Skip to content

Skip to table of contents

‘Uhinga ke Falala Ai ki he Tohi Tapú

5. Fakahoko ‘o e Kikité

5. Fakahoko ‘o e Kikité

Faka‘uta atu ki ha tokotaha fakamatala ‘ea kuo ‘i ai hono lēkooti lōloa ‘i he‘ene tonu—he taimi kotoa pē. Kapau na‘á ne tomu‘a tala ‘e ‘uha, te ke to‘o ha fakamalu?

‘OKU fonu ‘a e Tohi Tapú ‘i he ngaahi me‘a ne tala ki mu‘a, pe ngaahi kikite. * ‘Oku mahino lelei hono lēkōtí, hangē ko ia ne fakamo‘oni ki ai ‘a e hisitōliá. ‘Oku tonu ma‘u pē ‘a e kikite Fakatohitapú.

Tafa‘aki makehe.

Ko e ngaahi kikite Fakatohitapú ‘oku fa‘a papau pea kuo fakahoko ia ‘o a‘u ki he ngaahi fakaikiiki iiki tahá. ‘Oku fa‘a fekau‘aki ia mo e ngaahi me‘a mātu‘aki mahu‘inga pea tomu‘a tala ai ‘a e fehangahangai ‘o e me‘a ne ‘amanekina nai ‘e he fa‘ahinga na‘e mo‘ui ‘i he taimi ‘o hono hikí.

Ko ha fakatātā tu‘u-ki-mu‘a.

‘I hono langa ‘i ha tu‘u‘anga lelei ‘i loto ‘i he ongo kauvai ‘o e Vaitafe ‘Iufaletesí, kuo ui ai ‘a Pāpilone motu‘a “ko e senitā fakapolitikale, fakalotu mo fakafonua ‘o e Hahake motu‘á.” ‘I he 732 K.M., na‘e hiki ai ‘e he palōfita ko ‘Aiseá ha kikite fakatu‘atamaki—‘e tō ‘a Pāpilone. Na‘e ‘omai ‘e ‘Aisea ‘a e ngaahi fakaikiiki pau: Ko ha taki ko “Kolesi” te ne hoko ko e tokotaha ikuna, ko e ngaahi vai malu‘i ‘o e ‘Iufaletesí ‘e “Mātu‘u,” pea ko e ngaahi matapā ‘o e koló ‘e ‘ikai “kei songo.” (Aisea 44:27–45:3) ‘I he ta‘u nai ‘e 200 ki mui ai, ‘i ‘Okatopa 5, 539 K.M., na‘e fakahoko ai ‘a e fakaikiiki kotoa pē ‘o e kikité. Ko e faihisitōlia Kalisi ko Helotōtasí (senituli hono nima K.M.) na‘á ne fakapapau‘i ‘a e founga ‘o e tō ‘a Pāpiloné. *

Ko ha fakaikiiki loto-to‘a.

Na‘e tala ki mu‘a ‘e ‘Aisea ha toe me‘a faka‘ohovale fekau‘aki mo Pāpilone: “‘E ‘ikai hano kakai ‘o lauikuonga.” (Aisea 13:19, 20) Ke tomu‘a tala ha fakalala tu‘uloa ‘o ha fu‘u kolo lahi ‘i ha tu‘u‘anga lelei ko ha loto-to‘a mo‘oni ia. Te ke ‘amanekina ‘e toe langa ha kolo pehē kapau na‘e faka‘auha ia. Neongo na‘e kei ‘i ai pē ‘i ha taimi ‘a Pāpilone hili hono ikuna‘í, na‘e faifai pē ‘o hoko mo‘oni ‘a e ngaahi lea ‘a ‘Aiseá. ‘I he ‘ahó ni ko e tu‘u‘anga ‘o Pāpilone motu‘á “‘oku lafalafa, vela, li‘aki pea efua,” ko e fakamatala ia ‘a e makasini Smithsonian.

‘Oku fakaofo ‘a e fakakaukauloto atu ki he lahi ‘o e kikite ‘a ‘Aiseá. Ko e me‘a na‘á ne tomu‘a talá ‘e hangē ia ko hano tomu‘a tala ‘a e founga tofu pē ‘e faka‘auha ai ha fu‘u kolo hangē ko Niu ‘Ioke pe Lonitoni ‘i onopōní ‘i he ta‘u ‘e 200 mei heni pea toki fakahaa‘i papau leva he‘ikai ‘aupito toe nofo‘i ia. Kae kehe, ko e me‘a fakaofo tahá ‘a e hoko mo‘oni ‘a e kikite ‘a ‘Aiseá! *

Na‘e tomu‘a tala totonu ‘e he Tohi Tapú ko ha taki ko Kōlesi te ne ikuna‘i ‘a fu‘u Pāpiloné

‘I he holongā kupu ko ení, kuo tau lāulea ai ki ha fakamo‘oni kuó ne fakatuipau‘i ‘a e kakai ‘e laui miliona ‘oku alafalala‘anga ‘a e Tohi Tapú. Ko ia ai, ‘oku nau hanga ki ai ko ha tataki alafalala‘anga ke ne fakahinohino ‘enau laká. Fēfē ke ke ako lahi ange fekau‘aki mo e Tohi Tapú koe‘uhi ke lava ‘o ke fakapapau‘i tonu ai pe te ke lava mo koe foki ‘o falala ki ai.

^ pal. 4 ‘Oku fakahaa‘i ‘e he fakamatala ‘eá ‘a e ngaahi me‘a ngalingali ‘e hokó. Ko e kikite Fakatohitapú ko e fakamānava‘i ia ‘e he ‘Otuá, ‘a ia ‘oku lava ke ne fa‘ufa‘u ‘a e ngaahi me‘á kapau ‘okú ne fili ke fai pehē.

^ pal. 6 Ki he ngaahi fakaikiiki lahi ange fekau‘aki mo e fakahoko ‘o e kikite ‘a ‘Aiseá, sio ki he peesi 27-29 ‘o e polosiua A Book for All People, ‘oku pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

^ pal. 8 Ki ha fakatātā lahi ange ‘o e kikite Fakatohitapú mo e ngaahi mo‘oni‘i me‘a fakahisitōlia na‘á ne fakamo‘oni‘i hono fakahokó, sio ki he peesi 117-33 ‘o e tohi The Bible—God’s Word or Man’s? ‘oku pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.