Go long ol haf insaed long hem

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

?Olsem Wanem Blong Kam Wan Gudfala Papa?

?Olsem Wanem Blong Kam Wan Gudfala Papa?

 ?Wanem wok blong ol papa?

  •   Bifo we pikinini i bon. Fasin we yu mekem naoia olsem wan hasban, i soemaot se bambae yu kam wanem kaen papa long fiuja. Buk ya Do Fathers Matter? i talem se:

     “Klosap oltaem, wan man we i givhan long woman blong hem taem i gat bel, i mekem plante samting tu blong woman mo pikinini blong hem afta we bebi i bon. Maet hem i go wetem woman blong hem blong pem ol samting long stoa, tekem hem i go long dokta, luk smol pikinini blong hem long eksre mo lesin long hat blong hem, taem pikinini i stap yet long bel blong mama blong hem.”

     “Taem waef blong mi i gat bel, mi no wantem we hem i gotru long taem ya hem wan nomo, taswe mi mekem evri samting we mi naf blong mekem blong givhan long hem. Mitufala i setemap rum blong pikinini tugeta. Taem mitufala i joen blong rerem evri samting blong bebi, hemia wan spesel taem blong mitufala.”—Jemes.

     Rul blong Baebol: “Yufala i no mas tingbaot yufala nomo, be yufala i mas tingbaot ol narafala man tu.”—Filipae 2:4.

  •   Afta we pikinini i bon. Yu save pulum pikinini blong i lavem yu sipos yu pleplei wetem hem mo holem hem. I gud yu joen long ol wok blong lukaot long bebi tu. Samting we yu mekem olsem papa, bambae i givhan long pikinini blong i gru gud. Moa we yu traehad, moa we yu soemaot se pikinini blong yu i sas long tingting blong yu.

     “Sidaon long floa mo pleplei wetem pikinini blong yu. Mekem fani. No wari sipos ol narafala oli ting se yu narakaen. Tingbaot se faswan we i tijim pikinini long saed blong lav, hemia yu ya.”—Richard.

     Rul blong Baebol: “Ol pikinini oli ol gudfala samting we Jehova i givim, . . . oli ol presen.”—Ol Sam 127:3, futnot.

  •   Taem pikinini i stap gruap. Ol stadi oli soemaot se plante taem, pikinini we i lavem papa blong hem, i wok gud moa long skul, i no trabol long filing blong hem, i no tekem drag, mo i no joen long stronghed fasin we ol nara yangfala oli mekem. Tekem taem blong fren gud wetem pikinini blong yu.

     “Boe blong mi i talem se samting we hem i mestem moa taem hem i no moa stap long haos, hemia ol storian long taem blong kakae mo taem mifala i stap go long ol trip. Bighaf blong ol impoten storian we mitufala i gat, oli hapen long taem we mi mi no tingbaot. Hemia from we mitufala i spenem plante taem tugeta.”—Dennis.

     Rul blong Baebol: “Yufala i mas lukaot gud olsem wanem yufala i wokbaot, yufala i no mas wokbaot olsem ol man we oli no waes, be olsem ol man we oli waes, yufala i yusum gud taem blong yufala.”—Efesas 5:15, 16.

 ?Olsem wanem wok blong papa i spesel?

 Plante man oli ting se papa i mas givim ol samting we famle i nidim mo protektem famle, be mama i mas givim lav mo kea long famle. (Dutronome 1:31; Aesea 49:15) Be long sam famle, maet papa i mekem sam wok blong mama mo mama i mekem sam wok blong papa. Nating se i olsem, ol man blong stadi oli talem se papa mo mama wanwan i mekem wok we i spesel insaed long famle. a

 Wan woman blong stadi long saed blong famle, Judith Wallerstein, i tokbaot wan samting we i hapen long famle blong hem, i se: “Taem wan trak i sperem gel blong mi we i gat 12 yia, hem i wantem se papa blong hem i go wetem hem long ambulans, from we hem i trastem hem moa blong protektem hem. Be long hospital, hem i wantem se mi mi sidaon wetem hem fuldei blong kamfotem hem.” b

 “Papa i save mekem famle i harem se hem i protektem olgeta blong oli stap sef, i bitim mama hem wan. Mama i lesin mo i soemaot sore, mo hemia i mekem ol pikinini oli harem se hem i lavem olgeta mo i kasem save long olgeta. Papa mo mama i wok tugeta olsem wan tim.”—Daniel.

 Rul blong Baebol: “Boe blong mi, yu lesin long papa blong yu taem i stretem yu, mo yu no mas sakemaot ol tijing blong mama blong yu.”—Ol Proveb 1:8.

 Ol papa mo ol gel blong olgeta

 Papa, yu nao yu tijim gel blong yu long stret fasin we ol man oli mas mekem long hem. Hem i lanem samting ya long tu defren rod:

  •   Hem i wajem olsem wanem yu yu mekem long mama blong hem. Taem yu lavem mo respektem waef blong yu, gel blong yu i luksave ol fasin we hem i mas lukaotem long wan man, taem hem i stap jusum wan hasban.—1 Pita 3:7.

  •   Hem i wajem olsem wanem yu mekem long hem. Taem yu soemaot respek long gel blong yu, yu tijim hem blong i gat gudfala tingting long hem wan. Mo tu, hem i kasem save fasin we ol narafala man oli mas mekem long hem.

     Be sipos papa i daonem gel blong hem oltaem, gel ya bambae i ting nating long hem wan, nao maet hem i traem faenem wan narafala man we i laekem hem. Mo samtaem narafala man ya i save gat rabis tingting.

     “Taem papa i lavem mo sapotem gel blong hem, gel ya i no save lavem wan rabis man we i no wan gudfala hasban.”—Wayne.

a Plante mama we oli no gat hasban blong halpem olgeta, oli lukaot gud long ol pikinini blong olgeta.

b Hemia i kamaot long buk ya The Unexpected Legacy of Divorce.