Eaha to roto?

Ua taui aore ra ua faahuru-ê-hia anei te Bibilia?

Ua taui aore ra ua faahuru-ê-hia anei te Bibilia?

Aita. Ia faaauhia te mau Bibilia tahito tei papai-rima-hia, aita te Bibilia i taui noa ˈtu ua papai-faahou-hia te reira e rave rahi tausani taime i nia i te mau otaro o te ino i muri aˈe.

Te auraa anei ïa aita hoê aˈe hape a papai-faahou-hia ˈi te Bibilia?

E rave rahi tausani Bibilia tahito papai-rima-hia tei itehia mai. Ua itehia te taa-ê-raa i roto i te tahi mau tuhaa, tapao ïa ua hape te papairaahia. Mea huˈa roa te rahiraa o teie mau taa-ê-raa e aita te reira e taui ra i te auraa o te parau. Tera râ, ua itehia mai te tahi mau taa-ê-raa rahi, e au ra vetahi e mea opuahia mea maoro roa i teie nei no te faahuru ê i te poroi o te Bibilia. Teie e piti hiˈoraa:

  1. I roto i te Ioane 1, 5:7, te taiohia ra i roto i te tahi mau Bibilia tahito: “i nia i te raˈi, o te Metua, o te Logo, e o te Varua Maitai; e o taua tootoru ra hoi hoê â ïa.” Tera râ, te haapapu ra te mau Bibilia papai-rima-hia mea tiaturihia e aita teie mau parau i roto i te mau papai tumu, mea tuuhia mai râ i muri aˈe. a No reira te mau huriraa Bibilia mea tiaturihia no teie tau i tatara ˈi i teie mau parau.

  2. E itehia te iˈoa o te Atua e rave rahi tausani taime i roto i te mau Bibilia tahito papai-rima-hia. Tera râ, e rave rahi huriraa Bibilia tei mono i te reira i te mau tiaraa mai te “Fatu” e te “Atua.”

E nafea e papu ai ia tatou e eita e itehia mai te tahi atu mau hape?

I teie mahana, mea rahi roa te Bibilia papai-rima-hia tei itehia mai, i ohie roa ˈi no tatou ia ite mai i te mau hape. b Eaha te itehia mai ia faaauhia taua mau papai ra no nia i te tanoraa o te Bibilia i teie mahana?

  • Te faataa ra te aivanaa ra o William Green no nia i te mau Papai Hebera (tei parauhia te “Faufaa Tahito”): “E nehenehe e haapapu e aita ˈtu e buka no tahito ra tei tae roa mai ia tatou ra ma te tano maitai.”

  • No nia i te mau Papai Heleni Kerisetiano, tei parau-atoa-hia te “Faufaa Apî,” ua papai te aivanaa ra o Frederick Bruce: “Mea rahi aˈe te haapapuraa mea tano te Faufaa Apî i te tahi atu mau buka e rave rahi, ta te taata hoi i ore i manaˈo e uiui mea tano anei.”

  • Te parau ra Frederic Kenyon, e taata faaturahia i te parau o te mau Bibilia tahito papai-rima-hia “e nehenehe ta te hoê taata e rave mai i te Bibilia i to ˈna rima a parau atu ai ma te ore e mǎtaˈu e e taiâ e te mau ra oia i te Parau a te Atua, tei tae roa mai ia tatou mai tera uˈi e tera uˈi mai tahito roa mai e aita rea e parau tei moˈehia.”

Nafea ˈtu â e papu ai ia tatou e ua tae roa mai te Bibilia ia tatou ra ma te tano?

  • Ua faaherehere te mau papai parau ati Iuda e Kerisetiano i te mau aamu o te faaite roa ra i te hape rahi a te mau taata o te Atua. c (Numera 20:12; Samuela 2, 11:2-4; Galatia 2:11-14) Oia atoa, ua faaherehere ratou i te mau parau o te faautua ra i te auraro ore o te nunaa ati Iuda e o te faaite roa ra i te mau peu tutuu a te taata. (Hosea 4:2; Malaki 2:8, 9; Mataio 23:8, 9; Ioane 1, 5:21) I to ratou papairaa i teie mau parau ma te tano roa, ua faaite te mau papai parau e nehenehe ratou e tiaturihia e mea faatura roa na ratou i te Parau moˈa a te Atua.

  • Ia manaˈo tatou, eita anei te Atua, tei aratai i te taata ia papai i te Bibilia, e faaherehere atoa i te tanoraa o te reira? d (Isaia 40:8; Petero 1, 1:24, 25) Oia hoi, ua opua oia i te reira ia faufaahia te taata no tahito ra e no tatou atoa i teie mahana. (Korinetia 1, 10:11) Inaha, “te mau parau atoa hoi i papaihia mai tahito mai â, ua papaihia ïa ei haapiiraa ia tatou e ia noaa atoa te tiaturiraa na roto i te faaoromai tamau e te tamahanahanaraa a te mau Papai.”—Roma 15:4.

  • Ua faahiti Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te mau irava o te mau Papai Hebera ma te ore e haapeapea e ua tano anei teie mau papai tahito ta ratou e faaohipa ra.—Luka 4:16-21; Ohipa 17:1-3.

a Aita teie mau parau i roto i te Codex Sinaiticus, te Codex Alexandrinus, te Vaticanus 1209, te Vulgate reo Latino, te huriraa Arama (Philoxénienne-Héracléenne) e te Peshitta.

b Ei hiˈoraa, ua hau i te 5 000 papai Heleni o tei parauhia te Faufaa Apî, aore ra te mau Papai Heleni Kerisetiano, tei itehia mai.

c Aita te Bibilia e na ô ra eita te mau taata o te Atua e hapa aˈe. Te faaite nei râ te Bibilia ma te tano: “Aita mau e taata . . . aore roa e hara.”—Koheleta 7:20.

d Te parau ra te Bibilia e aita te Atua i haapapai roa i te Bibilia tera e tera taˈo, ua aratai râ oia i te manaˈo o te taata tei papai i te reira.—Timoteo 2, 3:16, 17; Petero 2, 1:21.