e ha fakakaukau fakapolitikale ‘a e a‘u ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ki he kakai loto-totonú. Ko e mo‘oni, ko e taha eni ‘o e ngaahi lēsoni mahu‘inga taha kuó u ako ‘i he kotoa ‘o ‘eku mo‘uí, “ko e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku malava” ia kia Sihova​—Mk. 10:27.

Emil Yantzen

Ko hono fakatanga‘i ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová na‘e iku ia ki he‘enau tupu ‘i Kekisitani. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘e kau ki he Sovietí ‘a e vahefonua Saipīliá, ‘a ia na‘e fakahee‘i ki ai ‘a e ngaahi fili ‘o e Pule‘angá. ‘I hono tuku ange ‘a e kau fakahee‘i ko ení, na‘e omi ‘a e tokolahi ki Kekisitani, pea na‘e ‘omi ai ‘e he ni‘ihi ‘o kinautolu ‘a e mo‘oní. Ko e taha ‘o e kau fakahee‘i ko ia ki mu‘á ko Emil Yantzen, ‘a ia na‘e fā‘ele‘i ‘i Kekisitani ‘i he 1919. Na‘e ‘ave ‘a Emil ki ha kemi fakamamahi peá ne fetaulaki ai mo e Kau Fakamo‘oní. Na‘á ne tali ‘a e mo‘oní pea na‘á ne foki ki ‘api ‘i he 1956. Na‘e nofo ‘a Emil ofi ki Sokuluk, ‘i hoku feitu‘ú. Ko Sokuluk na‘e fokotu‘u ai ‘a e ‘uluaki fakataha‘anga ‘i Kekisitaní ‘i he 1958.

Victor Vinter

‘I ha ta‘u nai ‘e taha mei ai, na‘e hiki mai ‘a Victor Vinter ki Sokuluk. Ko e tokoua faitōnunga ko ení na‘á ne toutou tofanga ‘i he faingata‘a. Na‘á ne ngāue pōpula tu‘o ua ‘i he ta‘u ‘e tolu ‘i he‘ene pouaki ‘a e tu‘u-‘ataá; pea na‘á ne toe ‘i he pilīsoné ‘i he ta‘u ‘e hongofulu pea tānaki atu ki ai mo e ta‘u ‘e nima ‘i hono fakahē‘í. Neongo ia, na‘e ‘ikai ke ta‘ofi ‘e he fakatangá ‘a e tupu ‘a e lotu mo‘oní.

OFI MAI ‘A E MO‘ONÍ KI ‘API

Eduard Varter

‘I he 1963 na‘e ‘i ai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘e toko 160 nai ‘i Kekisitani, ko e tokolahi ‘o kinautolu ko ‘enau ha‘u mei Siamane, ‘Iukalaine, pea mo Lūsia. Na‘e kau ai ‘a Eduard Varter, ko ha tokotaha fakahee‘i na‘e papitaiso ‘i Siamane ‘i he 1924. ‘I he 1940 tupú, na‘e ‘ave ia ‘e he kau Nasí ki ha kemi fakamamahi, pea ‘i ha ngaahi ta‘u si‘i ki mui ai, na‘e fakahee‘i ‘e he kau Kominiusi ‘i he Sovietí ‘a Eduard. ‘I he 1961 na‘e hiki ‘a e tokoua faitōnunga ko ení ki he kolo ko Kant, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘o ofi ‘aupito ki hoku kolo tupu‘angá.

Elizabeth Fot; Aksamai Sultanalieva

Na‘e nofo foki ‘i Kant ‘a Elizabeth Fot, ko ha sevāniti mateaki ‘a Sihova. Na‘á ne ma‘u mo‘ui mei he tuituí. Koe‘uhi ko ‘ene pōto‘i he tuituí, ko e kau palōfesinale hangē ko e kau toketaá mo e kau faiakó na‘a nau ‘ota honau valá meiate ia. Ko e taha ‘o ‘ene kau kasitomaá ko ha fefine ko Aksamai Sultanalieva, ‘a ia na‘e mali mo ha ‘ōfisa ‘i he ‘ōfisi talatalaaki ‘a e pule‘angá. Na‘e ha‘u ‘a Aksamai kia Elizabeth ke ‘omi ha tuitui ka na‘á ne ‘eke ‘a e ngaahi fehu‘i lahi fekau‘aki mo e ‘uhinga ‘o e mo‘uí pea mo e tu‘unga ‘o e kau maté. Na‘e tali hangatonu ‘e Elizabeth ‘a ‘ene ngaahi fehu‘í mei he Tohi Tapú. Na‘e hoko ‘a Aksamai ko ha tokotaha malanga faivelenga ‘o e ongoongo leleí.

Nikolai Chimpoesh

‘I he taimi nai ko iá, ko Nikolai Chimpoesh mei Molotová, na‘e fakanofo ko ha ‘ovasia sēketi pea na‘á ne ngāue fakasēketi ‘i he meimei ta‘u ‘e 30. Na‘e ‘ikai ngata pē ‘i he ‘a‘ahi ‘a Nikolai ki he ngaahi fakataha‘angá ka na‘á ne toe fokotu‘utu‘u ‘a hono hiki-tatau mo tufaki ‘a ‘etau ‘ū tohí. Na‘e ‘ikai ke puli mei he kau ma‘u mafaí ‘ene ngāué. Ko ia, na‘e fai ai ‘e Eduard Varter ha fale‘i fakalototo‘a kia Nikolai: “‘I he taimi ‘e fakafehu‘i ai koe ‘e he kau ma‘u mafaí, tala hangatonu ange ‘oku ma‘u ‘etau ‘ū tohí mei he ‘ulu‘i ‘apitanga ‘i Brooklyn. Sio hangatonu ki he mata ‘o e fakafofonga KGB. ‘Oku ‘ikai ha me‘a ke ke manavahē ki ai.”​—Māt. 10:19.

‘Ikai fuoloa mei he fetalanoa‘aki ko ení, na‘e fekau‘i mai ‘a Nikolai ke ‘alu ange ki he ‘ulu‘i ‘apitanga KGB ‘i Kant. Na‘á ne fakamatala ki he me‘a na‘e hoko atu aí: “Na‘e ‘eke ‘e he fakafofongá ‘a e feitu‘u ‘oku ma‘u mei ai ‘emau ‘ū tohí. Na‘á ku tala ange ‘oku mau ma‘u ia mei Brooklyn. Na‘e ‘ikai te ne ‘ilo‘i pe ko e hā ke lea‘aki ‘i he me‘a ko iá. Na‘á ne tuku ange pē au ke u ‘alu pea ‘ikai ‘aupito ke ne toe ui au.” Ko e Kau Fakamo‘oni loto-to‘a peheé na‘a nau hanganaki fakamafola pōto‘i ‘a e ongoongo leleí ‘i hoku feitu‘ú ‘i he fakatokelau ‘o Kekisitaní. ‘I he iku ‘o a‘u mai ‘a e mo‘oni mahu‘inga fekau‘aki mo Sihová ki hoku fāmilí tonu ‘i he 1980 tupú, ko hoku uaifí ‘a Mairambubu na‘e ‘uluaki fanongo aí.

VAVE HONO ‘ILO‘I ‘E HOKU UAIFÍ ‘A E MO‘ONÍ

Ko e ha‘u ‘a Mairambubu mei he Vahefonua Naryn ‘o Kekisitaní. ‘I he ‘aho ‘e taha ‘i ‘Aokosi 1974, na‘á ne ‘a‘ahi mai ai ki he ‘api ‘o hoku tuofefiné, ‘a ia ko e feitu‘u ia na‘á ma ‘uluaki fetaulaki aí. Na‘á ku sai‘ia he taimi pē ko iá ‘ia Mairambubu. Na‘á ma mali ai pē ‘i he ‘aho tatau.

Apun Mambetsadykova

‘I Sanuali 1981 lolotonga ‘a e heka ‘a Mairambubu ‘i ha pasi ki ha māketi ‘i he feitu‘ú, na‘á ne fanongo atu ai ki he talanoa ‘a ē na‘e lave ki ai ‘i he kamatá. Na‘e loto ‘a hoku uaifí ke toe fanongo ki ha me‘a lahi ange, ko ia na‘á ne ‘eke ki he fefiné ‘a hono hingoá mo hono tu‘asilá. Na‘á ne tala ange ko hono hingoá ko Apun, ka na‘á ne fakapotopoto he na‘a mo e 1980 tupú na‘e tapui ai ‘a e ngāue ‘a e Kau Fakamo‘oní. ‘I he ‘ikai te ne ‘oange hono tu‘asilá ki hoku uaifí, na‘e hiki ‘e Apun ‘a homa tu‘asilá. Na‘e fiefia ‘a hoku uaifí ‘i he‘ene a‘u mai ki ‘apí.

“Na‘á ku fanongo ‘i ha ngaahi me‘a fakaofo,” ko e lea mai ia ‘e Mairambubu. “Na‘e tala mai ‘e ha fefine kiate au kuo vavé ni ke ‘ikai ke toe mate ‘a e kakaí. Na‘a mo e fanga manu fekaí te nau lalata.” Kiate aú, na‘e ongo hangē ia ha fanangá. “Ta tatali pē kae ‘oua ke ne ‘a‘ahi mai ‘o tala mai ‘a e fakaikiikí,” ko ‘eku talí ange ia.

‘I ha māhina ‘e tolu ki mui ai, na‘e ‘a‘ahi mai ‘a Apun. Na‘e hokohoko atu ai ha toe ngaahi ‘a‘ahi, ‘a ia na‘á ma fe‘iloaki ai mo e ni‘ihi ‘o e mu‘aki Kau Fakamo‘oni ‘i he kakai Kekisí. Na‘e fakafe‘iloaki ‘e he fanga tuofāfine ko ení kimaua ki he ngaahi mo‘oni fakaofo fekau‘aki mo Sihova mo ‘ene taumu‘a ki he tangatá. Na‘a nau lau mai kiate kimaua ‘a e tohi From Paradise Lost to Paradise Regained. * Pea koe‘uhi na‘e taha pē ‘a e tatau ‘o e tohí ni ‘i Tokmok, na‘á ma hiki-nima‘i ha‘ama tatau.

Ko e taha ‘o e ‘uluaki ngaahi me‘a na‘á ma akó ko e kikite ‘i he Sēnesi 3:15. ‘E fakahoko ‘a e kikité ni fakafou ‘ia Sīsū ko e Tu‘i Faka-Mīsaia ‘a e ‘Otuá. Ko ha pōpoaki mahu‘inga ia kuo pau ke fanongo ki ai ‘a e tokotaha kotoa! Ko e toe ‘uhinga lahi ange ia ke ma kau ai ‘i hono fanongonongó. (Māt. 24:14) Na‘e vave ‘a e kamata ke liliu ‘e he mo‘oni Fakatohitapú ‘a ‘ema mo‘uí.

TAPUI ‘A E NGAAHI FAKATAHÁ MO E PAPITAISÓ

Na‘e fakaafe‘i kimaua ‘e ha tokoua Kalisitiane ‘i Tokmok ki ha mali. Na‘e vave ‘eku fakatokanga‘i mo hoku uaifí ‘a e kehe ‘a e tō‘onga ‘a e Kau Fakamo‘oní. Na‘e ‘ikai ha ‘olokaholo ‘i he malí, pea na‘e maau ‘a e ngaahi kātoanga fakafiefiá. Na‘e faikehekehe lahi eni mo e ngaahi mali na‘á ma ‘osi ‘alu ki aí, ‘a ia na‘e fa‘a konā ai ‘a e kau fakaafé, kovi honau ‘ulungāngá, pea nau lea kovi.

Na‘á ma toe ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘e ni‘ihi ‘a e fakataha‘angá ‘i Tokmok. Na‘e fai eni ‘i he loto vaó, ‘o fakatatau ki he anga ‘o e ‘eá. Na‘e ‘ilo‘i ‘e he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné na‘e mātu‘aki siofi kimautolu ‘e he kau polisí, ko ia na‘e fili ‘e he fanga tokouá ha tokoua ke tu‘u ‘o fakasiosio. ‘I he taimi momokó, na‘a mau fakatahataha ai ki he ngaahi fakatahá ‘i ha fale. Na‘e omi tu‘o ua ‘a e kau polisí ki he falé ‘o ‘eke‘i pe ko e hā ‘emau me‘a ‘oku faí. ‘I he‘eku papitaiso mo Mairambubu ‘i Siulai 1982 ‘i he Vaitafe Chüy, na‘e pau ke mau fakapotopoto. (Māt. 10:16) Na‘e omi ‘i ha fanga ki‘i kulupu tokosi‘i ‘a e fanga tokouá ‘o fakatahataha ‘i he loto vaó. Na‘a mau hiva‘i ha hiva ‘o e Pule‘angá pea fanongo ki he malanga papitaisó.

PUKE ‘A E FAINGAMĀLIÉ KE FAKALAHI AI ‘EMA NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

‘I he 1987 na‘e kole mai ai ha tokoua ke u ‘a‘ahi ki ha tokotaha mahu‘inga‘ia na‘e nofo ‘i he kolo ko Balykchy. Ke a‘u ki ai mei homa ‘apí na‘e kau ki ai ha fononga lēlue houa ‘e fā. Hili ha ngaahi fononga fakamalanga ki Balykchy, na‘á ma ‘ilo‘i ‘a e mafolalahia ai ‘a e mahu‘inga‘iá. Na‘e hā mahino ko ha faingamālie eni ke fakalahi ai ‘ema ngāue fakafaifekaú.

Na‘á ku fa‘a fononga mo Mairambubu ki Balykchy. Na‘á ma nofo ai ‘i he lahi taha ‘o e ngaahi faka‘osinga uiké, ‘alu ‘i he malangá, pea fai mo ha ngaahi fakataha faka-Kalisitiane. Na‘e kamata ke lahi ‘a hono fiema‘u ‘o e ‘ū tohí. Na‘á ma ‘ave ‘a e ‘ū tohí mei Tokmok ‘i ha mishok, ko ha tangai na‘e ngāue‘aki ki hono fetuku holo ‘o e patetá. Ko e tangai tohi fonu ‘e ua ‘i he māhiná na‘e ‘ikai meimei feau kotoa ai ‘a e fiema‘ú. Na‘a mo e heka ‘i he lēlue ‘o ‘alu mo foki mei Balykchy, na‘e malava ke ma faifakamo‘oni ai ki he kau pāsesé.

‘I he 1995 na‘e fokotu‘u ai ha fakataha‘anga ‘i Balykchy​—ko e ta‘u ia ‘e valu hili ‘ema ‘uluaki ‘a‘ahi ki he kolo ko iá. Ko e ngaahi ta‘u ko ia ‘o e fononga ‘i he vaha‘a ‘o Tokmok mo Balykchy na‘e fakamoleki ai ha pa‘anga lahi. Na‘e ‘ikai ke lahi ‘ema pa‘angá, ko ia na‘e malava fēfē ke ma fakahoko iá? Na‘e ‘omai ma‘u pē ‘e ha tokoua Kalisitiane ‘ema pa‘anga ke tokoni ki he‘ema fakamolé. Na‘e ‘afio‘i ‘e Sihova ‘ema holi ke fakalahi ‘ema ngāue fakafaifekaú, pea na‘á ne fakaava mai “‘a e ngaahi matapā ‘o e langí” kiate kimaua. (Mal. 3:10) Ko e mo‘oni ‘oku malava ‘a e me‘a kotoa pē kia Sihova!

FEMO‘UEKINA ‘I HE FĀMILÍ MO E NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

‘I he 1992, na‘e fakanofo ai au ke ngāue ko ha mātu‘a, ko e ‘uluaki mātu‘a Kekisi au ‘i he fonuá. ‘I he‘emau fakataha‘anga ‘i homau feitu‘ú ‘i Tokmok, na‘e ‘atā mai ai ‘a e ngaahi tafa‘aki fo‘ou ‘o e ngāué. Na‘e lahi ‘aupito ‘ema ako Tohi Tapu mo e tamaiki ako Kekisi ‘i he ngaahi ‘apiakó. Ko e taha ‘i he to‘utupu ko eni na‘á ma ako mo iá ‘oku ngāue he taimí ni ‘i he Kōmiti Va‘á, pea ko e toko ua kehe ‘okú na tāimu‘a makehe. Na‘á ma toe kakapa atu foki ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he‘emau ngaahi fakatahá. ‘I he konga ki mu‘a ‘o e 1990 tupú, ko ‘emau ‘ū tohí pea pehē ki he ngaahi fakatahá na‘e fai ‘i he lea faka-Lūsiá. Ka ko e tokolahi ‘i he fakataha‘angá ko ‘enau lea tu‘ufonuá ‘a e lea faka-Kekisí. Ko ia na‘á ku fakatonulea, ‘a ia na‘e tokoni ia ke nau mahino‘i lelei ange ai ‘a e mo‘oní.

Mo hoku uaifí mo e toko valu ‘i he‘ema fānaú ‘i he 1989

Na‘á ku hanganaki femo‘uekina foki mo Mairambubu ‘i hono ‘ohake ‘a homa fāmilí ‘a ē na‘e ‘alu ke tokolahí. Na‘á ma ‘ave ‘ema fānaú ‘i he ngāue fakamalangá pea ki he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Ko ‘ema ta‘ahine ko Gulsayra​—na‘e toki hoko he taimi ko iá ‘a hono ta‘u 12—​na‘á ne fiefia ‘i he lea ki he fa‘ahinga na‘e fononga mai ‘i he halá ‘o talanoa mo kinautolu fekau‘aki mo e Tohi Tapú. Pea na‘e manako ‘ema fānaú ‘i hono ako ma‘uloto ‘a e ngaahi konga Tohi Tapú. ‘I he founga ko ení na‘e mātu‘aki kau lahi ai ‘ema fānaú, pea mo homa fanga makapuná ki mui ai, ‘i he ngaahi ngāue ‘a e fakataha‘angá. ‘I he fānau ‘e toko 9 mo e fanga makapuna ‘e toko 11 ‘oku kei mo‘uí, ko e toko 16 ai ‘oku nau tauhi kia Sihova pe ma‘u ‘a e fakatahá mo ‘enau mātu‘á.

NGAAHI LILIU FAKAOFO

Ko e si‘i fanga tokoua mo e fanga tuofāfine na‘a nau kamata‘i ‘a e ngāue ‘a Sihová ‘i homau feitu‘ú ‘i he 1950 tupú te nau ‘ohovale ‘i he sio ki he ngaahi liliu kuo mau hokosiá. Ko e me‘a ‘e taha, talu mei he 1990 tupú mo ‘emau ma‘u ‘a e tau‘atāina lahi ange ke malanga‘i ‘a e ongoongo leleí pea fakatahataha ‘i ha ngaahi fu‘u kulupu tokolahi.

Mo hoku uaifí ‘i he ngāue fakafaifekaú

‘I he 1991 na‘á ku ma‘u ai mo hoku uaifí ‘a e ‘uluaki fakataha-lahi na‘e fai ‘i Alma-Ata, ‘oku ‘iloa he taimí ni ko Almaty, ‘i Kāsakisitani. Pea ‘i he 1993 na‘e fai ai ‘e he fanga tokoua ‘i Kekisitaní ha fakataha-lahi ko e ‘uluaki taimí ia ‘i he Sitētiume Spartak ‘i Bishkek. Na‘e fe‘unga mo e uike ‘e taha hono fakama‘a ki mu‘a ‘e he kau malangá ‘a e sitētiumé. Na‘e mātu‘aki maongo ia ki he talēkitá ‘o ne faka‘atā ai ke mau ngāue‘aki ta‘etotongi ‘a e sitētiumé.

‘I he 1994 na‘a mau a‘usia ai ha toe maka-maile ‘i hono pulusi ‘emau fuofua tohi ‘i he lea faka-Kekisí. ‘Oku liliu ma‘u pē he taimí ni ‘a e ‘ū tohí ki he lea faka-Kekisí ‘e ha timi liliu-lea ‘i he ‘ōfisi va‘á ‘i Bishkek. Ko hono mo‘oní, na‘e faka‘atā fakalao ‘i he 1998 ‘a e ngāue ‘a e Kau Fakamo‘oní ‘i Kekisitani. Kuo tupu ‘a e kautahá, pea ko homau tokolahí ‘oku laka hake he taimí ni ‘i he kau malanga ‘e toko 5,000. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku mau ma‘u ha fakataha‘anga fakakātoa ‘e 85 mo e kulupu ‘e 25 ‘i he lea faka-Siainá, faka-Pilitāniá, faka-Kekisí, faka-Lūsiá, Lea Fakanoa Faka-Lūsiá, faka-Toaké, faka-Uikuá, mo e faka-‘Asipekí. Ko e si‘i fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kotoa ko eni mei he ngaahi puipuitu‘a kehekehé ‘oku nau tauhi fā‘ūtaha kia Sihova. Na‘e ‘ai ‘e Sihova ke malava ‘a e ngaahi liliu fakaofo kotoa ko ení.

Na‘e liliu foki ‘e Sihova ‘a ‘eku mo‘uí. Na‘á ku tupu hake ‘i ha fāmili ngāue faama masiva pea ako ‘i he ta‘u pē ‘e nima. Neongo ia, na‘e ngāue‘aki au ‘e Sihova ke u ngāue ko ha mātu‘a pea ke ako‘i ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga Fakatohitapú ki he kakai na‘a nau ako lelei ange ‘iate aú. Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ai ‘e Sihova ke hoko ‘a e ngaahi me‘a mātu‘aki makehe. ‘Oku ue‘i au ‘e he‘eku hokosiá tonu ke hokohoko atu ‘eku faifakamo‘oni mateaki fekau‘aki mo Sihová, ‘a ia kiate iá “‘oku malava ‘a e me‘a kotoa pē.”​—Māt. 19:26.

^ pal. 21 Pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ka ‘oku ‘ikai ke kei pulusi he taimí ni.