Kal idhi e weche manie iye

PENJO MA ROWERE OHERO PENJORE

Be Anyalo Nyagora gi Chandruok?

Be Anyalo Nyagora gi Chandruok?

 Be inyalo nyagori gi chandruoge? Be . . .

  •   isegalalo osiepni kata watni moro e tho?

  •   in gi tuo moro ma ok changi?

  •   masira moro osegayudi?

 Jotim nonro wacho ni ok gin mana chandruoge madongo kende e ma dwarore ni wanyagrego. Kata mana chandruoge matindo tindo ma waromogo pile ka pile nyalo miyowa parruok ma hiny ngimawa. Mano e momiyo dwarore ni ing’e kaka inyalo nyagori gi chandruoge, bed ni gidongo kata gitindo.

 Nyagruok gi chandruok tiende en ang’o?

 Ng’at ma ong’eyo nyagore gi chandruok en ng’at ma temo matek mondo chandruoge ma oromogo kik nyos chunye mi ojog gi ngima. Ng’at ma kamano bende romoga gi chandruoge mana kaka jomamoko. Kata obedo ni chandruogego nyaloga yunge pod ng’ama kamano dong’ga ka otegno.

Mana kaka yiende moko dolorega sama kodh yamo mager chue to giduogo giriere ka yamo osekue, in be inyalo winjo maber kendo, bang’ ka masira moro osekalo.

 Ang’o momiyo dwarore ni ing’e kaka inyalo nyagori gi chandruoge ma iromogo?

  •   Nikech chandruoge yudo ji duto. Muma wacho kama: “Jo ma ringo matek ok e ma yomb e ng’wech pile, . . . kendo kinde moko weche ok dhi maber ne jo ma nigi ng’eyo, nikech weche ma apoya timore ne ji duto sa asaya.” (Eklesiastes 9:11) Mano puonjowa ang’o? Wapuonjore ni kata obedo ni joma beyo bende chandorega, kinde mang’eny ok gichandrega nikech kethogi giwegi.

  •   Nikech king’eyo nyagori gi chandruok maber to ikonyo ngima. Ng’at moro ma ng’adoga paro ne nyithindo ma ni e sekondar wacho kama: “Kwan mar nyithindo ma biroga e ofisa ka chunygi onyosore nikech ne giyudo alama mar C e penj, kata samoro ng’ato oketho nyinggi e intanet osemedore ahinya.” Ng’atno dhi nyime wacho ni kata mana e weche matindo tindo kaka mago, ka ng’ato ok onyagore kodgi maber to “pache nyalo wilore moyud tuo mar depression.” a

  •   Nikech ng’eyo nyagruok maber gi chandruok biro konyi sani kendo kisebedo ng’at maduong’. Kowuoyo kuom gik ma chwanyowaga e ngima, Dr. Richard Lerner wacho kama: “Ka idwaro ni gik moko obi odhini maber ka isebedo ng’ama duong’, nyaka ing’e nyagori gi chandruok e yo maber kendo ng’eyo okang’ monego ikaw sama pek moko dwa moni chopo gima isechano.” b

 Ere kaka inyalo nyagori gi chandruoge ma iromogo?

  •   Non chandruogeni. Puonjri pogo chandruoge madongo kod matindo. Muma wacho kama: “Ng’at mofuwo nyiso mirimbe piyo piyo, to ng’at mariek muonyo ayany.” (Ngeche 12:16) Ok ochuno ni iparri ahinya e wi chandruoge duto ma iromogo.

     “E skul, nyithindo joywagorega e wi gik moko matindo tindo e yo ma mako mana dhogi. Kae to, sama osiepegi ma gitudorego e intanet, onyisogi ni gitimo maber kuom ywagore ne gik matindo tindogo mano medoga mana nyoso chunygi ahinya, kendo ok ginyalga pogo chandruoge madongo gi matindo.”​—Joanne.

  •   Puonjri kuom jomamoko. Ngero moro e Muma wacho kama: “Mana kaka nyinyo piago nyinyo, e kaka ng’ato piago osiepne.” (Ngeche 27:17) Inyalo ng’eyo nyagori maber gi chandruoge ka inono kaka jomamoko oseganyagore gi chandruoge madongo.

     “Ka igo mbaka gi jomoko, ibiro fwenyo ni gisekalo e pek mang’eny kendo madongo, kata kamano, pod gitegno. Wuo gi joma kamago mondo ing’e gima ne gitimo kata ma ne ok gitimo ma nokonyogi mondo ginyagre gi pekgo.”​—Julia.

  •   Hori. Muma wacho kama: “Ng’at makare nyalo lwar dibiriyo, to obiro chung’ kendo.” (Ngeche 24:16) Biro kawo kinde mondo weche oduog e wang’e, kuom mano, kik kawi gi wuoro ka kinde moko pod nyalo bedo ni ikuyo. Gima duong’ en “chung’ kendo.”

     “Kata ka isenyagori gi chandruok, kinde moro nyalo kalo ka pok weche odok e wang’e. Mano en gima timore mosmos. Asefwenyo ni kaka kinde medo kalo e kaka ng’ato bende chunye chango mosmos mobed mamor kendo.”​—Andrea.

  •   Bed gi chuny mar goyo erokamano. Muma wacho kama: “Gouru erokamano.” (Jo-Kolosai 3:15) Kata obedo ni ikadho e chandruoge malich machalo nade, pod nitie gik ma moko e ngimani minyalo goyoe erokamano. Par ane kuom gik moko adek ma miyiga mor e ngima.

     “Seche ma iromo gi chandruoge, en gima yot wacho ni, ‘Ang’o momiyo an e ma chandruoge yudaga?’ Mondo inyagri gi chandruogego maber, ket pachi kuom gik mabeyo ma osegatimore e ngimani kendo par kuom gik ma inyalo timo mondo weche odhini maber.”​—Samantha.

  •   Bed ng’at ma gik moko romo. Jaote Paulo nowacho kama: “Asepuonjora bedo ng’at ma gik moko romo e kit ngima moro amora.” (Jo-Filipi 4:11) Onge gima Paulo ne nyalo timo e wi chandruoge ma ne oromogo. Nonyalo mana loko pache mondo one chandruogego e yo ma ne dhi konye nyagruok kodgi. Nong’ado ni gik ma ne en-go ne dhi rome e chal moro amora.

     “Gimoro achiel ma asefwenyo en ni yo ma ajahango nyagoragago gi chandruok moro ok berga. Omiyo, aseng’ado ni abiro bedo gi paro mowinjore e wi chandruok moro amora. Mano e ma biro konya, to bende obiro konyo joma olwora.”​—Matthew.

  •   Lem. Muma wacho kama: “Bol ting’ mari kuom Jehova, to obiro konyi. Ok obi weyo ng’at makare opodhi.” (Zaburi 55:22) Lamo ok en mana gima ng’ato timo mondo pache obed mokue. Lamo en wuoyo gi Jachuechni ma ‘dewi’ gadier.​—1 Petro 5:7.

     “Ok ochuno ni anyagra gi chandruok moro kenda. Sama alamo Nyasaye gi chunya duto e wi weche ma chanda, kendo agoyone erokamano kuom gueth mosemiya, awinjoga ka koro chunya okue, kendo aketoga pacha kuom gueth ma Jehova oseguedhago. Lamo en gima duong’ ahinya.”​—Carlos.

a Wechegi ogol e buk miluongo ni Disconnected, mogo gi Thomas Kersting.

b Wechegi ogol e buk miluongo ni The Good Teen​—Rescuing Adolescence From the Myths of the Storm and Stress Years.