Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E imiraa moni rahi anei te haapaoraa?

E imiraa moni rahi anei te haapaoraa?

 Ua tapao anei oe e i roto e rave rahi haapaoraa mea faufaa aˈe ia monihia ratou i te tautururaa i te taata ia haamori i te Atua? Te turai ra ratou i te taata ia hoohoo i ta ratou mau taoˈa e te ani ra ratou i te moni no te ohipa ta ratou e rave ra. E rave rahi moni aufauhia e te mau tia faaroo e te ora ra ratou i te hoê oraraa fanaˈo. E hiˈopoa anaˈe i te tahi mau hiˈoraa.

  •   Ia au i te hoê tuatapaparaa, ua faaohipa te hoê Epikopo Katolika i te moni o te ekalesia no te aufau fatata 150 tereraa na nia i te mau manureva moni roa e 200 tereraa na nia i te mau pereoo moni rahi. Ua na reira o ˈna 13 matahiti i te maoro. Ua faaohipa atoa o ˈna hau atu i te 4 000 000 tara Marite no te tataî i te fare patuhia e te ekalesia ia ora ˈtu o ˈna i roto.

  •   I te hoê fenua i Afirika, pinepine te hoê tia faaroo i te haaputuputu hau atu i te ahuru tausani taata. I ta ˈna vahi haamoriraa rarahi, e hoo atu o ˈna e rave rau huru taoˈa mai te mau monoˈi parauhia e mana to te reira. Oia atoa te mau tauera e te mau piriaro e vai ra to ˈna hohoˈa penihia i nia iho. Mea veve roa te rahiraa o te taata e putuputu mai, area o ˈna e taata moni rahi ïa.

  •   I Taina, e 4 mouˈa faaohipahia no te haamoriraa ia Bouddha. Ua tapaohia e 2 o ratou mai te hoê taiete tapihooraa rahi. Hau atu, ua ô roa te hiero tuiroo a te mau Shaolin i roto e rave rau ohipa tapihooraa. E hiˈohia te tia faaroo e haapao ra i tera hiero mai te peretiteni o te hoê taiete rahi.

  •   I roto i te mau taiete tapihooraa Marite, te tihepu-noa-hia ˈtura te mau taata parauhia mea aravihi i te pae faaroo. Ia au i te hoê tuatapaparaa, e faaohipa ratou i te mau peu haamoriraa no te haamau atu i te mau peu parauhia “moˈa.” Oia atoa no te horoa ˈtu i te aratairaa i te pae faaroo i te mau taata o tera mau taiete.

 Eaha to oe manaˈo no nia i te mau haapaoraa tei ô roa i roto i te ohipa tapihooraa? Ua uiui aˈena anei oe eaha to te Atua manaˈo no nia i te feia e imi ra i te ravea ia monihia ratou maoti te mau ohipa a te haapaoraa?

Eaha to te Atua manaˈo no nia i te mau haapaoraa e ô ra i roto i te mau ohipa tapihooraa?

 Aita roa ˈtu te Atua e farii ra ia ô te haapaoraa i roto i te ohipa tapihooraa. Te faaite ra te Bibilia e i na mua ˈtu, aita te Atua i farii i te mau tahuˈa tei parau e te tia ra ratou no ˈna a horoa ˈi i te haapiiraa “ia aufauhia ratou.” (Mika 3:11) Ua faahapa te Atua i te feia nounou tei faaohipa i te tapihooraa no te faariro i ta ˈna vahi haamoriraa “ei ana no te eiâ.”—Ieremia 7:11.

 Hoê â manaˈo to Iesu i to te Atua. Ua hae atoa o ˈna i te feia o tei faaohipa i te haapaoraa ia monihia ratou. I to ˈna tau, ua farii te mau tia faaroo ia rave te feia hoohoo nounou moni i te ohipa tapihooraa i roto i te hiero o Ierusalema. E ua fanaˈo te mau tia faaroo i te hoê tino moni i tera hooraa. Ua taviri te feia hoohoo i te mau taata aau tae tei haere i te hiero no te haamori i te Atua. Ma te itoito, ua tiahi Iesu ia ratou i rapae i te hiero, a parau atu ai: “A faaea i te faariro i te fare o to ˈu Metua ei fare hoohooraa!”—Ioane 2:14-16.

 Ua faaite atoa Iesu i to te Atua huru feruriraa i roto i ta ˈna taviniraa. (Ioane 8:28, 29) Aita roa ˈtu Iesu i titau i te moni i te taata ta ˈna i haapii atu no nia i te Atua. Aita atoa o ˈna i titau i te moni no te mau semeio ta ˈna i rave mai te faatamaaraa mai i te feia poia, te faaoraraa i te feia maˈi e te faatiaraa i te feia pohe. Aita roa ˈtu Iesu i faaohipa i ta ˈna taviniraa ia monihia o ˈna, aita hoi o ˈna i fatu i te tahi noa ˈˈe fare.—Luka 9:58.

Ua nafea te mau Kerisetiano matamua no te faataa ê i ta ratou haamoriraa i ta ratou ohipa tapihooraa?

 Ua parau Iesu i ta ˈna mau pîpî ia ore roa ˈtu e imi i te moni na roto i ta ratou mau ohipa i te pae faaroo. Ua parau o ˈna: “Mea horoa-noa-hia mai ta outou, a horoa noa atoa ïa.” (Mataio 10:8) Ua pee taua mau pîpî matamua ra i te mau aratairaa a Iesu e ua riro ratou ei Kerisetiano. E hiˈopoa anaˈe i te tahi mau hiˈoraa:

  •   Teie te hiˈoraa o te aposetolo Petero tei pee ia Iesu i te roaraa o ta ˈna taviniraa. Ua pûpû te hoê taata, o Simona to ˈna iˈoa, i te moni ia Petero no te mea ua hinaaro o ˈna i te hoê tiaraa teitei i roto i te haapaoraa. Oioi Petero i te patoi i ta Simona aniraa e ua aˈo etaeta o ˈna ia ˈna a parau atu ai: “Ia mou ta oe moni e oe atoa, no te mea ua manaˈo oe e nehenehe oe e hoo mai i te ô ta te Atua e horoa noa.”—Ohipa 8:18-20.

  •   Ua matauhia te aposetolo Paulo no ta ˈna mau tere taviniraa. Noa ˈtu ua haa rahi o ˈna e rave rahi matahiti i roto e rave rau amuiraa Kerisetiano, aita roa ˈtu o ˈna i imi i te moni na roto i ta ˈna taviniraa. E ere o ˈna e to ˈna mau hoa Kerisetiano “i te feia hoohoo haere i te parau a te Atua mai e rave rahi taata.” (Korinetia 2, 2:17) Ua papai râ te aposetolo Paulo: “Ua rave matou i te ohipa i te po e te ao eiaha matou ia faateimaha i te hoê o outou i te moni rahi a poro ai matou i te parau apî oaoa a te Atua.”—Tesalonia 1, 2:9.

 Papu, ua titauhia te moni i te mau Kerisetiano matamua no te aufau i te mau haamâuˈaraa no ta ratou mau tere pororaa aore ra te mau ohipa ta ratou i rave ma te tamoni ore. Tera râ, aita roa ˈtu ratou i titau i te moni i te mau taata ta ratou i tauturu atu no te haamori i te Atua. Ua nehenehe te taata e horoa ˈtu i te moni ia hinaaro ratou. Ua niuhia teie manaˈo i nia i to muri nei mau aratairaa Bibilia:

  •   Korinetia 2, 8:12: “Ia anaanatae hoi te tahi taata i te horoa, e fariihia ïa ia au i te mea e vai ra ia ˈna, eiaha râ i te mea aita e vai ra ia ˈna.”

     Te auraa: Ia horoa te hoê taata i te moni, mea faufaa aˈe to ˈna manaˈo turai i te rahi o te tino moni ta ˈna i horoa ˈtu.

  •   Korinetia 2, 9:7: “Ia horoa te taata tataitahi mai ta ˈna i faaoti i roto i to ˈna aau, eiaha ma te hinaaro ore aore ra ma te faahepohia, mea here hoi na te Atua te taata o te horoa ma te aau tae.”

     Te auraa: Aita te Atua e hinaaro ia horoa ˈtu te taata no te mea ua faahepohia o ˈna. Te oaoa nei te Atua ia faaoti papu te taata i te horoa, mai ta ˈna e hinaaro ra.

Eaha te fatata i te tupu i nia i te mau haapaoraa nounou moni?

 Te faaite papu ra te Bibilia e aita te Atua e farii ra i te mau haapaoraa atoa e te mau huru haamoriraa atoa. (Mataio 7:21-23) I roto i te hoê parau tohu faufaa roa, te faaau ra te Bibilia i te mau haapaoraa hape atoa i te hoê vahine taiata no te mea te ohipa amui ra ratou e te mau faatereraa no te fanaˈo i te moni. Te na reira atoa ratou ia noaa mai te tahi atu mau haamaitairaa e no te taviri i te mau taata na te ao nei. (Apokalupo 17:1-3; 18:3) Te faaite atoa ra teie parau tohu e fatata te Atua i te haamou i te mau haapaoraa hape.—Apokalupo 17:15-17; 18:7.

 Te rave ra te mau haapaoraa hape i te mau ohipa ino. Aita roa ˈtu te Atua e hinaaro ra ia tavirihia te mau taata e ia faaatea ê tera mau ohipa ino ia ratou i te Atua. (Mataio 24:11, 12) Te faaitoito ra te Atua i te feia aau tae ia haapii eaha te huru haamoriraa tano e ia haere ê mai i rapae i te haapaoraa hape.—Korinetia 2, 6:16, 17.