Skip to content

Skip to table of contents

Fekuki mo e Fakatamaki Fakanatulá

Fekuki mo e Fakatamaki Fakanatulá

ʻI he vakai ki he fakautuutu fakatouʻosi ʻi he lahi mo e tuʻunga fakaefakaʻauha ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatulá, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha taha ke fekuki ai mo iá? Tau vakai angé ki he ngaahi sitepu ʻaonga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe lava ke fou ai.

Fakamamaʻo mei he hala ʻo e fakatamakí.

“Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi: Ka ko e hehemangofua ʻoku nau laka atu pe, ʻo moʻua ai,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Palōveepi 22:3) Ko e faleʻi fakapotopoto eni ʻa ia ʻe lava ke ngāueʻaki ki he ngaahi fakatamakí. Kapau ʻoku fai ha fakatokanga fekauʻaki mo ha moʻunga afi ʻoku teu ke puna, tāfea ʻe ala hoko, pe ko ha afā pe ʻahiohio ʻoku fakaofiofi mai, ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakapotopotó ko e faʻahinga ko ia ʻi he ʻēlia ʻoku uesiá te nau mavahe ʻo ʻalu ki he ʻēlia malu angé. ʻOku mahuʻinga ange ʻa e moʻuí ʻi ha fale pe ko e ngaahi meʻa fakamatelie kehé.

Ki he niʻihi, ʻe malava nai ke fili ke ʻoua ʻe nofo ʻi ha ʻēlia ʻoku lahi ai ʻa e fakatuʻutāmakí. ʻOku pehē ʻe ha maʻu mafai ʻe taha: “Ko e fakatuʻutāmaki ʻo e fakatamakí ʻoku meimei lahi ʻaupito ia ʻi he tuʻunga fakasiokālafí. Ko ha konga siʻi ʻaupito ʻo e funga Māmaní ʻoku ʻi ai ʻa e konga lahi taha ʻo e fakatuʻutāmakí pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakatamaki lalahi ʻi he kahaʻú ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻēlia ko ení.” ʻOku moʻoni nai eni, ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi feituʻu matāfanga māʻulaló pe ʻi he ngaahi ʻēlia ofi ki he ngaahi halanga fakatamaki ʻi he māmaní. Kapau ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi mei he nofo ʻi he ngaahi ʻēlia mātuʻaki fakatuʻutāmaki peheé pe lava ke ke hiki ki ha feituʻu malu ange, ʻe lava ke ke fakasiʻisiʻi lahi ai hoʻo ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fakatamakí.

ʻAi ha palani ʻo e meʻa ke faí.

Neongo ʻa e tokanga kotoa kuo faí, ʻe kei maʻukovia pē nai koe ʻi ha meʻa fakamamahi taʻeʻamanekina. Ko e fekuki mo iá ʻe faingofua lahi ange ia kapau kuó ke palani tokamuʻa. ʻOku toe fehoanaki eni mo e faleʻi ʻi he Palōveepi 22:3, naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOku ʻi ai haʻo naunau tokoni fakavavevave pea ʻosi maau ki he ʻalu? Ko e tohi 1-2-3 of Disaster Education ʻoku fokotuʻu mai ai ʻo kau ai ʻa e ngaahi meʻa ko ení: Ngaahi tokonaki ʻuluaki tokoni fakafaitoʻo, vai kuo ʻutu hina, meʻakai tolonga, mo e ngaahi pepa mahuʻinga. ʻE toe fakapotopoto ke toe vakaiʻi mo ho fāmilí ʻa e ngaahi faʻahinga fakatamaki ʻa ia ʻe lava ke hokó mo e meʻa ʻe lava ke fai ʻi he tuʻunga taki taha.

ʻOku ʻi ai haʻo naunau tokoni fakavavevave pea ʻosi maau ki he ʻalu?

Tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá.

ʻE lava ke tokoni eni ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē. ʻOku lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻOtuá ko e “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau mamahí.” Ko e toe veesi ʻe taha ʻoku fakamatalaʻi ai ia ko e ʻOtua “ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-mafasiá.”—2 Kolinitō 1:3, 4; 7:6.

ʻIo, ʻoku mātuʻaki lāuʻilo ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi tuʻunga ʻoku hoko ki he faʻahinga ko ia ʻoku tui kiate iá. Ko ha ʻOtua ia ʻo e ʻofa pea ʻokú ne tokonaki mai ʻa e fakalototoʻa fakatupu langa hake ʻi he ngaahi founga kehekehe. (1 Sione 4:8) Ko e ngaahi lotu, ʻo ʻikai kole ki ha ngaahi mana, ka ki he laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo e ʻOtuá ke lava ke tokonaki mai ai ʻa e tokoni ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē. Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe lava ke fakamanatu mai ai ʻa e ngaahi kupu Fakatohitapu ʻa ia ʻe lava ke fakafiemālie mo fakanonga ki he faʻahinga ʻoku nau hokosia ʻa e ngaahi mamahí. Ko e moʻoni, ʻe lava e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ke nau ongoʻi ʻo hangē ko Tēvitá, ko ha tuʻi ʻo ʻIsileli he kuonga muʻá, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻIo, neongo ʻete ʻalu pe ʻi he teleʻa ʻoku maluʻaki ai ʻa Mate, ʻe ʻikai te u manavahe ki ha kovi; he ko koe ʻoku ma feohi: Ko siʻo tokotoko mo ʻakau, ʻoku na fakafiemalieʻi au.”—Saame 23:4.

Ko e lotu, ʻo ʻikai kole ki ha ngaahi mana, ka ki he laumālie māʻoniʻoni mālohí ke lava ʻo tokonaki mai ai ʻa e tokoni ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē

Fetokoniʻaki ʻa e ngaahi kaungā-Kalisitiané.

ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha palōfita Kalisitiane ko ʻAkapusi ʻo pehē ko “ha fuʻu honge lahi naʻe teu ke hoko mai ki he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí, ʻa ia, ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ko iá, naʻe hoko ia ʻi he taimi ʻo Kalautiasí.” Ko e hongé naʻe uesia lahi ai ʻa e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū ʻi Siuteá. Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ākonga ʻi he feituʻu kehé ʻi heʻenau fanongo fekauʻaki mo e faingataʻaʻia ʻa honau ngaahi kaungā-Kalisitiané? ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau ākongá, ko e tokotaha taki taha ʻo fakatatau ki he meʻa te ne malavá, ke ne fai ha tokoni ki he fanga tokoua ʻoku nofo ʻi Siuteá.” (Ngāue 11:28, 29) Naʻa nau tali anga-ʻofa ki ai ʻaki ʻenau ʻoatu ʻa e ngaahi tokonaki ko e tokoni.

“Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo maluʻi au”

ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fakatamaki lalahi he ʻaho ní, ʻoku tali meimei tatau ki ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa e ngaahi kaungātuí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe taaʻi ai ʻe ha mofuike mālohi ʻa Sili ʻi Fepueli 27, 2010, naʻe tali vave ki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo tokoniʻi ʻa e faʻahinga ko ia ne uesiá. Ko Karla, ʻa ia naʻe tafiʻi hono ʻapí ʻe ha sūnami, naʻá ne fakamatala: “Naʻe fakafiemālie mo fakalototoʻa ʻa e sio ʻi he ʻaho pē hono hokó naʻe aʻu mai ai ʻa e [ngaahi kaungā-Fakamoʻoni] mei he ngaahi feituʻu kehé ke tokoniʻi kimautolu. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fakafiemālieʻi kimautolu ʻe Sihova fakafou he lelei ʻa e kau ngāue pole ko iá. Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo maluʻi au.” Ko ʻene kui-tangatá, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoni, naʻá ne sio ʻi he tokoni kuo faí. Naʻá ne pehē: “ʻOku kehe ʻaupito eni mei he meʻa kuó u sio ai ʻi he laui taʻu ʻi hoku siasí.” Ko e meʻa naʻá ne sio aí naʻe ueʻi ai ia ke ne kole ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau ako Tohi Tapu mo ia.

ʻOku fetokoniʻaki ʻa e ngaahi kaungā-Kalisitiané ke nau fekuki mo e nunuʻa ʻo e ngaahi fakatamakí

ʻI he feohi mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá ʻe lava ke hoko ko ha tokoni lahi ia lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Naʻa mo ia, ʻe faifai ange pea ʻi ai ha taimi ʻa ia ʻe toʻo ai mei he māmaní ʻa e mala ʻo e ngaahi fakatamakí? Tau sio angé ki he meʻa ʻe leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻi he kaveinga ko ení.