Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TAUTURU NO TE UTUAFARE | NO TE METUA

Ia hepohepo roa ta oe tamahine

Ia hepohepo roa ta oe tamahine

TE FIFI

A parau atu ai ta oe tamahine e te hepohepo nei o ˈna, ma te maere, e manaˈo paha oe: “E 13 noa hoi to ˈna matahiti, mea apî roa, e nafea o ˈna e nehenehe ai e hepohepo!” Hou a faaite atu ai i to oe manaˈo, e hiˈopoa anaˈe i te tahi tumu e hepohepo ai ta oe tamahine.

TE TUMU

Te taui ra to ˈna tino. A paari noa ˈi e a riro ai ei taurearea, e nehenehe te tahi tamahine e hepohepo roa ia faaau iho â râ o ˈna ia ˈna i te tahi atu mau tamahine hoê â matahiti. E 20 matahiti to Anna a i teie nei, te na ô ra o ˈna: “I rotopu i te mau tamahine, o vau na mua tei tuu i te pǎpǎ titi e ua huru ê roa vau. Ia faaau vau ia ˈu i te tahi pueraa, mea ê roa vau!”

Te taui ra to ˈna huru. I teie nei, e 17 matahiti to Karen. Te haamanaˈo ra o ˈna: “Aita vau i taa na no te aha vau e ata noa ˈi i te ao e i te po, e taˈi noa ˈi. Mea huru ê roa, aita vau i taa eaha te tupu ra. E au e e tauiui hanoa to ˈu huru.”

Te haamataraa o te maˈi avaˈe. Te na ô ra te tahi vahine apî o Kathleen te iˈoa: “Noa ˈtu e ua faaineine mama ia ˈu, ua hepohepo roa vau i te taime matamua a tupu ai to ˈu maˈi avaˈe. No ˈu, e mea viivii au, ehia taime to ˈu hopuraa i te pape i tera mau mahana. Hau atu â, e faaooo noa mai to ˈu na taeae e toru. No ratou, ua riro ïa to ˈu mau maˈi avaˈe ei taime faaoooraa.”

Te faaheporaa a vetahi ê. Te parau ra Marie e 18 matahiti i teie nei: “I te 12 e 14raa o to ˈu matahiti, mea rahi te faaheporaa a te mau tamarii hoê â matahiti e to ˈu. I ta ˈu fare haapiiraa, e mea taa ê anaˈe oe, e mea ino roa vetahi i nia ia oe.” Te na ô ra Anita e 14 matahiti: “No te mau tamarii hoê â matahiti e to ˈu, e mea faufaa roa ia fariihia oe e te mau hoa, ia tuuhia oe i te hiti, e hepohepo roa oe.”

E NAFEA ÏA?

Ia tauaparau ta oe tamahine ia oe. Noa ˈtu e eita o ˈna e hinaaro oioi e tauaparau atu, a faaoromai e a haapao i ta te Bibilia faaitoitoraa ‘ia ru i te faaroo, ia haere maine i te parau.’—Iakobo 1:19.

A turu i ta oe tamahine. A haamanaˈo e te apî noa ra ta oe tamahine e aita ïa o ˈna i ite maitai atura e nafea ia faaruru i te fifi.—Aratairaa Bibilia: Roma 15:1.

Eiaha ia rahi roa te ohipa a ta oe tamahine. Ia au i te tahi buka, ia rahi roa anaˈe te ohipa a te mau taurearea, “e pinepine e itehia to ratou hepohepo ia mauiui iho â râ to ratou upoo e e ia inoino te opu.”—Aratairaa Bibilia: Philipi 1:9, 10.

A haapao ia taoto maitai ta oe tamahine. Tera te ohipa matamua ta te taurearea e ore e haapao. Ia ore ta oe tamahine e taoto maitai, e fifi to ˈna feruriraa e e hepohepo hanoa o ˈna.—Aratairaa Bibilia: Koheleta 4:6.

Te tahi ravea maitai ia hepohepo ta oe tamahine. No vetahi, e iti te hepohepo i te taime ratou e faaetaeta ˈi i te tino. Ia au i te Bibilia: E “faufaa to te mau ohipa faaetaetaraa tino.” (Timoteo 1, 4:8, Te Faufaa Api) E papai te tahi atu i to ratou mau manaˈo i te mau mahana atoa i roto i te hoê buka. Te haamanaˈo ra Brittany e 22 matahiti: “I to ˈu apîraa, e papai na vau i te mau fifi ta ˈu e faaruru ra. Tera tei tauturu mai ia taa i to ˈu huru i mua i te tahi fifi, e mea ohie aˈe ïa ia faaafaro aore ra ia faaoromai i te reira.”

A horoa i te hiˈoraa maitai. Ia hepohepo oe, eaha to oe huru? E farii anei oe i te rave i te ohipa o te ore e maraa ia oe e ia ore te reira e oti, e hepohepo oe? E faarohirohi anei oe ia oe i te ohipa ma te ore e haapao i te mea faufaa aˈe? Te na ô ra te Philipi 4:5: “Ia itea to outou mǎrû e te taata atoa.” E mea maitai anei to oe hiˈoraa aore ra eita, a haamanaˈo e te hiˈo atura ta oe tamahine e e rave atoa o ˈna mai ia oe.

a Ua tauihia te mau iˈoa.