Skip to content

Skip to table of contents

“Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”

“Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”

“Oua naa tuku ke vaivai ho nima.”​—SĒF. 3:16PM.

HIVA: 54, 32

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga palopalema ʻoku maʻu ʻe he tokolahi he ʻahó ni, pea ko e hā hono ikuʻangá? (e) Ko e hā ʻa e ʻamanaki papau ʻoku ʻomai ʻi he ʻAisea 41:10, 13?

 ʻOKU pehē ʻe ha tuofefine ʻa ia ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pea ʻoku mali mo ha mātuʻa: “Neongo hono tauhi maʻu ha founga-tuʻumaʻu fakalaumālie leleí, kuó u fāinga mo e loto-moʻuá ʻi he ngaahi taʻu lahi. ʻOku ʻikai lava ai ke u mohe, uesia ai ʻeku moʻui leleí, uesia ai ʻa e founga ʻo ʻeku fakafeangai ki he niʻihi kehé, pea ʻoku ʻai ai he taimi ʻe niʻihi ke u foʻi.”

2 ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e tuofefine ko iá? Ko e meʻa fakamamahí, koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi he māmani fulikivanu ʻo Sētané, ʻoku tau hokosia ha tenge lahi fakaʻulia. Pea hangē ha taula ʻokú ne taʻofi ʻa e tēkina ʻa e vaká, ʻe lava ʻe he loto-moʻuá ke ne ʻai ke tau ongoʻi mafasia pe loto-siʻi. (Pal. 12:25) Ko e hā nai ʻokú ke ongoʻi loto-moʻua aí? Mahalo pē ʻokú ke loto-mamahi ʻi he mate ha taha ʻofeina pe ʻokú ke kātekina ha puke pe fakatanga lahi. Pe ʻokú ke fāinga nai ke tokangaʻi ho fāmilí ʻi ha tuʻunga mātuʻaki faingataʻa fakaʻekonōmika. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻe lava ʻe he mafasia fakaeongó ke ʻai ke mole ho iví pea aʻu ʻo ʻai ke mole ai hoʻo fiefiá. Kae kehe, ʻe lava ke ke tuipau ʻoku mateuteu ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi koe.​—Lau ʻa e ʻAisea 41:10, 13.

3, 4. (a) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea “nima”? (e) Ko e hā te ne ʻai nai hotau nimá ke vaivaí?

3 ʻOku faʻa ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi konga ʻo e sinó ke fakamatalaʻi ʻa e kehekehe ʻo e ngaahi ʻulungaanga pe tōʻonga ʻa ha taha. Ko e fakatātaá, ʻoku lave tuʻo lauingeau ai ki he nimá. ʻI he taimi ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú ʻoku fakaivimālohiʻi ha nima ʻo ha taha, ʻe lava ke ʻuhinga ia ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e tokotahá, ʻoku mālohi ange, pea ʻoku mateuteu ke ne fai ha ngāue. (1 Sām. 23:16; ʻĒsela 1:6) ʻE lava ke toe ʻuhinga ia ʻokú ne fakakaukau pau pea kuó ne maʻu ha ʻamanaki ki he kahaʻú.

4 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakamatalaʻi nai ʻi he Tohi Tapú ha tokotaha ʻoku tuku ke vaivai hono nimá. ʻOku ʻuhinga ia ki ha taha ʻoku loto-siʻi pe ʻoku mole ʻene ʻamanakí. (2 Kal. 15:7; Hep. 12:12) ʻI he taimi ʻokú ke loto-mafasia ai pe helaʻia pe ongoʻi ʻoku vaivai ange ho vahaʻangatae mo Sihová, ʻokú ke foʻi nai. ʻE lava ke ke maʻu mei fē ʻa e fakalototoʻá? ʻE lava fēfē ke ueʻi mo fakaivimālohiʻi koe ke ke kātaki mo maʻu ʻa e fiefiá?

“ʻOKU ʻIKAI FAKANOUNOU ʻA E NIMA ʻO SIHOVA, KE NE TAʻELAVA HA FAKAMOʻUI”

5. (a) ʻOku anga-fēfē nai ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahanagai ai mo ha palopalema, ka ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki aí?

5 Lau ʻa e Sēfanaia 3:16, 17. ʻOku totonu ke ʻoua te tau ilifia mo loto-siʻi, pe tuku hotau nimá ke vaivai ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha palopalema. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai anga-ʻofá, ʻa Sihova, ke lī atu hono kotoa ʻetau loto-moʻuá kiate ia. (1 Pita 5:7) ʻOku tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻene tokanga ki he puleʻanga ʻIsilelí. Naʻá ne tala kiate kinautolu ʻo pehē ko hono nimá ʻoku ʻikai ‘fakanounou ke ne taʻelava ha fakamoʻui.’ ʻOkú ne mateuteu maʻu pē ke fakamoʻui ʻene kau sevāniti mateakí. (ʻAi. 59:1) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu tuʻu-ki-muʻa ʻe tolu ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e holi mo e malava ʻa Sihova ke fakaivimālohiʻi ʻene kakaí ke nau fai hono finangaló neongo ʻa e ngaahi faingataʻa mafatukitukí. Tau sio angé ki he founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení ke fakaivimālohiʻi koé.

6, 7. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hono ikunaʻi ʻe ʻIsileli ʻa e kau ʻAmalekí?

6 Hili atu pē hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe ʻohofi kinautolu ʻe he kau ʻAmalekí. Naʻe tala ʻe Mōsese kia Siosiua, ko ha tangata loto-toʻa, ke ne taki atu ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taú. Naʻe ʻave leva ʻe Mōsese ʻa ʻĒlone mo Hua ki ha moʻunga ofi mai. Mei aí, naʻe lava ke nau sio ki he malaʻe taú. Naʻe hola ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ko iá mei he taú koeʻuhí naʻa nau ilifia? ʻIkai ʻaupito!

7 Naʻe muimui ʻa Mōsese ʻi ha palani naʻá ne tokoniʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ikuna ʻa e tau mo e kau ʻAmalekí. Naʻá ne pukepuke ʻa e tokotoko ʻa e ʻOtua moʻoní pea hiki hake ia ki he langí. ʻI he fai pehē ʻa Mōsesé, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻa e mālohi ke faitau mo e kau ʻAmalekí. Kae kehe, ʻi he mamafa ʻa e nima ʻo Mōsesé pe kamata ke vaivaí, naʻe kamata ke ikuna ʻa e kau ʻAmalekí. Naʻe vave ʻa e ngāue atu ʻa ʻĒlone mo Hua ke tokoniʻi ʻa Mōsese. ‘Naʻá na toʻo ha maka, ʻo ʻai ʻi lalo, ʻo ne nofo ai; pea puketuʻu hono nimá ʻe Elone mo Hua, ko e taha mei hé mo e taha mei hé; ko ia naʻe tuʻu maʻu hono ongo nimá ʻo aʻu ki he to ʻa e laʻaá.’ ʻIo, koeʻuhí ko e nima mālohi ʻo e ʻOtuá, naʻe ikuna ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taú.​—ʻEki. 17:8-13.

8. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe ʻAsa ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ʻa Siuta ʻe he kau ʻItiopeá? (e) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia ʻAsá?

8 Naʻe toe mateuteu ʻa Sihova ke ngāueʻaki hono nima mālohí ke tokoniʻi hono kakaí ʻi he ʻaho ʻo Tuʻi ʻAsá. ʻOku lahi ʻa e kongakau ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú, ka ko e kongakau lahi tahá ʻa e kongakau ʻa Sala ko e ʻItiopeá, ʻa ia ko e kau sōtia taukei ʻe toko 1,000,000. Ko e kau tau ʻItiopeá naʻe meimei liunga ua honau tokolahí ʻi he kau tau ʻa ʻAsá. Naʻe loto-moʻua, ilifia pe loto-siʻi ʻa ʻAsa? Naʻá ne tuku hono nimá ke vaivai? ʻIkai! Naʻe kole tokoni leva ʻa ʻAsa kia Sihova. Mei ha vakai fakakautau, ʻe hā ngali taʻemalava nai ke ikuna ʻa e tau mo e kau ʻItiopeá. “Ka ki he ʻOtuá ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē.” (Māt. 19:26) Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá hono fuʻu mālohí pea ‘taaʻi ʻa e kau Itiopeá ʻi he ʻao ʻo Asá,’ koeʻuhí “naʻe haohaoa ʻa e loto ʻo Asa heʻene fakafeangai kia Sihova lolotonga ʻene moʻui.”​—2 Kal. 14:8-13; 1 Tuʻi 15:14.

9. (a) Ko e hā naʻe ʻikai ke ne taʻofi ʻa Nehemaia mei hono toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá? (e) Naʻe anga-fēfē hono tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻa Nehemaiá?

9 ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa Nehemaia ki Selusalemá, ko e hā naʻá ne ʻilo aí? Naʻá ne sio ai ki hono fakamanamanaʻi ʻa e kau Siú ʻe he ngaahi fili mei he fonua mulí, koeʻuhí ke ʻoua te nau toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. Naʻe ʻikai ke maluʻi ʻa e koló, pea naʻe loto-siʻi ʻa e kau Siú. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Nehemaia ki aí? Naʻe toe loto-siʻi mo ia pea tuku ke vaivai hono nimá? ʻIkai! Hangē ko Mōsese, ʻAsa mo e kau sevāniti faitōnunga kehe ʻa Sihová, naʻe falala maʻu pē ʻa Nehemaia kia Sihova. ʻI he tuʻunga foki ko ení, naʻe lotu ʻa Nehemaia ki he tokoni ʻa Sihová pea naʻe tali ia ʻe Sihova. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá hono “malohi lahi” mo hono “nima malohi” ke fakaivimālohiʻi ʻa e kau Siú. (Lau Nehemaia 1:10; 2:17-20; 6:9PM.) ʻOkú ke tui ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova hono “malohi lahi” mo hono “nima malohi” ke fakaivimālohiʻi ʻene kau sevānití he ʻahó ni?

ʻE FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻE SIHOVA HO NIMÁ

10, 11. (a) ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke ʻai kitautolu ke vaivai hotau nimá? (e) Ko e hā ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi kitautolu pea ʻomai ʻa e mālohí? (f) Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he fakahinohino ʻa Sihová?

10 ʻE lava ke tau fakapapauʻi heʻikai ʻaupito tuku ʻe he Tēvoló ke vaivai hono nimá. Te ne hokohoko atu ke ʻohofi kitautolu, ʻo feinga ke taʻofi ʻetau ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi loi mo e ngaahi fakamanamana mei he ngaahi puleʻangá, kau taki lotú mo e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Ko e hā ʻene taumuʻá? ʻOkú ne loto ke taʻofi ʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ka ʻoku malava pea loto-lelei ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu, pea ʻokú ne ʻomai hono laumālie māʻoniʻoní ke fakaivimālohiʻi kitautolu. (1 Kal. 29:12) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke tau lava ai ʻo faitau mo Sētane mo hono māmani fulikivanú. (Saame 18:39; 1 Kol. 10:13) ʻOku tau toe houngaʻia ʻi he tokoni ʻoku tau maʻu mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau foki ki he lahi ʻo e meʻa ʻoku tau ako mei heʻetau ʻū tohí ʻi he māhina taki taha. Ko e ngaahi lea ʻi he Sākalaia 8:9, 13 (lau) naʻe leaʻaki ia ʻi he lolotonga hono toe langa ʻa e temipale ʻi Selusalemá, pea ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ko iá he ʻahó ni.

11 ʻOku toe fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he fakahinohino ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí, pea pehē ki heʻetau ngaahi ako fakateokalatí. ʻE lava ʻe he fakahinohino ko iá ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e fakaueʻiloto totonu, ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa, pea tokangaʻi hotau ngaahi fatongia faka-Kalisitiané. (Saame 119:32) ʻOkú ke vēkeveke ke maʻu ʻa e mālohi mei he fakahinohino ʻa Sihová?

12. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke nofoʻaki mālohi ai peé?

12 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e kau ʻAmalekí mo e kau ʻItiopeá, pea naʻá ne ʻoange ʻa e mālohi kia Nehemaia mo e kau Siú ke nau fakaʻosi hono langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. ʻI ha founga meimei tatau, ʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke hokohoko atu ʻetau ngāue fakamalangá neongo ʻetau ngaahi loto-moʻuá pea neongo ʻa e fakafepaki mo e ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa e niʻihi kehé. (1 Pita 5:10) ʻE ʻikai ke toʻo fakaemana atu ʻe Sihova hotau ngaahi palopalemá. Kae kehe, kuo pau ke tau fai ʻetau tafaʻakí. Anga-fēfē? ʻOku fiemaʻu ke tau lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, teuteu ki heʻetau ngaahi fakatahá pea maʻu ia ʻi he uike taki taha, hokohoko atu ʻetau ako fakafoʻituituí mo e lotu fakafāmilí, pea falala kia Sihova ʻi he lotu. ʻOua ʻaupito te tau fakaʻatā ha meʻa ke ne fakahohaʻasi kitautolu mei he ngaahi meʻa kuo tokonaki mai ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi mo fakalototoʻaʻiʻaki kitautolú. Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo vaivai ho nimá ʻi ha taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ko ení, kole tokoni ki he ʻOtuá. Pea te ke sio ai ki he anga hono hanga ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo ‘fakaivia koe, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate koe ʻa e holi mo e mālohi ke ke ngāue.’ (Fil. 2:13) Neongo ia, ʻe lava ke ke fakaivimālohiʻi ʻa e nima ʻo e niʻihi kehé?

FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻA E NGAAHI NIMA ʻOKU TĀUPE HIFÓ

13, 14. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ha tokoua ʻe taha hili ʻa e mate hono uaifí? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé?

13 ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ha fetokouaʻaki ʻi māmani lahi ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokanga ʻa ia ʻe lava ke nau fakalototoʻaʻi kitautolu. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Fakahangatonu hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tāupe hifó pea mo e ngaahi foʻi tui ʻoku ngāvaivaí, pea hanganaki ʻai ke hangatonu ʻa e ngaahi hala ki homou vaʻé.” (Hep. 12:12, 13) Naʻe maʻu ʻe he tokolahi ʻo e muʻaki kau Kalisitiané ʻa e faʻahinga tokoni ko iá mei honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku meimei tatau ia ʻi he ʻahó ni. Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga. Hili ʻa e mate ʻa e uaifi ʻo e tokoua ʻe taha peá ne kātekina mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi kehe, naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai lava ke tau fili hotau ngaahi ʻahiʻahí, ko e taimi ʻoku hoko aí pe ko e tuʻo lahi ʻo ʻene hokó. Ko e lotú mo e ako fakafoʻituituí kuo hangē ia ha sāketi fakahaofi moʻui ʻokú ne kei pukepuke hoku ʻulú ʻi he fukahi vaí. Pea ko e poupou ʻa hoku fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié kuó u maʻu ai ʻa e fiemālie lahi. Kuó u ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui lelei mo Sihova ki muʻa ke malanga hake ha ngaahi tuʻunga faingataʻa.”

ʻE lava ʻe he tokotaha taki taha ʻi he fakatahaʻangá ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé (Sio ki he palakalafi 14)

14 Naʻe tokoni ʻa ʻĒlone mo Hua ki hono fakaivimālohiʻi ʻa e nima ʻo Mōsesé ʻaki hono pukepuke ia lolotonga ʻa e tau mo e kau ʻAmalekí. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava foki ke tau kumi ki ha ngaahi founga ke poupouʻi ai mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku faingataʻaʻia hotau fanga tokoua ʻe niʻihi koeʻuhí ko e taʻumotuʻá, mahamahakí, fakatanga mei honau fāmilí, taʻelatá, pe mole ha taha ʻofeina. ʻE lava foki ke tau fakaivimālohiʻi ʻa e toʻutupu ʻoku tenge maʻu pē ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku halá pe ke nau kumi ki he lavameʻa ʻi he māmani ko ení. (1 Tes. 3:1-3; 5:11, 14) Kumi ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he niʻihi kehe ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ʻi he ngāue fakafaifekaú, lolotonga ha houa kai fakataha, pe ʻi he taimi ʻokú ke talanoa ai ʻi he telefoní.

15. Ko e hā ʻa e ola ʻe lava ke maʻu ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné mei he ngaahi lea leleí?

15 Hili hono ikunaʻi kāfakafa ʻe ʻAsa ʻa e fuʻu kau tau ʻItiopeá, naʻe fakalototoʻaʻi ia mo hono kakaí ʻe he palōfita ko ʻAsalaiá ʻaki ʻene pehē: “Koia ke mou malohi, bea oua naa tuku ke vaivai ho mou nima: He ko hoo mou gaue e totogi ia.” (2 Kal. 15:7PM) Naʻe ueʻi ai heni ʻa ʻAsa ke ne fai ha liliu lahi ke toe fakafoki mai ʻa e lotu moʻoní. ʻI ha founga meimei tatau, ko hoʻo ngaahi lea leleí ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé pea tokoniʻi ai kinautolu ke hokohoko atu ʻenau tauhi kia Sihová. (Pal. 15:23) Pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ʻiate koe ʻa hono fakaivimālohiʻi ho fanga tokouá ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ngaahi tali fakalototoʻa lolotonga ʻa e ngaahi fakatahá.

16. ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá kia Nehemaiá? ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga kuo tokoniʻi fakafoʻituitui ai koe ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

16 ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa e nima ʻo Nehemaiá mo e kau Siú. Naʻa nau fakakakato ʻa e ʻā ʻo Selusalemá ʻi he ʻaho pē ʻe 52! (Nehe. 2:18; 6:15, 16) Naʻe ʻikai ke mamata pē ʻa Nehemaia kae fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngāué. Naʻá ne tokoni ki hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 5:16) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻa tokolahi kia Nehemaia ʻi he taimi ʻoku nau tokoni ai ki he ngaahi ngāue langá pe fakamaʻa mo tauhi ʻa e Fale Fakatahaʻangá. ʻOku toe fakaivimālohiʻi ʻe he kau tangata anga-ʻofa ko ení ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku ‘tateme honau lotó’ pe loto-hohaʻá ʻaki ʻenau ʻaʻahi kia kinautolu pea ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú.​—Lau ʻa e ʻAisea 35:3, 4.

“OUA NAA TUKU KE VAIVAI HO NIMA”

17, 18. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha palopalema pe ongoʻi loto-moʻuá, ko e hā ʻoku lava ke tau fakapapauʻí?

17 ʻI he taimi ʻoku tau ngāue fakataha ai mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau fāʻūtahá. ʻOku toe tokoniʻi ai kitautolu ke fakatupulekina ha kaumeʻa tuʻuloa pea fakaivimālohiʻi ʻetau falala-pau ki he ngaahi tāpuaki ʻe vavé ni ke hoko mai mei he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻa e nima ʻo e niʻihi kehé, ʻoku tau tokoniʻi ai kinautolu ke nau kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá pea tauhi maʻu ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú. Tānaki atu ki ai, ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku fakaivimālohiʻi ai hotau nimá pea tokoniʻi ai kitautolu ke tokangataha ki he kahaʻú.

18 ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he anga hono tokoniʻi mo maluʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti faitōnunga ʻi he kuohilí, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui mo e falala kiate iá. Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha palopalema mo ongoʻi loto-moʻuá, “oua naa tuku ke vaivai ho nima”! ʻOku lava ke ke fakapapauʻi kapau te ke lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová, ʻe fakaivimālohiʻi koe ʻe hono nima mālohí mo tataki koe ke ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kahaʻu ofi maí.​—Saame 73:23, 24.