Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

ARTÍCULO DE ESTUDIU 33

Nuu Jehová pendiente de ca xpinni

Nuu Jehová pendiente de ca xpinni

«Cayuuyaʼ Jehová ca ni ridxibi laa» (SAL. 33:18).

CANCIÓN 4 «Jiobá nga Pastor stinneʼ»

NI ZAZÍʼDINU *

1. ¿Xiñee gunabaʼ Jesús Jehová gapa ca xpinni?

 GUEELAʼ ante gatiʼ Jesús, gunábabe Bixhózebe ti cosa nabé risaca ne laa ni nga gapa ca xpínnibe (Juan 17:15, 20). Ne siempre ruuyaʼ Jehová ca xpinni ne rápabe laacaʼ. Peru nanna Jesús jma zucaalú Binidxabaʼ ca discípulo stiʼ, nga runi caquiiñeʼ gacané Jehová laacaʼ.

2. Casi ná Salmo 33:18-20, ¿xiñee cadi naquiiñeʼ guidxíbinu ca guendanagana gápanu?

2 Guidxilayú ni naaze Binidxabaʼ redaneni stale guendanagana para ca xpinni Cristu. Dede zándaca gusirá ca guendanagana riʼ stipa stinu ne gucaani laanu gusihuínninu qué zuchéʼnenu Dios. Lu artículo riʼ zadúʼyanu xiñee cadi naquiiñeʼ guidxíbinu. Nuu Jehová pendiente de laanu, cayuuyabe guiráʼ ni cadídinu ne nuube listu para gacanebe laanu. Laaca zadúʼyanu chupa relatu ni zeeda lu Biblia ni rusihuinni «cayuuyaʼ Jehová ca binni ni ridxibi laa» (biindaʼ Salmo 33:18-20).

ORA RUNI SENTIRNU STÚBINU

3. ¿Xi zándaca gucaa laanu guni sentirnu nuunu stúbinu?

3 Neca nuunu ndaaniʼ ti familia ra nuu stale hermanu ne hermana zándaca nuu biaje guni sentirnu stúbinu. Guzéʼtenu ti ejemplu, zándaca guni sentir ca joven stúbicaʼ ora chigusiénecaʼ ni runi crecaʼ nezalú compañeru sticaʼ o zándaca guni sentircaʼ zacá ora ridxaacaʼ de congregación. Ne nuu de laanu runi sentirnu triste o cayúninu stipa cadi guiníʼ íquenu cosa ni cuee gana laanu ne riníʼ íquenu guirutiʼ zanda gacané laanu. Zándaca qué rábinu guirutiʼ xi cazaacanu purtiʼ riníʼ íquenu guirutiʼ ziene laanu ne dede guiníʼ íquenu guirutiʼ tu rizaalaʼdxiʼ laanu. Pa guni sentirnu nuunu stúbinu, zándaca chuʼnu xizaa ne guidxíbinu. Peru qué racalaʼdxiʼ Jehová chuʼnu zacá. ¿Xiñee yaʼ?

4. ¿Xiñee guníʼ profeta Elías maʼ laa si profeta nuu?

4 Guidúʼyanu ni bizaaca profeta Elías. Bicaachilú hombre riʼ jma de 40 dxi purtiʼ guníʼ Jezabel zuuti laabe (1 Rey. 19:1-9). Beeda guiaanabe stúbibe ndaaniʼ ti cueva, raqué gúdxibe Jehová maʼ laasibe profeta nabani (1 Rey. 19:10). Zácaxabe maʼ laasibe profeta nuu ndaaniʼ guidxi que. Peru cadi zaqué diʼ ni purtiʼ gunda bilá Abdías 100 profeta para cadi guuti Jezabel laacaʼ (1 Rey. 18:7, 13). Yanna, ¿xiñee guníʼ Elías nuu stubi yaʼ? Zándaca guníʼ íquebe maʼ guti guiráʼ ca profeta ni bilá Abdías. O zándaca biʼniʼ sentirbe zacá purtiʼ guníʼ íquebe guirutiʼ zuni ni ná Jehová despué de ni bizaaca ca profeta stiʼ Baal lu dani Carmelo. Sti cosa ni zándaca guníʼ ique Elías nga guirutiʼ ganna pabiáʼ nagana ra cadiʼdiʼ ne guirutiʼ tu rizaalaʼdxiʼ ni cazaacabe que. Qué ruzeeteʼ diʼ Biblia xi guiráʼ guníʼ íquebe. Peru ni nánnanu nga biene Jehová xiñee cayuni sentir Elías stubi ne nanna ximodo gacané laabe.

Ora runi sentirnu stúbinu, ¿xiñee zatadxí ladxidoʼno ora guietenaláʼdxinu modo gucané Jehová Elías? (Biiyaʼ párrafo 5 ne 6).

5. ¿Xi biʼniʼ Jehová para gucané Elías cadi guni sentir stubi?

5 Biʼniʼ Jehová stale cosa para gacané Elías. Gúdxibe laa guiníʼ xi cayuni sentir. Chupa biaje gunabadiidxabe laa xi cayuni raqué (1 Rey. 19:9, 13). Guiropaʼ biaje que bicaadiaga chaahuiʼ Jehová ni gudxi Elías laa. Ne despué gudxi Jehová laabe qué zusaana laabe ne naca ti Dios ni guizáʼ napa poder. Laaca gudxi Jehová Elías nuuruʼ stale binni ndaaniʼ guidxi Israel ni runi adorar laa (1 Rey. 19:11, 12, 18). Nanna dxíchinu gutadxí ladxidóʼ Elías despué de gudxi Jehová xi guiráʼ cazaaca ne binadiágabe ni gudxi Jehová laabe. Ne laaca bidii Jehová laabe xcaadxi dxiiñaʼ risaca, guni ungirbe Azael para gaca rey de Siria, guni ungirbe Jehú para gaca rey de Israel ne Eliseo para gaca profeta (1 Rey. 19:15, 16). Ra bidii Jehová laabe ca dxiiñaʼ riʼ, gucané laabe guicá íquebe cosa ni zacané laabe. Ne laaca bidii laabe Eliseo para gaca compañeru stibe. Yanna, ¿xi zanda gúninu pa cayuni sentirnu stúbinu ne caquiiñenu gacané Jehová laanu yaʼ?

6. ¿Xi zanda gábinu Jehová lu oración pa cayuni sentirnu stúbinu? (Salmo 62:8).

6 Cayabi Jehová laanu gábinu laa lu oración xi guiráʼ cazaacanu. Ruuyabe xi cayuni sentirnu ne cayábibe laanu zanda guni orarnu laabe ora tiica si ne zucaadiágabe laanu (1 Tes. 5:17). Riuuláʼdxibe gucaadiágabe oración stiʼ ca xpínnibe (Prov. 15:8). ¿Xi zanda gábinu Jehová ora cayuni sentirnu stúbinu yaʼ? Zanda gábinu laabe guiráʼ ni nuu ndaaniʼ ladxidoʼno casi biʼniʼ Elías ni (biindaʼ Salmo 62:8). Gábinu laabe xi naguu xizaa laanu ne ximodo cayuni sentirnu. Guinábanu laabe gacanebe laanu para gánnanu xi gúninu. Guzéʼtenu ti ejemplu, pa joven lii, ¿xi zanda gúniluʼ pa cayuni sentirluʼ stúbiluʼ ne ridxíbiluʼ guiniʼluʼ de Jehová ra scuela? Zanda guinábaluʼ laabe valor ne guendabiaaniʼ para gusiéneluʼ ni runi creluʼ ne gúniluʼ ni né respetu (Luc. 21:14, 15). ¿Ne xi zanda gúniluʼ pa riníʼ íqueluʼ cosa ni ribee gana lii yaʼ? Gunabaʼ Jehová gacané lii guidxélaluʼ ti xpinni Cristu ni guiníʼneluʼ ne guiénebe ximodo cayuni sentirluʼ. Qué zuni sentirnu stúbinu pa guinínenu Jehová, chuʼnu listu para guidúʼyanu ximodo ricábibe ca oración stinu ne gudiʼnu lugar gacané xcaadxi laanu.

¿Ñee rúninu stipa guni predicarnenu xcaadxi hermanu la? (Biiyaʼ párrafo 7).

7. ¿Xi rusiidiʼ ni bizaaca Mauricio laanu?

7 Rudii Jehová guiranu dxiiñaʼ nabé risaca. Ruuyabe ne rusisácabe guiráʼ ni rúninu ndaaniʼ congregación ne lu predicación (Sal. 110:3). Pa cayúninu xhiiñaʼ Jehová zacané ni laanu cadi guni sentirnu nuunu stúbinu. ¿Xiñee yaʼ? Guidúʼyanu ni bizaaca ti hermanu joven ni láʼ Mauricio. * Cadi xadxí de guyuunisa Mauricio, chaahuiʼ chaahuiʼ bixeleʼ tobi de ca xhamígube de Jehová. Sicaríʼ guniʼbe: «Ra bixeleʼ xhamiguaʼ de Jehová bicaani naa guiníʼ iqueʼ pa zanda guneʼ cumplir voto ni bineʼ Jehová ne cadi guixeleʼ de familia stiʼ. Bineʼ sentir stubeʼ ne guníʼ iqueʼ guirutiʼ tu zanda guiene naa». ¿Xi gucané laabe cadi guireebe gana yaʼ? Sicaríʼ guniʼbe: «Ra bineʼ predicar jma gucané ni naa cadi guiníʼ iqueʼ piaʼ ni cazaacaʼ ne cadi guiníʼ iqueʼ cosa ni cuee gana naa. Ra runeʼ predicarniaʼ ca hermanu riuaaʼ nayecheʼ ne qué runeʼ sentir stubeʼ». Ne zuni sentirnu nayecheʼ neca guni predicarnenu ca hermanu stinu pur carta o pur teléfono. ¿Xiruʼ gucané Mauricio yaʼ? Laa guníʼ: «Gudixhe iqueʼ guneʼ jma dxiiñaʼ ndaaniʼ congregación, bineʼ stipa gaca’ preparar ne gutiideʼ ca asignación stinneʼ jneza. Pur ni bineʼ que gucané ni naa guneʼ sentir pabiáʼ nadxii Jehová ne ca hermanu naa».

ORA RIUʼNU XIZAA PUR CA GUENDANAGANA NI CADÍDINU

8. ¿Ximodo zándaca guni sentirnu ora tídinu lu xiixa guendanagana?

8 Nánnanu guiranu zápanu guendanagana lu ca últimu dxi riʼ (2 Tim. 3:1). Ne nuu biaje cadi cabézanu gápanu ti guendanagana. Zándaca gápanu guendanagana purtiʼ qué gápanu bueltu, gábicabe laanu nápanu ti guendahuará malu o pa gatiʼ ti binni ni nadxiinu. Zándaca nuunu xizaa jmaruʼ si pa juntu gápanu stale guendanagana. Peru cadi guiaandaʼ laanu nuu Jehová pendiente de laanu ne zacanebe laanu gudxíʼlunu intiica guendanagana guidxaagalunu.

9. ¿Gunáʼ nga ca guendanagana ni bidxaagalú Job?

9 Guidúʼyanu xi bizaaca Job. Gupa hombre riʼ stale guendanagana. Ti dxi si gúnnabe biniti guiráʼ yuze stibe, ca sirviente stibe ne ni jma feu guti guiráʼ xiiñibe (Job 1:13-19). Peru despué cayuubaruʼ ladxidóʼ Job pur ca ni bizaaca que gunaaze ti guendahuará ni guizáʼ bininá laabe, dede qué ñunibiáʼ binni laabe (Job 2:7). Nabé triste ngue ni cadíʼdibe que, ngue runi dede guniʼbe maʼ bixhacaláʼdxibe modo nabánibe, maʼ qué racaláʼdxibe guibánibe (Job 7:16).

Cayabi Jehová Job ximodo rapa ca ni bizáʼ. Ne zacaca rápabe ca xpínnibe né guendarannaxhii. (Biiyaʼ párrafo 10).

10. ¿Xi biʼniʼ Jehová para gucané Job gudxiilú ca guendanagana stiʼ? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda lu portada).

10 Guyuu Jehová pendiente de Job. Ne cumu nadxiibe laa la? bidiibe laa guiráʼ ni caquiiñeʼ para guni huantar ne cadi gucheené laabe. Jehová peʼ guniʼné Job ne gúdxibe laa pabiáʼ nuu xpiaanibe ne rápabe ca ni bizaʼbe. Bizeetebe de stale maniʼ (Job 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2). Laaca biseendaʼ Jehová Elihú para cuʼ gana ne quixhedxí ladxidóʼ Job. Bisietenalaʼdxiʼ hombre joven riʼ laabe riguu ndaayaʼ Dios ca ni runi ni ná neca cadxaagalucaʼ guendanagana. Peru laaca gucalaʼdxiʼ Jehová gudii Elihú laabe caadxi conseju. Né diidxaʼ nadóʼ gucané Elihú Job cadi guiníʼ ique puru si ni cazaaca, bisietenaláʼdxibe laa guizáʼ napa Jehová poder purtiʼ laa nga bizáʼ guidubi naca universu (Job 37:14). Laaca gunabaʼ Jehová Job guni orar pur guionnaʼ xhamigu, ca ni bichee que (Job 42:8-10). Tiempu riʼ, ¿ximodo racané Jehová laanu ora cadídinu lu guendanagana?

11. ¿Ximodo racané Biblia laanu gatadxí ladxidoʼno ora cadídinu lu guendanagana?

11 Tiempu riʼ, qué riniʼné diʼ Jehová laanu cásica guniʼné Job. Peru riquiiñebe Stiidxabe, Biblia, para gúnibe ni (Rom. 15:4). Cudiibe laanu ti esperanza para lu ca dxi ni zeeda ca ne zacá nga riguube gana laanu. Guidúʼyanu caadxi textu ni riguixhedxí ladxidoʼno ora cadídinu lu guendanagana. Lu Biblia cayabi Jehová laanu dede nin ca guendanagana ni jma naroʼbaʼ ca «qué zanda guxheleʼ laanu de guendarannaxhii stiʼ Dios» (Rom. 8:38, 39). Laaca cayabi Jehová laanu nuu «gaxha de guiráʼ ca ni rucaa ridxi laa» ne rúnibe ni ora rucaadiágabe ca oración stinu (Sal. 145:18). Laaca cayabi Jehová laanu pa gápanu confianza laa, zanda guni huantarnu intiica guendanagana ne chuʼnu nayecheʼ neca gacananu (1 Cor. 10:13; Sant. 1:2, 12). Ne Stiidxaʼ Dios cusietenalaʼdxiʼ laanu ti zidiʼdiʼ si ca guendanagana ni nápanu purtiʼ jma stale ndaayaʼ zudii Jehová laanu ora guicaanu guendanabani ni qué zaluxe (2 Cor. 4:16-18). Ne cayabi Jehová laanu zunitilú Binidxabaʼ ne ca xpinni (Sal. 37:10). ¿Ñee maʼ biziidiluʼ de memoria ca textu ni zacané lii gudxiiluluʼ ca guendanagana ni gueeda despué la?

12. ¿Xi caquiiñeʼ gúninu para gacané Stiidxaʼ Jehová laanu?

12 Maʼ bidii Jehová laanu Stiidxaʼ para gacané laanu, nga runi iquiiñenu ni ra guni estudiarnu. Ribézabe gúninu ni guiráʼ dxi ne guiníʼ íquenu ni guidúʼndanu. Pa gúninu ni cazíʼdinu, jma naguidxi zaca fe stinu ne ziuʼnu gaxha de laabe. Ne nga zacané laanu guni huantarnu ca guendanagana ni guidxaagalunu. Ne pa guni crenu ni cá lu Biblia zudii Jehová laanu espíritu santu stiʼ. Né espíritu ca zudii Dios laanu poder stiʼ para guni huantarnu intiica guendanagana (2 Cor. 4:7-10).

13. ¿Ximodo racané guiráʼ guendaró espiritual ni rudii mozo ni nuu xpiaaniʼ laanu guni huantarnu?

13 Riquiiñeʼ Jehová «mozo ni nuu xpiaaniʼ ne ni runi jneza» para gudii laanu stale publicación, videu ne canción ni racané laanu gaca fe stinu naguidxi ne cadi guixélenu de Dios (Mat. 24:45). Jneza gúninu pa iquiiñenu ca regalu ni rudii Jehová laanu ora peʼ caquiiñenu ca ni. Nin cadi xadxí guníʼ ti hermana de Estados Unidos pabiáʼ rusisaca ca regalu espiritual ni ricaanu. Laa guníʼ: «Maʼ ziniaʼ jma de 40 iza de cayuneʼ ni ná Jehová, ne huadideʼ lu stale prueba ni huacaa naa gusihuinneʼ pa qué zaxeleʼ de Jehová». Guizáʼ nagana ra huadiʼdiʼ hermana riʼ. Guti bixhozebiidabe purtiʼ gulá ti binigüeʼ ni zigusá carru laa, guti bixhózebe ne jñaabe purtiʼ guca huaracaʼ ne huayapa hermana riʼ cáncer chupa biaje. ¿Xi gucané laabe guni huantarbe yaʼ? Laabe guniʼbe: «Siempre huayapa Jehová naa. Guendaró espiritual ni rudiibe laanu ra riquiiñebe mozo ni nuu xpiaaniʼ ne ni runi jneza huayacaneni naa guneʼ huantar. Nga runi zanda guinieeʼ cásica guníʼ Job: “¡Dede dxi gateʼ, qué zucheeniaʼ Dios!”» (Job 27:5).

¿Xi zanda gúninu para gacanenu ca hermanu ni nuu ndaaniʼ congregación stinu? (Biiyaʼ párrafo 14).

14. ¿Ximodo riquiiñeʼ Jehová ca hermanu ne ca hermana para gacanecaʼ laanu tídinu lu xiixa guendanagana? (1 Tesalonicenses 4:9).

14 Huasiidiʼ Jehová ca xpinni gannaxhiisaacaʼ ne cúʼsaacaʼ gana laacaʼ ora cadíʼdicaʼ lu guendanagana (2 Cor. 1:3, 4; biindaʼ 1 Tesalonicenses 4:9). Naca ca hermanu ne ca hermana stinu casi Elihú, purtiʼ racanécabe laanu cadi guixélenu de Jehová ora cadídinu ra nagana (Hech. 14:22). Nga peʼ nga ni biʼniʼ ti hermana láʼ Diane. Dxi guizáʼ guca huará xheelabe, guluu ca hermanu de congregación gana laabe ne gucanecaʼ laabe cadi guixélebe de Jehová. Sicaríʼ guniʼbe: «Tiempu que guizáʼ nagana gúcani para laadu, peru biʼniʼ sentirdu casi ora naguu Jehová laadu ndaaniʼ náʼ. Guizáʼ gucané ca hermanu de congregación laadu, bidiicabe laadu guiráʼ ni caquiiñedu, yegánnacabe laadu, guniʼnécabe laadu ne gudiidxícabe laadu... Ne cumu qué gannaʼ gusayaʼ carru la? ricaacabe naa para chaaʼ reunión ne chiguneʼ predicar ora randa». ¿Cadi dxandíʼ guizáʼ galán nuunu ndaaniʼ ti familia ra nuu hermanu ne hermana ni guizáʼ nadxii laanu la?

RUDIʼNU XQUIXE PEʼ JEHOVÁ PURTIʼ RAPA LAANU

15. ¿Xiñee nuunu seguru zanda gudxíʼlunu ca guendanagana ni guidxaagalunu?

15 Guiranu zadxaagalunu xiixa prueba. Peru casi maʼ bidúʼyanu ca, cadi stúbinu nuunu. Cásica nuu ti padre pendiente de xiiñiʼ, zaqueca nuu Jehová pendiente de laanu. Nuube gaxha de laanu ne nuube listu para gucaadiágabe laanu ora guinábanu laabe gacanebe laanu (Is. 43:2). Nánnanu zanda gudxíʼlunu ca guendanagana ni gápanu purtiʼ rudii Jehová laanu ni caquiiñenu para guni huantarnu. Laaca ni nga: oración, Biblia, guendaró espiritual ne ca hermanu ne hermana ni nadxii laanu.

16. ¿Xi caquiiñeʼ gúninu para cadi gusaana de gapa Jehová laanu?

16 Riéchenu purtiʼ nuu Bixhózenu ni nuu guibáʼ pendiente de cada tobi de laanu. «Laabe nga rusiéchebe ladxidoʼno» (Sal. 33:21). ¿Ximodo zanda gusihuínninu cudiʼnu xquixe Jehová purtiʼ rapa laanu né cariñu yaʼ? Zúninu ni ra iquiiñenu guiráʼ ni rudiibe laanu. Para cadi gusaana de gapa Jehová laanu laaca naquiiñeʼ gúninu xiixa. Naquiiñeʼ gúninu stipa guzúʼbanu stiidxabe ne gúninu ca cosa ni riuuláʼdxibe. Pa gúninu ni, ziuube pendiente de laanu para siempre (1 Ped. 3:12).

CANCIÓN 30 Xhamiguaʼ, Bixhozeʼ ne Dios stinneʼ

^ Jehová nga racané laanu para ganda gudxíʼlunu ca guendanagana ni nápanu tiempu riʼ. Zacané artículo riʼ laanu gánnanu nuu Jehová pendiente de ca xpinni, ruuyabe ca guendanagana ni cadxaagalú cada tobi de laanu ne rudiibe ni caquiiñenu para gudxíʼlunu ca ni.

^ Maʼ bidxaa lá caadxi binni.