Skip to content

Skip to table of contents

Ndomo o Kuata Esanju Ndaño Loku Kuka

Ndomo o Kuata Esanju Ndaño Loku Kuka

ECI o sokolola catiamẽla koku kuka, o liyeva ndati? Citava okuti o sakalala calua kuenda o sumua. Momo oku kuka ku nena ovitangi vimue ndeci: oku vuvala vovaso, ehonguo lietimba, ocilimbisua kuenda ovoveyi amue ka a kuete esaku.

Pole, havosiko va liyaka lovitangi vimuamue eci va kuka. Vamue ndaño va kuka va kuete uhayele uwa. Vakuavo omo lioku amako kuloño woku sakula, va siata oku sakuiwa ale oku tata ciwa ovoveyi avo ka a kuete esaku. Omo liaco, omanu valua kolofeka vimue va siata oku kala otembo yalua komuenyo luhayele uwa.

Ci kale okuti va liyaka lovitangi vi tunda koku kuka ale sio, pole, omanu valua va yongola oku amamako lesanju ndaño loku kuka. Ci lingiwa ndati? Cosi eci ca tamba ño kovisimĩlo, konjongole kuenda kuloño wetu woku linalisa lekalo liokaliye liomuenyo. Tu kũlĩhisi olonumbi vimue Viembimbiliya vi tu kuatisa konepa eyi.

LEKISA UMBOMBE: “Ambombe puãi, ovo va kuete olondunge.” (Olosapo 11:2) Vulandu owu, “ambombe” va lomboloka akulu vendamba vana va limbuka okuti omo lioku kuka ka va kuete epondolo lioku linga ovina viosi va yongola. Charles kofeka yo Brasil okuti o kuete 93 kanyamo wa popia hati: “Nda o kala otembo yalua komuenyo, o kuka. Lomue o tẽla oku tutuiya otembo.”

Oku lekisa umbombe, ka ci lomboloka oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile poku popia hati, “ame nda kuka kuenda si pondola vali oku linga cimue.” Ovisimĩlo viaco, vi pondola oku nyõla esanju liomunu. Elivulu Liolosapo 24:10 li popia hati: “Nda wa konyoha keteke liohali, ca lomboloka okuti ongusu yove yitito.” Pole, omunu wosi okuti embombe, o lekisa olondunge poku linga cosi a tẽla.

Corrado, o kuete 77 kanyamo kofeka yo Italia, wa popia hati: “Nda o kasi oku lamana owulu lekãlu, o sukila oku tepulula olupesi luekãlu oco ku ka nyõle o mutor.” Ocili okuti, eci omunu a kuka o sukila oku linga apongoloko amue komuenyo waye. Corrado kuenda ukãi waye, va kuete esokiyo limue lia sunguluka lioku linga ovopange o konjo yavo lina li va ecelela oku kuata otembo yepuyuko okuti kesulilo lieteke ka va yevi ekavo. Marian, kofeka yo Brasil o kuete 81 kanyamo, o kuetevo ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla koku kuka. Eye wa popia hati: “Nda lilongisa oku kuata ombembua vutima. Poku linga ovopange ange, ndi sanda otembo yoku puyukapo kamue. Ndi tumãla ale ndi liyala posi poku tanga ale oku yevelela ovisikilo. Nda lilongisa oku limbuka loku sumbila ovitangi vietimba liange.”

Lekisa esunguluko

KUATA OVISIMĨLO VIWA: “Akãi, ndi va yonguila okuti va liposuisa luwalo wa sunguluka, loku liuvika, loku omboka.” (1 Timoteo 2:9.) Ondaka ‘uwalo wa sunguluka’ yi lekisa oku kuata ovisimĩlo viwa. Barbara kofeka yo Kanada o kuete 74 kanyamo wa popia hati: “Ndi likolisilako oku wala uwalo wa sunguluka haiwo wa yela. Si yongola okuti, omo lioku kuka omanu va ndi mola lika luwalo wusambinja.” Fern kofeka yo Brasil o kuete 91 kanyamo wa popia hati: “Olonjanja vimue nda siata oku landa uwalo wokaliye oco ndi liyeve ciwa ketimba.” Nye ci popiwa catiamẽla kalume vana va kuka? Antonio kofeka yo Brasil o kuete 73 kanyamo, wa popia hati: “Ndi likolisilako oku lekisa okuti handi ndi kuete olondunge kuenda ndi wala uwalo wa sunguluka haiwo wa yela ciwa.” Catiamẽla koku liyelisa, wa popia hati: “Nda siata oku yua oloneke viosi loku pemula olonjele.”

Ocili okuti, ku sukila lika oku sakalala lemolẽho lietimba liove toke petosi lioku ‘pua olondunge.’ Bok-im, kofeka yo Korea do Sul o kuete 69 kanyamo o kuete ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kuwalo. Eye wa popia hati: “Nda limbuka okuti si sukila oku wala uwalo una nda enda oku wala eci nda kala umalẽhe.”

Kuata ovisimi̇̃lo viwa

LEKISA ESUNGULUKO: “Omumbe yi sumua sumua ño oloneke viosi; ukuotima wa sanjuka o lialia elau.” (Olosapo 15:15) Eci ove o kuka, olonjanja vimue o yeva esumuo poku sokolola ovina wa lingaile kuenda ongusu wa kuatele eci wa kala umalẽhe. Esumuo liaco, lia sunguluka. Pole, ku ka ecelele oku yuliwa lesumuo liaco. Nda wa amamako oku sokolola ovina vio kosimbu, oloneke viove vi kala lika viesumuo kuenje ku kuata vali ongusu yoku linga ovina vimue o tẽla. Joseph, kofeka yo Kanada okuti o kuete 79 kanyamo, omo liovisimĩlo viaye via sunguluka wa popia hati: Ndi likolisilako oku sanjukila oku linga ovina ndi tẽla kuenda si sakalala loku sumua omo liovina ndi yongola oku linga pole, si kuete vali ongusu yaco.”

Oku tanga kuenda oku lilongisa, ci ku kuatisavo oku kuata esanju kuenda oku vokiya ukũlĩhĩso wove. Omo liaco, sandiliya ovina viwa vi ku ecelela oku tanga kuenda oku lilongisa ovina viokaliye. Ernesto, kofeka yo Filipina okuti o kuete 74 kanyamo, wa siata oku enda volonjo vinene vioku seleka alivulu kuenje o sandiliya alivulu oku tanga ovina a sole. Eye wa popia hati: “Toke cilo, ndi sole calua oku tanga alivulu ana a lombolola oku linga olomapalo kuenda ovongende a nene.” Lennart kofeka o Sweden, kofeka yo Suécia o kuete 75 kanyamo wa lilongisa elimi limue liokaliye ndaño okuti ka ca lelukile.

Kala ukuacali

KALA UKUACALI: “Avavi, kuenje oco vo waveli.” (Luka 6:38) Sandiliya otembo yoku kala lavakuene kuenda oku va ĩha ovina o kuete. Nda wa ci linga ci ku nenela esanju komuenyo. Hosa, kofeka yo Brasil o kuete 85 kanyamo wa siata oku likolisilako oku kuatisa vakuavo ndaño loku kuka. Eye wa popia hati: “Nda siata oku telefonalela akamba vange vana va vela ale va sumua kuenda oku va sonehela ovikanda. Olonjanja vimue ndi va tumisa olombanjaile. Pamue ava va vela ndi va telekelako okulia ale oku va lingilako ovilia vikuavo.”

Nda tua kala vakuacali tu vetiya vakuetu oku lekisa ocali kokuetu. Jan, kofeka yo Suécia o kuete 66 kanyamo wa popia hati: “Eci o lekisa ocisola ku vakuene, ovo va ka lekisavo ocisola kokuove locikembe.” Ocili okuti, omunu wosi ukuacali, o nena ekalo liwa li vetiya vakuavo oku lianja laye.

LINGA UKAMBA: “U wa liamuha la vakuavo o li sandaila ovina viaye muẽle, ha funguila cosi ca sunguluka.” (Olosapo 18:1) Ndaño okuti olonjanja vimue o sukila oku kala lika liove, pole, yuvula oku liamuha la vakuene. Innocent, kofeka yo Nigeria o kuete 72 kanyamo, wa siata oku sanjukila oku kala lavakuavo. Borje, kofeka yo Suécia o kuete 85 kanyamo wa popia hati: “Ndi sole calua oku kala lamalehe. Eci ndi kala pokati kavo​—ndi liyeva ndu okuti ndu malehevo.” Olonjanja vimue, o sukila oku laleka akamba vove. Han-sik, kofeka yo Korea do Sul o kuete 72 kanyamo, wa popia hati: “Ame lukãi wange, tu sole calua oku laleka akamba vetu vakuanyamo a litepa ndeci​—akulu vendamba, amalẽhe oco tu kale—​kumuamue ale oku lia kumosi.”

Linga ukamba

Omanu vana okuti akamba, va sapela. Voku kala ekamba liwa, mua kongela oku sapela la vakuene kuenda oku va yevelela. Kapako vakuene. Helena, kofeka yo Moçambique o kuete 71 kanyamo, wa popia hati: “Ndi sole calua oku kuata ukamba la vakuetu kuenda oku lekisa esumbilo kokuavo. Nda siata oku yevelela ovina va popia oco ndi kũlĩhe ovisimĩlo viavo lovina va sole.” José kofeka yo Brasil o kuete 73 kanyamo, wa popia hati: “Omanu va sanjukila calua oku kala pokati komanu vana va va yevelela ciwa, va lekisa ocikembe kokuavo, oku va kapako kuenda oku vangula ovina vi va lembeleka haivio vi va sanjuisa.”

Poku situlula ovisimĩlo viove, kuata utate okuti ‘upopi wove u kala ndu okuti wa singiwa lomongua.’ (Va Kolosai 4:6) Lekisa ocisola loku kolisa vakuene.

KALA UKUALOPANDU: “Lingi vakuakuimbaimba olopandu.” (Va Kolosai 3:15) Eci o tambula ekuatiso limue, lekisa olopandu. Olondaka violopandu, vi kuatisa oku pamisa ukamba. Marie-Paule, kofeka yo Kanada o kuete 74 kanyamo, wa popia hati: “Ame lulume wange cilo tua ilukila konjo yimue yi kasi kosapalalo. Tua kuatisiwa lakamba valua. Ka tua kuatele otembo yalua yoku eca olopandu kokuavo. Omo liaco, tua va sonehela otuikanda tuolopandu, vakuavo tua va laleka oco tu lie kumosi konjo yetu.” Jae-won, kofeka yo Korea do Sul o kuete 76 kanyamo, o sole calua oku enda losikaleta Konjango Yusoma. Eye wa popia hati: “Ngeca olopandu omo liekuatiso nda siata oku tambula momo olonjanja vimue ngecavo ku vakuetu olombongo vioku landa o gas. Olonjanja vimue ndi pongiya olombanjaile vimue loku sonehako otuikanda tumue tuolopandu.”

Eca olopandu omo liomuenyo o kuete. Soma Salomone o tu ivaluisa hati, “ombua yi kasi lomuenyo ya velapo, ohosi ya fa yi sule.” (Ukundi 9:4) Ocili okuti, oco omunu a kuete esanju, o sukila oku kuata ovisimilo via sunguluka kuenda onjongole yoku tava kapongoloko omuenyo.

Kala ukualopandu