Skip to content

Skip to table of contents

Ko e kau Masoletí na‘a nau hiki papau ‘a e ngaahi tatau ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapú

KAVEINGA TEFITO | TOHI TAPÚ​​—KO ‘ENE TUKU‘AU MAÍ

Hao e Tohi Tapú ‘i he Feinga ke Fakakehe‘i ‘a e Pōpoaki ‘i Aí

Hao e Tohi Tapú ‘i he Feinga ke Fakakehe‘i ‘a e Pōpoaki ‘i Aí

KO E FAKAMANAMANA: Ko e fakamanamana mei tu‘a hangē ko e feinga ke faka‘auha mo fakafepaki‘i ‘a e Tohi Tapú na‘e ‘ikai lavame‘a. Neongo ia, ko e ni‘ihi ‘o e kau hiki tataú mo e kau liliu leá na‘a nau feinga ke fulihi ‘a e pōpoaki ‘i he Tohi Tapú. Na‘a nau feinga ‘i ha taimi ke ‘ai e Tohi Tapú ke fehoanaki mo ‘enau ngaahi tokāteliné kae ‘ikai ‘ai ‘enau tokāteliné ke fehoanaki mo e Tohi Tapú. Sio ki ha fakatātā ‘e ni‘ihi:

  • Feitu‘u fai‘anga lotu: ‘I he vaha‘a ‘o e senituli hono faá mo e senituli hono ua K.M., ko e kau hiki tohi ‘o Penitātusi Samēliá na‘a nau tānaki ‘i mui ‘i he ‘Ekisoto 20:17 ‘a e konga lea “‘i Aargaareezem. Pea te ke langa ai ha ‘ōlita.” Na‘e ‘amanaki ‘a e kau Samēliá ke ‘ai ‘a e ngaahi konga Tohi Tapú ke poupou‘i ‘enau langa ‘a e temipalé ‘i “Aargaareezem,” pe Mo‘unga Kelisimí.

  • Tokāteline Tolu-Taha‘i-‘Otua: Si‘i hifo ‘i he ta‘u ‘e 300 hili e kakato ‘a e Tohi Tapú, ko ha tokotaha tui Tolu-Taha‘i-‘Otua na‘á ne tānaki atu ‘a e ngaahi lea ki he 1 Sione 5:7 (PM) “‘I he lagi oku fakamooni, koe Tamai, moe Folofola, bea moe Laumalie Maonioni: bea oku taha be ae toko tolu ni.” Ko e fakamatala ko iá na‘e ‘ikai ‘asi ia ‘i he mu‘aki liliú. “Mei he senituli hono onó ‘o faai mai,” ko e fakamatala ia ha mataotao Tohi Tapu ko Bruce Metzger, ko e ngaahi lea ko iá “na‘e lahi ange hono ma‘ú ‘i he ngaahi maniusikilipi faka-Latina Motu‘á mo e Vulikeita [Latina].”

  • Huafa faka‘otuá: ‘I he hā mahino ‘a e lahi e mafai ‘o e kau Siú ‘i he‘enau tui fakaeono‘ahó, na‘e fakakaukau ai ‘a e kau liliu Tohi Tapu tokolahi ke to‘o ‘a e huafa faka‘otuá mei he ngaahi konga Tohi Tapú. Na‘a nau fetongi‘aki e huafa ko iá e ngaahi hingoa fakalakanga hangē ko e “‘Otua” pe “‘Eiki,” ‘o ngāue‘aki ‘i he Tohi Tapú ‘o ‘ikai ki he Tokotaha-Fakatupú pē kae ki he tangatá foki mo e ngaahi me‘a ‘i he lotu loí na‘a mo e Tēvoló.​—Sione 10:34, 35; 1 Kolinitō 8:5, 6; 2 Kolinitō 4:4. *

FOUNGA NA‘E HAO AI E TOHI TAPÚ: ‘Uluakí, ko e kau hiki Tohi Tapu ‘e ni‘ihi na‘a nau ta‘etokanga pe kākā, pea mo e tokolahi kehe na‘a nau taukei ange mo tokanga. Na‘e hiki-tatau ‘e he kau Masoletí ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘i he vaha‘a ‘o e senituli hono onó mo e hongofulu T.S. ‘oku ‘iloa he ‘ahó ni ko e liliu faka-Masoletí. Na‘a nau lau fakalautelau ‘a e ngaahi fo‘i leá mo e mata‘itohí ke fakapapau‘i ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha hala. ‘I he taimi na‘a nau hu‘uhu‘u ai ki ha ngaahi hala ‘i he tatau na‘a nau ngāue‘akí na‘a nau hiki ia ‘i he tafa‘akí. Ko e kau Masoletí na‘a nau fakafisi ke liliu hala‘i ‘a e Tohi Tapú. “Ko hono fai ‘ilo‘ilo pau hano tānaki atu pe to‘o ha me‘a mei he Tohi Tapú,” ko e lau ia ‘a Palōfesa Moshe Goshen-Gottstein, “te nau lau ia ko e faihia kovi tahá.”

Uá, ko e lahi taha ‘o e ngaahi maniusikilipi he ‘aho ní ‘oku tokoni mo‘oni ia ki he kau mataotao Tohi Tapú ke nau ‘ilo‘i ha ngaahi fehālaaki. Ko e fakatātaá, na‘e ako‘i he kau taki lotú ‘i ha ngaahi senituli ko ‘enau tatau faka-Latiná na‘e alafalala‘anga tahá. Ko ia ai ‘i he 1 Sione 5:7, na‘a nau fakahū ai ha ngaahi lea ‘oku fehālaaki ‘o hangē ko ia na‘e hā ki mu‘a ‘i he kupu ko ení. Ko e ngaahi hala ko ení na‘e toe ‘asi ia ‘i he tatau faka-Pilitānia ko e King James Version! Ka ‘i he taimi na‘e ma‘u mai ai ‘a e ngaahi maniusikilipi kehé, ko e hā na‘a nau ‘ilo mei aí? Na‘e tohi ‘e Bruce Metzger: “Ko e konga [‘i he 1 Sione 5:7PM] ‘oku ‘ikai hā ia ‘i he kotoa ‘o e ngaahi maniusikilipi ‘o e kuonga mu‘á (Sīlia, Kopitiki, faka-‘Amīnia, faka-‘Itiopea, faka-‘Alepea, faka-Silāvoniki), tuku kehe ‘a e faka-Latiná.” Ko hono olá leva, ko hono fakalelei‘i ‘o e liliu ‘o e King James Version mo e ngaahi Tohi Tapu kehé na‘a nau to‘o ‘a e ngaahi hala ko ení.

Chester Beatty P46, ko ha maniusikilipi Tohi Tapu pepailo ‘i he 200 T.S. nai

‘Oku fakamo‘oni‘i nai ‘e he ngaahi maniusikilipi motu‘a angé ko e pōpoaki ‘o e Tohi Tapú ‘oku kei ‘i ai pē? ‘I he taimi na‘e ‘ilo ai ‘a e Takainga Tohi Tahi Maté ‘i he 1947, na‘e malava ai ‘a e kau mataotaó ke fakahoa ‘a e tatau Masoleti faka-Hepeluú ki he me‘a na‘e hā ‘i he takainga tohi Tohi Tapu na‘e hiki ‘i ha lau afe‘i ta‘u ki mu‘a. Ko ha mēmipa ‘o e timi ‘ētita ‘o e Takainga Tohi Tahi Maté na‘á ne fakamulituku‘aki ko e takainga tohi pē ‘e taha “‘okú ne ‘omai ‘a e mo‘oni, ‘ikai lava ke toe ‘eke‘i ko e ngaahi konga Tohi Tapu na‘e ‘omai ‘i he vaha‘a taimi lahi ange ‘i ha afe‘i ta‘u ‘o fakafou ‘i he nima ‘o e kau hiki-tohi Siú na‘e mātu‘aki tonu mo papau.”

Ko e Laipeli Chester Beatty ‘i Dublin ‘Ailani, ‘oku ‘i ai ha falukunga pepailo ‘a ia ‘oku fakahaa‘i ai ko e meimei tohi kotoa ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ‘o kau ai ‘a e ngaahi maniusikilipi mei he senituli hono ua T.S.​—ko e ta‘u pē ia ‘e 100 hili e kakato ‘a e Tohi Tapú. “Neongo na‘e ‘omi ‘e he Pepailó ha fakamatala fo‘ou mo lahi ki he fakaikiiki ‘o e ngaahi me‘a kuo hikí,” ko e lau ia ‘a e The Anchor Bible Dictionary, “‘oku nau toe fakahāhā ‘a e laulōtaha hono ‘omai ‘a e hisitōlia ‘o e ngaahi tohi Fakatohitapu na‘e hikí.”

“‘Oku lava nai ke pehē ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha ngāue ia ‘i he kuohilí kuo ‘omi hala‘i”

KO E OLA: ‘I he ‘ikai fakamele‘i ‘a e Tohi Tapú, ko e ngaahi maniusikilipi Tohi Tapu motu‘á kuo nau fakalelei‘i ia. “‘Oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha tohi ‘i he kuonga mu‘á kuo lahi hono ngaahi fakamo‘oni ki hení,” ko e tohi ia ‘a Sir Frederic Kenyon fekau‘aki mo e Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, “pea ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha mataotao ‘e ta‘efilifilimānako ‘i hono faka‘ikai‘i ‘oku a‘u kakato mai ‘a e Tohi Tapú.” Pea ‘i he fekau‘aki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, na‘e pehē ‘e he mataotao ko William Henry Green: “‘Oku lava nai ke pehē ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha ngāue ia ‘i he kuohilí kuo ‘omi hala‘i.”

^ pal. 6 Ki ha fakamatala lahi ange sio ki he ki‘i tohi Ko ha Tataki Fakaeako ki he Folofola ‘a e ‘Otuá 1 mo e 2 ‘oku ala ma‘u ‘i he www.mr1310.com.