Skip to content

Skip to table of contents

1 Ko e Hā Hono ‘Uhingá?

1 Ko e Hā Hono ‘Uhingá?

LOTU. ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi kaveinga Fakatohitapu ‘e ni‘ihi ‘oku nau langa‘i ‘a e mahu‘inga‘ia mo e fie‘ilo lahi ‘aupito. Fakakaukau angé ki he ngaahi fehu‘i anga-maheni ‘e fitu ‘oku fa‘a ‘eke fekau‘aki mo e lotú; pea kau fakataha leva mo kimautolu ‘i hono sivisivi‘i ‘a e ngaahi tali ‘oku ‘omai ‘i he Tohi Tapú. ‘Oku fakataumu‘a ‘a e ngaahi kupu ko ení ke tokoni‘i koe ke ke lotu​—ke kamata lotu pe ‘ai ho‘o ngaahi lotú ke ola lelei ange.

KO E kakai ‘i he anga-fakafonua mo e siasi kotoa pē takatakai ‘i he māmaní ‘oku nau lotu. ‘Oku nau lotu ‘i he taimi ‘oku nau toko taha aí; pea ‘oku nau lotu ‘i ha ngaahi kulupu. ‘Oku nau lotu ‘i he ngaahi siasí, temipalé, sinakoké, fale lotu Mosilemí, mo e ngaahi fale toputapú. Te nau ngāue‘aki nai ‘a e ngaahi la‘i ulaki lotu, kahoa losalio, ngaahi ukamea lotu ‘oku lava ‘o vilohi, ngaahi ‘īmisi, ngaahi tohi lotu pe ngaahi lotu ‘oku hiki ‘i he fanga ki‘i papa iiki ‘o tautau ki ‘olunga.

Ko e lotú ‘okú ne ‘ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau kehe ‘aupito mei ha toe me‘amo‘ui ‘i he māmaní. Neongo ia, ‘oku lahi ‘a e me‘a ‘oku tau faitatau ai mo e fanga manú. ‘I he hangē ko e fanga manú, ‘oku tau fiema‘u ‘a e me‘akai, ‘ea mo e vai. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku fanau‘i foki mo kitautolu, ‘oku tau mo‘ui pea mate. (Tangata Malanga 3:​19) Ka ko e fa‘ahinga pē ‘o e tangatá ‘oku nau lotú. Ko e hā hono ‘uhingá?

Mahalo ko e tali faingofua taha ki aí he ‘oku fiema‘u ke tau lotu. He ko ē, ko e lotú ‘oku fa‘a vakai ki ai ‘a e kakaí ko ha founga ia ke nau fetu‘utaki ai ki he nofo‘anga laumālié, ko ha me‘a ‘oku nau vakai ki ai ‘oku mā‘oni‘oni, toputapu mo ta‘engata. ‘Oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú na‘e ngaohi kitautolu mo e holi ki he ngaahi me‘a peheé. (Tangata Malanga 3:​11) ‘I ha taimi ‘e taha na‘e pehē ‘e Sīsū Kalaisi: “Fiefia ē ko kinautolu ‘oku nau lāu‘ilo ki he‘enau fiema‘u fakalaumālié.”​​—Mātiu 5:3.

Ko e “fiema‘u fakalaumālié”​—‘a e ‘uhinga ‘oku ‘i ai ai ‘a e ngaahi fale lotú mo e ngaahi me‘a ‘oku nau ngāue‘aki ki he lotú pehē foki ki he ngaahi houa ta‘efa‘alaua ‘oku fakamoleki ‘i he lotú. Ko e mo‘oni, ko e kakai ‘e ni‘ihi ‘oku nau falala pē kiate kinautolu pe ki honau kaungā-fa‘ahinga ‘o e tangatá ke fakalato ‘enau ngaahi fiema‘u fakalaumālié. Neongo ia, ‘ikai nai ‘okú ke ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘e he fa‘ahinga ia ‘o e tangatá ‘a e malava ke fai ha tokoni ‘aonga? ‘Oku tau fu‘u ngāvaivai, fuonounou mo ‘etau mo‘uí pea ‘ikai lava ke tau mahino‘i ‘a e ngaahi me‘a lahi ‘i he mo‘uí. Ko ha tokotaha pē ‘oku poto lahi ange, mālohi ange, mo kātaki lahi ange ‘iate kitautolú ‘e lava ke ne ‘omai ‘a e me‘a ‘oku tau fiema‘ú. Pea ko e hā ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie ko eni ‘oku nau ue‘i kitautolu ke lotú?

Fakakaukau angé: Kuo ‘i ai nai ha taimi na‘á ke holi ai ki ha tataki, poto pe ha tali ki he ngaahi fehu‘i ‘oku hā ngali ‘ikai lava ‘e he tangatá ‘o talí? Kuo ‘i ai nai ha taimi na‘á ke fiema‘u ai ha fakafiemālie ke fekuki mo e mamahi he mole ha taha ‘i he maté, ko ha tataki ‘i he fehangahangai mo ha fili faingata‘a pe ha fakamolemole ‘i hono lōmekina koe ‘e he ongo‘i halaiá?

Fakatatau ki he Tohi Tapú, ko e ngaahi ‘uhinga lelei kotoa ia ke lotu. Ko e Tohi Tapú ‘a e tohi falala‘anga taha ki he kaveinga ko ení, pea ‘oku hiki ai ha lēkooti ‘o e ngaahi lotu ‘a e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga tokolahi. Na‘a nau lotu ki ha fakafiemālie, tataki, fakamolemole mo ha tali ki he ngaahi fehu‘i faingata‘a tahá.​​—Saame 23:3; 71:21; Taniela 9:​4, 5, 19; Hapakuke 1:3.

Neongo na‘e kehekehe ‘a e ngaahi lotu ko ení, na‘e ‘i ai ‘a e me‘a na‘a nau faitatau ai. Ko e kau tangata mo e kau fefine na‘a nau fai ‘a e ngaahi lotu ko iá na‘a nau ‘ilo‘i ha me‘a mahu‘inga fekau‘aki mo e lotú, ko ha me‘a kuo ngalo pe tukunoa‘i he māmaní ‘i he ‘ahó ni. Na‘a nau ‘ilo‘i ‘a e tokotaha ‘oku totonu ke fakahanga ki ai ‘a e lotú.