Skip to content

Skip to table of contents

O Pondola Oku Kolela Kekalo Liwa Lio Kovaso Yoloneke

O Pondola Oku Kolela Kekalo Liwa Lio Kovaso Yoloneke

 Wa kolela hẽ kovina vi ka pita kovaso yoloneke? Omanu valua va likolisilako oku kuata ocituwa ca sunguluka ndaño lovitangi vi kasiko koloneke vilo. Anga hẽ ca sunguluka oku sima okuti ovina vi ka pongoloka? Oco! Embimbiliya li lekisa okuti tu pondola oku kolela kekalo liwa lio kovaso yoloneke.

 Nye Embimbiliya lia likuminya kovaso yoloneke?

 Embimbiliya li vangula eci catiamẽla kovitangi vialua omanu va kasi oku liyaka lavio. Pole, olio lilikuminya okuti ovitangi viaco ka vi kala otembo ka yi pui. Kũlĩhĩsa ovolandu amue.

  •   Ocitangi: Ekambo Liolonjo

     Ceci Embimbiliya li popia: “Ovo va ka tunga olonjo kuenda va ka kalamo”—Isaya 65:21.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Omanu vosi va ka kuata olonjo viavo.

  •   Ocitangi: Ekambo Liupange Kuenda Uhukũi

     Ceci Embimbiliya li popia: “Vana nda nõla va ka kuatisiwa lupange wovaka avo.”—Isaya 65:22.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Vosi va ka kuata upange kuenda esanju.

  •   Ocitangi: Ekambo Liesunga

     Ceci Embimbiliya li popia: “Olombuale vi ka viala lesunga.” —Isaya 32:1.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Omanu lalimue eteke va ka tatiwa vali lekambo liesunga omo liekova, ekalo ale omo liuhukũi. Ka ku ka kala vali ekembo liesunga.

  •   Ocitangi: Ekambo Liovikulia vi Tekula Etimba Kuenda Onjala

     Ceci Embimbiliya li popia: “Ku ka kala olomema vialua kilu lieve;Vi ka supoka kosungu yolomunda.”—Olosamo 72:16.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Vosi va ka kuata okulia kualua ku nena uhayele uwa. Lomue vali o ka kala onjala kuenda ekambo liovikulia vi tekula etimba, ka li ka kalako vali.

  •   Ocitangi: Evĩho kuenda ungangala

     Ceci Embimbiliya li popia: “Ovo va ka tumãla, omunu lomunu vemẽhi liuti waye wuyuva kuenda vuti waye wukuyu, Kuenje lomue o ka va lingisa usumba.”—Mika 4:4.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Vosi va ka liyeva okuti va kalapo momo omanu olondingãivi ka va ka kalako vali kuenda ‘vakuesunga ovo lika va ka piñala ilu lieve’—Olosamo 37:10, 29.

  •   Ocitangi: Uyaki

     Ceci Embimbiliya li popia: “Ofeka ka yi ka katukila ofeka yikuavo losipata, Ka va ka lilongisa vali uyaki.”—Isaya 2:4.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Ongongo yosi yi ka kuata ombembua. (Olosamo 72:7) Lomue vali o ka linga ocingendeleyi ale oku lila omo lioku fisa ngandiaye omo liuyaki.

  •   Ocitangi: Uvei

     Ceci Embimbiliya li popia: “Layimue onungi yi ka popia yiti: “Ndi vela.” —Isaya 33:24.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Omanu ka va ka kala vali ovilema ndaño oku vela. (Isaya 35:5, 6) Toke muẽle Embimbiliya lia likuminya hati, “oku fa ka ku ka kalako vali.”—Esituluilo 21:4.

  •   Ocitangi: Oku vihĩsiwa kuofela

     Ceci Embimbiliya li popia: “Ekalasoko kuenda ofeka ya kukuta vi ka yolela, Kuenje etapi lio vekalasoko li ka sanjuka kuenda li ka yukisiwa lolonelẽho”—Isaya 35:1.

     Ceci ci lomboloka kovaso yoloneke: Ongongo yosi yi ka kala ocumbo celau oco omanu va kalemo, ndomo Suku a yonguile kefetikilo.—Efetikilo 2:15; Isaya 45:18.

 Anga hẽ eci Embimbiliya li popia ciwa calua okuti ka tu pondola oku ci kolela?

 Kotete, ci pondola oku molẽha ndoco. Pole, ca velapo oku kũlĩha ciwa eci Embimbiliya li popia catiamẽla kovaso yoloneke. Momo lie? Momo olohuminyo Viembimbiliya via litepa lolohuminyo kuenda a sokiyo omanu va linga. Olohuminyo Viembimbiliya vi tunda ku Suku. Kũlĩhĩsa esunga lieci via litepela.

  •   Suku wa koleliwa. Embimbiliya li popia okuti Suku “ka pondola oku kemba.” (Tito 1:2) Embimbiliya li kuete ovolandu alua a lekisa okuti ovina viosi Suku a popia olonjanja viosi vi tẽlisiwa. Oco o kũlĩhe ovina vikuavo tala ovideo losapi hati, Ndamupi tu Kolela Okuti Embimbiliya li Vangula Ocili?

  •   Suku o kuete unene woku potolola ovitangi vietu. Embimbiliya li popia okuti Suku o kuete unene woku linga “ovina viosi eye a yongola.” (Olosamo 135:5, 6) Volondaka vi kuavo ka kuli lacimue ci pondola oku tateka Suku oku tẽlisa olohuminyo viaye. Suku ka kuete lika unene woku tu kuatisa, eye o yongola oku tu kuatisa, momo o tu kuetele ocisola.—Yoano 3:16.

 Pamue o sima ndoco, ‘nda Suku o yongola oku tu kuatisa kuenda o kuete unene woku ci linga momo lie toke cilo tu kuetele ovitangi vialua?’ Kũlĩha etambululo vovideo losapi hati, Momo Lie Suku a Kasi Oku Ecelela Ohali?

 Olohuminyo Viembimbiliya vi ka tẽlisiwa ndati?

 Oco Suku a ka tẽlise olohuminyo viaye, o ka talavaya Lusoma waye okuti uviali umue u kasi kilu. Eye wa nõla Yesu Kristu Ndosoma wuviali waco kuenda wa eca kokuaye ocikele coku tata ongongo kuenda omanu va kasimo. Eci Yesu a kala palo posi eye wa sakula olombei, wa tekula omanu, wa pokuisa olongusu violuali toke muẽle wa pindula vana va file. (Marko 4:39; 6:41-44; Luka 4:40; Yoano 11:43, 44) Ovina viaco via lekisa eci a ka linga Ndosoma Vuviali wa Suku.

 Oco o kũlĩhe ovina vikuavo Usoma wa Suku u ka ku lingila, tala ovideo Usoma wa Suku u Lomboloka Nye?

 Otembo yipi olohuminyo Viembimbiliya vi ka tẽlisiwa?

 Ndopo! Tu pondola oku ci kolela ndati? Embimbiliya li popia ovina vialua via laikele oku pita eci Usuma wa Suku wa laikele oku viala ongongo. (Luka 21:10, 11) Kuenje cilo ovina viaco viosi Embimbiliya lia popele vi kasi oku pita.

 Oco o kũlĩhe ovina vikuavo, tanga ocipama, “Otembo Yipi Usoma wa Suku u ka Viala Ongongo?

 Ndamupi olohuminyo viaco vi pondola oku tu kuatisa cilo?

 Usonehi umue Wembimbiliya wa popia hati, elavoko Embimbiliya lieca li kasi “donjundo kovimuenyo vietu.” (Va Heveru 6:19) Ndeci onjundo yimue yi kuatisa o naviyu oku kolapo vokuenda kuehunguhungu, elavoko Embimbiliya li tu ĩha li tu kuatisa oku liyaka lovitangi vietu. Olio li pondola ku tu teyuila kekalo lietu, kovisimĩlo, kuenda oku mioñolola uhayele wetu.—1 Va Tesalonike 5:8.