Skip to content

Skip to table of contents

2 Kia Hai?

2 Kia Hai?

‘OKU ‘alu kotoa ‘a e ngaahi lotú ki he feitu‘u tatau, tatau ai pē pe ko hai ‘oku fakahanga ki aí? ‘Oku anga-maheni ke tui pehē ‘a e kakai tokolahi he ‘ahó ni. ‘Oku fakamānako ‘a e fakakaukau ko iá ki he fa‘ahinga tokolahi ‘oku nau poupou‘i ‘a e lotu tuifió mo loto ke tali ‘a e lotu kotoa pē, neongo ‘enau faikehekehé. Ka, ‘oku ala lava nai ke ‘ikai mo‘oni ‘a e fakakaukau ko iá?

Ko hono mo‘oní, ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ko e ngaahi lotu lahi ‘oku fai ia ‘i he founga hala. ‘I he taimi na‘e hiki ai ‘a e Tohi Tapú, na‘e anga-maheni ke fakahanga ‘e he kakaí ‘enau lotú ki he ngaahi ‘īmisi kuo tongí. Ka, na‘e toutou fakatokanga ‘a e ‘Otuá kiate kinautolu fekau‘aki mo e tō‘onga ko iá. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘i he Saame 115:​4-6 fekau‘aki mo e ngaahi ‘aitolí: “‘Oku ‘i ai honau telinga, ka ‘oku ‘ikai lava ke nau fanongo.” ‘Oku mā‘ala‘ala ‘a e poiní. Ko e hā ke lotu ai ki ha ‘otua he‘ikai ‘aupito lava ke ne fanongo atu kiate koé?

‘Oku fakamā‘ala‘ala‘i ‘e ha fakamatala Fakatohitapu ‘a e poini ko ení. Ko e palōfita ko ‘Ilaisiaá, na‘á ne pole‘i ‘a e kau palōfita ‘a Pēalí ke nau lotu ki honau ‘otuá, pea hili iá na‘e lotu leva ‘a ‘Ilaisiā ki hono ‘Otuá. Na‘e tala ange ‘e ‘Ilaisiā ko e ‘Otua mo‘oní te ne tali ‘a e lotú ka ko e ‘otua loí he‘ikai te ne tali ia. Na‘e tali eni ‘e he kau palōfita ‘a Pēalí, pea nau lotu lōloa mo tōtōivi, na‘e a‘u ‘o nau kaikaila le‘o-lahi​—ka na‘e ‘ikai pē ke lavame‘a ‘enau ngaahi lotú! ‘Oku pehē ‘i he fakamatalá: “Na‘e ‘ikai ha taha te ne fai mai ha tali; na‘e ‘ikai ha taha ‘e tokanga mai.” (1 Tu‘i 18:29) Ka, ko e hā na‘e hoko ‘i he taimi na‘e lotu ai ‘a ‘Ilaisiaá?

Hili ‘a e lotu ‘a ‘Ilaisiaá, na‘e tali ‘e hono ‘Otuá ‘ene lotú ‘i he taimi pē ko iá, ‘aki hono ‘omai ha afi mei hēvani ke ne tutu ‘a e feilaulau ‘a ‘Ilaisiaá. Ko e hā ‘a e faikehekehé? ‘Oku ‘i ai ha poini mahu‘inga ki he me‘á ni, ‘i he 1 Tu‘i 18:36, 37. Ko ha lotu nounou ‘aupito ia​—na‘e fe‘unga pē mo ha fo‘i lea ‘e 30 ‘i he mu‘aki lea faka-Hepeluú. Ka, ‘i he ngaahi lea si‘i ko iá, na‘e lave tu‘o tolu ai ‘a ‘Ilaisiā ki he ‘Otuá ‘aki hono huafa fakafo‘ituituí, ‘a Sihova.

Ko Pēalí, ‘a ia ko hono ‘uhingá ko e “tokotaha ‘oku ‘o‘ona” pe “pule,” ko e ‘otua ia ‘o e kau Kēnaní, pea na‘a nau fakahingoa‘aki ia ‘a e ngaahi hingoa lahi ‘o makatu‘unga ‘i he feitu‘u na‘a nau nofo aí. Ka, ko e Sihová, ko ha huafa laulōtaha ia, pea ‘oku ngāue‘aki pē ia ki he Tokotaha pē ‘e taha ‘i he kotoa ‘o e ‘univēsí. Ko e ‘Otua ko ení na‘á ne tala ange ki he‘ene kakaí: “Ko au Sihova. Ko hoku hingoá ia; ‘oku ‘ikai te u ‘oange ‘a hoku lāngilangí ki ha toe taha kehe.”​​—‘Aisea 42:8.

Ko e lotu ‘a ‘Ilaisiaá mo e ngaahi lotu ‘a e kau palōfita ‘a Pēalí na‘a nau ‘alu pē ki he feitu‘u tatau? Ko e lotu Pēalí na‘e kau ki ai ‘a e faife‘auaki mo e feilaulau tangata ‘a ia na‘e tuku hifo ai ‘a e ngeia ‘a e kakaí. ‘I hono kehé, ko e lotu kia Sihová na‘á ne fakangeingeia‘i ‘ene kakaí, ‘a e kau ‘Isilelí, ‘o fakatau‘atāina‘i kinautolu mei he ngaahi tō‘onga ololalo peheé. Ko ia fakakaukau angé ki aí: Kapau ‘okú ke ‘ave ha tohi ki ha‘o kaume‘a ‘oku faka‘apa‘apa‘i lahi, te ke ‘amanekina nai ke ‘ave ia ki ha taha kehe, ‘a ia ‘oku kovi hono ongoongó ‘i he fakahoa atu ki ho kaume‘á? ‘Ikai ‘aupito!

‘I hono pole‘i ‘e ‘Ilaisiā ‘a e kau palōfita ‘a Pēalí na‘e fakahaa‘i ai ko e ngaahi lotu kotoa pē ‘oku ‘ikai ke nau ‘alu ki he feitu‘u tatau

Kapau ‘okú ke lotu kia Sihova, ‘okú ke lotu ai ki he Tokotaha-Fakatupú, ‘a e Tamai ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. * Na‘e lotu ‘a e palōfita ko ‘Aiseá ‘o pehē: “Ko koe, ‘e Sihova, ‘a ‘emau Tamaí.” (‘Aisea 63:16) Ko e Tokotaha tofu pē eni na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sīsū Kalaisí ‘i he‘ene tala ange ki hono kau muimuí: “‘Oku ou ‘alu hake ki he‘eku Tamaí pea ko ho‘omou Tamai pea ki hoku ‘Otuá pea ko homou ‘Otua.” (Sione 20:17) Ko Sihova ‘a e Tamai ‘a Sīsuú. Ko e ‘Otua ia na‘e lotu ki ai ‘a Sīsuú pea ako‘i hono kau muimuí ke nau lotu ki aí.​​—Mātiu 6:9.

‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ke tau lotu kia Sīsū, kia Mele, ki he kau sangató pe ki he kau ‘āngeló? ‘Ikai​​—kia Sihova pē. Fakakaukau angé ki ha ‘uhinga ‘e ua. ‘Uluakí, ko e lotú ko ha founga ia ‘o ‘etau tauhi ki he ‘Otuá, pea ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko e lotú ‘oku totonu ke fai tokotaha pē kia Sihova. (‘Ekisoto 20:5) Uá, ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ‘okú ne ma‘u ‘a e lakanga ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Saame 65:2) Neongo ko Sihová ‘okú ne vahe‘i nima-homo ‘a e ngaahi fatongiá, ko e fatongia ia ko ení ‘oku ‘ikai ke ne ‘ave ‘e ia ki ha toe taha. Ko e ‘Otua ia ‘okú ne tala‘ofa mai te ne fanongo ki he‘etau ngaahi lotú.

Ko ia kapau ‘okú ke loto ke fanongo ‘a e ‘Otuá ki ho‘o ngaahi lotú, manatu‘i ‘a e enginaki Fakatohitapu ko ení: “Ko e tokotaha kotoa pē ‘oku ui ki he huafa ‘o Sihová ‘e fakahaofi.” (Ngāue 2:21) Ka ‘oku fanongo ‘a Sihova ki he ngaahi lotu kotoa pē? Pe ‘oku ‘i ai ha toe me‘a ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo ki ai kapau ‘oku tau loto ke fanongo mai ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi lotú?

^ pal. 9 ‘Oku pehē ‘e he ngaahi talatukufakaholo fakalotu ‘e ni‘ihi ‘oku hala ke lea‘aki ‘a e huafa fakafo‘ituitui ‘a e ‘Otuá, na‘a mo e ‘i he lotú. Neongo ia, ‘oku hā tu‘o 7,000 nai ‘a e hingoa ko iá ‘i he ngaahi mu‘aki lea ‘o e Tohi Tapú, pea ‘i he ngaahi tu‘unga lahi ‘i he ngaahi lotu mo e ngaahi saame ‘a e kau sevāniti faitōnunga ‘a Sihová.