Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Tsolnuʼukoʼob utiaʼal le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ

Tsolnuʼukoʼob utiaʼal le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ

Tsolnuʼukoʼob utiaʼal le familiaʼoboʼ

Tsolnuʼukoʼob utiaʼal le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ

Íichamtsil: «¡Jach maʼ tin tuklaj wa jelaʼan bix k-tuukuliʼ! Teneʼ utstintʼaan in líikʼil temprano, baʼaleʼ letiʼeʼ maʼ utstutʼaan u séeb líikʼliʼ. Mix máak jeʼel u páajtal u naʼatik baʼaxten u súutukeʼ kiʼimak u yóol yéetel u súutukeʼ tu tsʼíikil. Tsʼoʼoleʼ wa teen beetik le jaanloʼ, ¡maʼ tu xuʼulul u kʼeyken! ¿Baʼaxten jach u pʼeek in choʼik in kʼab teʼ servilletaoʼ?».

Atantsil: «In wíichameʼ, maʼatech u jach tsikbal, baʼaleʼ ichil in familiaeʼ tuláakloʼon jach suuk k-tsikbal, maases tu yorai le jaanloʼ. Tsʼoʼoleʼ wa letiʼ beetik le jaanloʼ, ¡láalaj hora ku choʼik u kʼab yéetel le servilleta ku meyajten utiaʼal in tikinkúuntik le platoʼoboʼ! ¡Kensa baʼax ku beetik uláakʼ máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼob utiaʼal u naʼatkubaʼob tubeel! Le oʼolal bakáan ku yaʼalaʼaleʼ, le yáax jaʼab tsʼoʼokok u beel máakoʼ jach talam».

LE BAʼAXOʼOB tsʼoʼok u yaʼalaʼalaʼ jach suuk u yilaʼal tumen le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ. Maʼ xaaneʼ ken máanak kʼiin tsʼoʼokok u beeloʼobeʼ ku káajal u yilkoʼob jujumpʼéel modosoʼob maʼ u yojloʼob kaʼach wa yaan tiʼ u núupiʼ. ¿Baʼax jeʼel u beetik le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼob utiaʼal u yutskíintkoʼob u talamiloʼob yéetel maʼ u pʼatkubaʼoboʼ? (1 Corintoiloʼob 7:28.)

Yáaxeʼ maʼ unaj a tuklikeʼex wa tumen tsʼokaʼan a beeleʼexeʼ a wojeleʼex tuláakal baʼax yaan yil yéetel le tsʼoʼokol beeloʼ. Maʼ xaaneʼ le maʼ tsʼoʼokok a beeleʼexoʼ ta kanaj a bisabaʼex tubeel yéetel uláakʼ máakoʼob, yéetel le táan a biskabaʼexoʼ, káaj u yantalteʼex uláakʼ jatsʼuts modos tu beetaj a maas yaabiltkabaʼex. Baʼaleʼ beora tsʼokaʼan a beeleʼexaʼ yaan u yantalteʼex jujumpʼéel talamiloʼob tuʼux kun kʼaʼabéettal a weʼeskeʼex uláakʼ jatsʼuts modos. Yéetel jeʼex u yúuchul ken káajak u kanik máak upʼéel baʼaleʼ yaan u yantalteʼex talamiloʼob. Baʼaleʼ lelaʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼ kun bin utsil teʼexiʼ.

Utiaʼal a wutskíintkeʼex le talamiloʼoboʼ maʼalob ka kʼáateʼex tsolnuʼuk tiʼ utúul máax jach u yojel bix jeʼel u yáantkeʼexeʼ yéetel beeteʼex le baʼax ken u yaʼalteʼexoʼ. Le máax maas jeʼel u yáantik maʼalob le tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ Jéeoba Dios, tumen letiʼ tsʼáa t-tuukul u taaktal u tsʼoʼokol k-beel (Génesis 2:22-24). Koʼox ilik jujumpʼéel tsolnuʼukoʼob ku tsʼáaik le Biblia tiʼ le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ. Le baʼax ku yaʼalikoʼ yaan u yáantkeʼex utiaʼal a aktáantkeʼex le talamiloʼoboʼ yéetel utiaʼal u yantalteʼex jatsʼuts modos. Beyoʼ maʼ ten a pʼatabaʼex kex ka yanak talamiloʼob.

1. MÚUL TSIKBALNENEʼEX

¿Baʼaxten ku talamtal? Yaan horaeʼ ku tuʼubul tiʼ le máax tsʼokaʼan u beel u yaʼalik tiʼ u núup le baʼax ku chʼaʼatuklik u beetkoʼ. Lelaʼ bey u yúuchul kaʼach tiʼ Keiji, * kajaʼan Japón. Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Ken invitartaʼaken wa tuʼuxeʼ kin jáan aʼalik jeʼel k-bin, kex maʼ in waʼal tiʼ in watneʼ. Baʼaleʼ kin wilkeʼ in watneʼ yaan horaeʼ maʼ tu páajtal u bin teʼ tuʼux invitartaʼaboʼonoʼ». Allen, kajaʼan Australiaeʼ, yoʼolal bix líiʼsaʼanileʼ, maʼatech u tsikbaltik tiʼ u yatan baʼax taak u beetik. Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Kaʼansaʼanteneʼ utúul xiibeʼ maʼ unaj u yaʼalik tiʼ u yatan baʼax ku tuklik u beetkiʼ». Bey xan u yúuchul kaʼach tiʼ Dianne, kajaʼan Gran Bretaña. Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Táanil tiʼ in chʼaʼatuklik baʼax ken in beeteʼ suuk in kʼáatik tiʼ in láakʼtsiloʼob bix u yilkoʼob, le oʼolal ka tsʼoʼok in beeleʼ tiʼ letiʼob kin tsikbaltik baʼax kin tuklik in beetik, maʼ tiʼ in wíichamiʼ».

¿Bix jeʼel u yutskíintaʼal le talamiloʼ? Kʼaʼajaktecheʼ Dioseʼ ku yaʼalikeʼ le máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ «bíin jumpʼéelchajkoʼob» (Mateo 19:3-6). Dioseʼ maas kʼaʼanan u yilik a biskaba yéetel a núup ke a biskaba yéetel a amigoʼob wa a láakʼtsiloʼob. Le baʼax jeʼel u yáantkech utiaʼal lelaʼ letiʼe a múul tsikbaleʼex mantatsʼoʼ.

Jéeobaeʼ jach ku yeʼesiktoʼon bix jeʼel u páajtal k-beetik lelaʼ. Génesis 18:17-33 ku yaʼalikeʼ utéenjeakeʼ Dioseʼ múul tsikbalnaj yéetel Abrahán. Teʼ xookaʼ jeʼel u páajtal k-ilik óoxpʼéel bix tu yeʼesaj tsiikil Jéeoba tiʼ Abrahán ka tsikbalnaj tu yéetel: 1) Tu tsolajtiʼ baʼax taak u beetik; 2) Tuʼ yuʼubaj baʼax ku tuklik Abrahán, yéetel 3) tu yeʼesajtiʼ jeʼel u kʼexik jujumpʼéel tiʼ le baʼaxoʼob u chʼaʼatukulmaj kaʼachoʼ. ¿Jeʼel wa u páajtal a beetkeʼex bey táanil tiʼ a chʼaʼatuklik a beetkeʼex wa baʼaxoʼ?

JEʼEL U PÁAJTAL A BEETKEʼEX BEYAʼ. Ken yanak a chʼaʼatuklik a beetkeʼex wa baʼaxeʼ, chʼaʼex en cuenta le baʼaloʼobaʼ. 1) Tsol tiʼ a núup baʼax a kʼáat a beete yéetel baʼaxten, baʼaleʼ maʼ a waʼaliktiʼ wa de por si tsʼoʼok a chʼaʼatuklik a beetik beyoʼ. 2) Kʼáat tiʼ a núup bix u yilik, yéetel kʼaʼajaktecheʼ cada utúuleʼ jelaʼan bix u tuukul. 3) Eʼes ka tuukul tiʼ a núup ikil a beetik tak tuʼux ku páajtal le baʼax u kʼáatoʼ (Filiposiloʼob 4:5).

2. KANÁANT BIX A WAʼALIKEʼEX WA BAʼAX

¿Baʼaxten ku talamtal? Yaʼab máakoʼobeʼ líikʼoʼob tiʼ familiaʼob maʼ jelaʼan u yilkoʼob u yaʼalikoʼob u taatsʼ baʼax ku tuklikoʼobiʼ. Jeʼex Liam, kajaʼan Europaeʼ ku yaʼalik: «Teʼ tuʼux in taaloʼ suuk u yaʼalik máak u taatsʼ baʼax ku tuklik. Le oʼolaleʼ anchaj in kanik in kanáant bix in waʼalik wa baʼax tiʼ in watan utiaʼal maʼ in beetik u kʼuuxil».

¿Bix jeʼel u yutskíintaʼal le talamiloʼ? Maʼ a tuklikeʼex wa tuláakal máak utstutʼaan u yaʼalaʼal wa baʼax tiʼ u taatsʼ (Filiposiloʼob 2:3, 4). Le apóstol Pablooʼ tu tsʼáaj upʼéel tsolnuʼuk tiʼ utúul misionero úuchjeakil yéetel le baʼax tu yaʼaloʼ jeʼel u yáantik le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ: «U palitsil Yuumtsileʼ maʼ unaj u máan tiʼ baʼateliloʼobiʼ; baʼaleʼ unaj uts u puksiʼikʼal». Le tʼaan ich griego ku suʼutul ich maya «uts u puksiʼikʼal[oʼ]» u kʼáat xan u yaʼal u kanáantik máak bix u yaʼalik wa baʼax (2 Timoteo 2:24). Bey túunoʼ le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ kʼaʼabéet u jach kanáantikoʼob bix ken u yaʼaloʼob wa baʼax ken joʼopʼok u tʼaanoʼob tiʼ upʼéel talamil utiaʼal maʼ u yantal kʼuuxilil.

JEʼEL U PÁAJTAL A BEETKEʼEX BEYAʼ. Táanil tiʼ a waʼalik tiʼ a núup yaan baʼax maʼ maʼalob tu beeteʼ, tukult lelaʼ: wa tiʼ utúul in amigo wa in jefe ken in waʼaleʼ, ¿bix ken in waʼalil tiʼob? ¿Yaan wa u meyajten le tʼaanoʼob suuk u meyajten utiaʼal in waʼalik yaan baʼax maʼ utstintʼaan ku beetik in núupoʼ? Cada utúuleʼ u beet upʼéel lista tiʼ baʼaxten ku tuklik maas unaj u yeʼesik tsiikil yéetel u kanáantik baʼax ku yaʼalik tiʼ u núup ke tiʼ utúul u amigo wa u jefe (Colosailoʼob 4:6).

3. KUXLENEʼEX BEY MÁAXOʼOB TSʼOKAʼAN U BEELOʼOBEʼ

¿Baʼaxten ku talamtal? Maʼ xaaneʼ tumen táant u tsʼoʼokol u beeloʼobeʼ le íichamtsiloʼoboʼ maʼ u jach yojloʼob bix unaj u nuʼuktikoʼob u yatanoʼobiʼ, le oʼolaleʼ kex maʼ u kʼáatoʼobeʼ ku beetik u kʼuuxiloʼob. Le atantsiloʼob xanoʼ maʼ xaaneʼ ku talamtaltiʼob u kanáantik bix u yaʼalikoʼob tiʼ u yíichamoʼob wa baʼax. Utúul italiano ku kʼaabaʼtik Antonioeʼ ku yaʼalik: «In Taataeʼ maʼ suuk u kʼáatik tiʼ in maama baʼax ku tuklik tu yoʼolal wa baʼax ken u beetiʼ, le oʼolaleʼ ka tsʼoʼok in beeleʼ, chéen in kʼáat ka beetaʼak baʼax kin waʼalik». Debbie, kajaʼan Canadaeʼ ku yaʼalik xan: «Tu lugar in utsul kʼáatik tiʼ in wíicham ka u yil u pʼatik tu kúuchil wa baʼax ku chʼaʼakeʼ, kin kʼeyik utiaʼal ka u beete. Lelaʼ chéen ku beetik kaʼach maʼ u yuʼubik le baʼax kin waʼaliktiʼoʼ».

¿Baʼax jeʼel u beetik le íichamtsil utiaʼal u yutskíintik le talamiloʼ? Yaan íichamtsiloʼob ku tuklikoʼobeʼ le ken u yaʼal le Biblia unaj u yantal le atantsil yáanal u páajtalil u yíichamoʼ, u kʼáat u yaʼal unaj u yuʼubik tʼaan jeʼex u beetik utúul paaleʼ (Colosailoʼob 3:20; 1 Pedro 3:1). Baʼaleʼ le baʼax ku tuklikoʼobaʼ maʼ beyiʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le íichamtsiloʼ yaan «u nupikuba yéetel u yatan» yéetel «tu kaʼatúuliloʼob bíin jumpʼéelchajkoʼob», le baʼax ku yaʼalikaʼ maʼatech u yeʼesik wa bey unaj u biskuba le taatatsiloʼob yéetel u paalaloʼoboʼ (Mateo 19:5). Jéeobaeʼ ku yaʼalikeʼ le atantsiloʼ utúul máax tsʼaʼan utiaʼal áantik le íichamtsiloʼ (Génesis 2:18). Baʼaleʼ maʼatech u yaʼalik wa láayliʼ letiʼe meyaj tsʼaʼan u beet le paalaloʼoboʼ. Le oʼolaleʼ le íichamtsil ku yilik u yatan bey utúul u paaleʼ maʼatan u yeʼesik tsiikil tiʼ le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ.

Le Bibliaoʼ ku yaʼalik tiʼ le íichamtsil ka u tratart u yatan jeʼex tu beetil Cristo yéetel le múuchʼuliloʼ. ¿Bix jeʼel u páajtal u beetik le íichamtsiloʼ? ¿Baʼax jeʼel u páajtal u beetik utiaʼal maʼ u talamtal tiʼ u yatan u yantal yáanal u páajtalileʼ? Yáaxeʼ unaj u kʼaʼajsikeʼ le atantsiloʼ jujumpʼíitil ken u kan u tsʼáauba yáanal u páajtalil. Tsʼoʼoleʼ tak ken u aktáant talamiloʼobeʼ, unaj u yeʼesik yaabilaj yéetel u kanáantik yatan jeʼel bix u kanáantik u wíinklileʼ (Efesoiloʼob 5:25-29).

¿Baʼax jeʼel u beetik le atantsil utiaʼal u yutskíintik le talamiloʼ? Unaj u kʼaʼajsikeʼ Dios tsʼaamil le xiib u beet u poolil le familiaoʼ (1 Corintoiloʼob 11:3). Le oʼolaleʼ le ken u yeʼes tsiikil tiʼ u yíichameʼ táan xan u yeʼesik tsiikil tiʼ Dios. Baʼaleʼ wa maʼ tu beetkeʼ, ku yeʼesik maʼ u kʼáat antal yáanal u páajtalil u yíichamiʼ mix yáanal u páajtalil Dios (Colosailoʼob 3:18).

¿Kux túun wa maʼ tu tsʼáakubaʼob de acuerdo tiʼ upʼéel baʼal jach kʼaʼanan ku chʼaʼatuklik u beetkoʼob? Maʼ unaj u culpartik u yíichamiʼ, baʼaxeʼ unaj u yilkoʼob bix jeʼel u yutskíintkoʼob le talamiloʼ. Lelaʼ bey tu beetil le reina Esteroʼ. Letiʼeʼ le ka tu kʼáataj tiʼ rey Asuero, u yíicham, ka u yutskíint upʼéel talamil yaan kaʼacheʼ, maʼ tu yaʼalaj wa tiʼ u yíicham anchaj u culpailiʼ. Baʼaxeʼ tu kanáantaj bix tu yaʼaliltiʼ, le oʼolal uʼuyaʼab u tʼaan tumen u yíicham yéetel tu beetaj baʼax maʼalob (Ester 7:1-4; 8:3-8). ¿Baʼax túun unaj u beetik le atantsil utiaʼal u maas yaabiltaʼal tumen u yíichamoʼ? Yáaxeʼ kʼaʼabéet u chúukpajal u yóol tak ken u kan nuʼuktaj le íichamtsiloʼ, u kaʼapʼéeleʼ unaj u yeʼesik tsiikil tak ken u beet baʼax maʼ jach maʼalob u yíichamiʼ (Efesoiloʼob 5:33).

JEʼEL U PÁAJTAL A BEETKEʼEX BEYAʼ. Tu lugar a chʼíikil a wil baʼaxoʼob unaj u beetik a núupeʼ, ilawil baʼaxoʼob unaj a beetik teech utiaʼal a biskabaʼex maʼalob. Íichamtsil, cada ken a wil maʼ kiʼimak u yóol a watan tu yoʼolal bix a nuʼuktik le familiaoʼ, kʼáattiʼ bix u tuklik jeʼel a maʼalobkíintkeʼ. Atantsil, cada ken u yaʼaltech a wíicham maʼatech a weʼesik tsiikil tiʼeʼ, kʼáattiʼ bix jeʼel a maas maʼalobkíintik a modoseʼ. Cada utúuleʼ u tsʼíibt le baʼax ku yaʼalaʼaltiʼ tumen u núup utiaʼal u maas maʼalobkíintik u modosoʼ yéetel unaj u yilik u beetik.

Unaj a kʼaʼajskeʼex maʼ chéen chʼaʼabiliʼ

U yilik le máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼob u yantal kiʼimak óolal ichiloʼoboʼ, bey jeʼex u kanik máak u natʼ bicicletaeʼ. Ken káajkeʼ ku sen lúubul máak tumen maʼ u yojel u controlart le bicicletaoʼ. Lelaʼ láayliʼ xan bey u yúuchul yéetel le máaxoʼob maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼoboʼ tumen tu káajbaleʼ yaʼab baʼaloʼob maʼ jach maʼalobtak ku beetkoʼobiʼ.

Kan a cheʼejteʼex le baʼaxoʼob ku yúuchulteʼex yaan horaoʼ. Baʼaleʼ ilawileʼex a jach chʼaʼikeʼex en cuentai le baʼax chiʼichnakkúuntik a núupeʼexoʼ. Teʼ yáax jaʼab tsʼoʼokok a beeleʼexoʼ, aprovecharteʼex tuláakal súutukil utiaʼal a weʼesikeʼex yaabilaj tiʼ a núupeʼex (Deuteronomio 24:5). Baʼaleʼ maases chaʼa a nuʼuktaʼaleʼex yéetel le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Wa ka beetkeʼex beyaʼ cada jaʼab kun máaneʼ yaan u maas muʼukʼaʼantal le yaabilaj ichileʼexoʼ.

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 9 Kʼexaʼan jujumpʼéel tiʼ le kʼaabaʼoboʼ.

TUKULTE

Ken in chʼaʼatukult baʼax ken in beeteʼ, ¿suuk wa in yáax kʼáatik tiʼ in núup bix u yilik?

¿Baʼax tsʼoʼok in beetik bejlaʼa utiaʼal in weʼesik tiʼ in núup in yaabilmaj yéetel kin weʼesik tsiikil tiʼ?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 11]

Áantaʼaboʼob tumen le Bibliaoʼ

Le ka tsʼoʼok u beeloʼobeʼ, Toru yéetel Akikoeʼ jach u yaabiltmubaʼob, baʼaleʼ ka máan ocho meses tsʼoʼokok u beeloʼobeʼ taakchaj u divorciarkubaʼob. ¿Baʼaxten?

Toru: «Tin tsʼáaj cuentaeʼ jach jelaʼan u tuukul in watan tiʼ teen. Ken kulakoʼon chaʼan televisioneʼ, teneʼ taak in chaʼantik kaʼach u báaxal le máakoʼoboʼ, baʼaleʼ in watneʼ taak u chaʼantik peliculaʼob. Teneʼ jatsʼuts in wilik in jóokʼol xíimbal, baʼaleʼ in watneʼ maas utstutʼaan u pʼáatal tanaj».

Akiko: «Torueʼ ku beetik kaʼach tuláakal baʼax ku yaʼalaʼaltiʼ tumen u láakʼtsiloʼob, yéetel maʼatech u kʼáatikten bix in wilik. Utéenjeakeʼ jach tsʼíikilnajeneʼ ka tin kʼáatajtiʼ wa maas u yaabilmaj u maama ke teen. Jach in pʼeek xan kaʼach u tusken chéen utiaʼal u jóokʼol yéetel baʼax u kʼáat. Tin waʼalajtiʼ ka xuʼuluk u tusken, tumen wa maʼeʼ, yaan in pʼatik».

Toru: «Maʼ tin kaxtik baʼax in beet kaʼachi, le oʼolal tin tsikbaltaj tiʼ in patrón. Letiʼeʼ tu yaʼalajten: “Aʼal tiʼ a watan ka u mak u chiʼ, yéetel wa ku seguer u sakach tʼaaneʼ, ka xikik u chiʼ”. Upʼéel kʼiin táan k-baʼateleʼ tin lajaj yéetel tin jéempʼuchtaj tak upʼéel mesa. Yoʼolal lelaʼ, Akikoeʼ bin tiʼ upʼéel hotel tu kaajil Tokio. Binen in chʼaʼe, ka t-aʼaleʼ maas maʼalob ka k-divorciartba. Tu sáastal tuláakʼ kʼiineʼ, le táan in bin meyajoʼ, Akikoeʼ joʼopʼ u tsʼapik u nuʼukuloʼob».

Akiko: «Jach nikaʼaj jóokʼol yéetel in maletaʼob ka tin wuʼuyaj yaan máax ku tʼaan. Ka tin jeʼekʼabtaj le joolnajoʼ tin wilaj utúul x-jaajkunaj tiʼ Jéeoba (testigo de Jehová), ka tin waʼalajtiʼ ka okok».

Toru: «Le ka kʼuchen tin oficinaeʼ tin wuʼuyaj bey maʼ jach taak in divorciarkimbaeʼ, le oʼolal jáan suunajen tin wotoch. Ka kʼucheneʼ Akikoeʼ táan u tsikbal yéetel utúul koʼolel, le koʼoleloʼ tu yaʼalajten: “¿A kʼáat wa a múul xokeʼex le Bibliaoʼ? Leloʼ jach yaan u yáantkeʼex”. Teneʼ tin jáan aʼalajtiʼ: “Jeʼel in beetik jeʼel baʼalak utiaʼal maʼ k-pʼatikbaeʼ”».

Akiko: «Le koʼoleloʼ tu yilaj u tsʼaʼabaltoʼon xook yéetel le Bibliaoʼ. In waʼalikeʼ le baʼax áantoʼon k-kʼex k-tuukuloʼ letiʼe baʼax ku yaʼalik le Biblia yoʼolal bix unaj u yilaʼal le tsʼoʼokol beeloʼ. Génesis 2:24 ku yaʼalik: “Xiibeʼ yaan u pʼatik u taata bey xan u maama, utiaʼal u nupikuba tiʼ u yatan, beyoʼ ku pʼáataloʼob juntúuliloʼob”».

Toru: «Teʼ tin naʼataj baʼax unaj in beetkoʼ. Tʼaanajen yéetel in taataʼob yéetel tin waʼalajtiʼobeʼ táanil tiʼ in beetik wa baʼaxeʼ yaan in yáax kʼáatik tiʼ in watan bix u yilik. Tin xulaj xan in káaltal. Ka xan tin kanaj u pʼeek Dios u tuus máakeʼ, tin wilaj in xulik».

Akiko: «Tin beetaj xan jujumpʼéel kʼeexoʼob ichil in kuxtal. Kaʼacheʼ chéen in kʼáat ka beetaʼak baʼax kin waʼalik. Baʼaleʼ ka tin wilaj bix u tsʼáaik u yóol Toru u beet baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, tin wilaj in maas áantik (Efesoiloʼob 5:22-24). Tsʼoʼok veintiocho jaʼaboʼob tsʼoʼokok k-beel yéetel jach kiʼimak k-óol. K-maas kʼaj óoltikba yéetel k-beetik baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, jach tu yáantoʼon utiaʼal k-kanik aktáant le talamiloʼob ku yantaltoʼonoʼ».