Skip to content

TOKONI KI HE FĀMILÍ | ʻOHAKE ʻA E FĀNAÚ

Akoʻi Hoʻo Tamá Fekauʻaki mo e Fehokotaki Fakasinó

Akoʻi Hoʻo Tamá Fekauʻaki mo e Fehokotaki Fakasinó

KO E POLE

ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu siʻi kuo toki maliu atú, ko e ngaahi mātuʻá naʻa nau fuofua maʻu ʻa e faingamālie ke talanoa ki honau fohá pe ʻofefiné fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Pea naʻe lava ke nau fakamatala māmālie ʻa e ngaahi meʻá, ʻo fakatatau ki he taʻu ʻenau fānaú.

Kuo liliu kotoa ia. ʻOku pehē ʻe he tohi The Lolita Effect, “Kuo fakautuutu hono maʻu ʻe he fānaú ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻi heʻenau kei taʻu siʻí pea ko hono maʻu ʻa e fakamatala fakaefehokotaki fakasino ki he fānaú ʻi he mītiá ʻoku ʻalu ki he toe lahi ange.” Ko e ngaahi meʻa foʻou ko ení ʻokú ne tokoniʻi ʻa e fānaú pe ʻoku fakatuʻutāmaki kiate kinautolu?

MEʻA ʻOKU TOTONU KE KE ʻILÓ

ʻOku ʻi he feituʻu kotoa ʻa e ngaahi fakamatala maeʻeeʻa. ʻI heʻene tohi Talk to Me First, ʻoku pehē ʻe Deborah Roffman, “ko e ngaahi fetalanoaʻakí, tuʻuakí, faivá, tohí, lea he ngaahi hivá, ngaahi polokalama TV, feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he telefoní, ngaahi keimí, ngaahi papa tuʻuakí, meʻa ʻoku sio ki ai ʻi he telefoní mo e komipiutá, [ʻoku] fonu ʻi he ngaahi fakatātā mo e lea fakaefehokotaki fakasino, ʻo fakamulituku pau ʻi he taʻeʻilo [ʻa e tokolahi taha ʻo e fānau tupú, naʻa mo e fānau kei iiki,] ko e fehokotaki fakasinó kuo pau pē . . . ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito.”

ʻOku tukuakiʻi hono konga ki he founga hono tuʻuakí. Ko e kau tuʻuakí mo e kau pisinisí ʻoku nau tuʻuaki atu ʻa e vala fakaefehokotaki fakasino ki he fānaú, ʻo akoʻi ai ʻa e fānaú ʻi heʻenau kei taʻu īkí ke nau tokanga tōtuʻa ki he fōtunga hā mai. “Ko e kau tuʻuakí ʻoku nau ʻilo ʻa e holi ʻa e fānaú ke tali lelei ʻe he niʻihi kehé pea ʻoku nau ngāueʻaki ia,” ko e lau ia ʻa e tohi So Sexy So Soon. “Ko e kotoa ʻa e ngaahi fakatātā fakaefehokotaki fakasino mo e ngaahi koloa ko ení ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ki he fehokotaki fakasino ʻa e fānaú” ka “ke tuʻuaki koloa.”

ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ʻiló. Hangē pē ko hono ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo e ngāue ʻa ha kā mo ha fakaʻuli fakapotopoto, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi hono maʻu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó mo hono ngāueʻaki ʻa e ʻilo ko iá ke fai ha fili fakapotopoto.

Ko e meʻa mahuʻinga tahá: ʻI he ʻahó ni, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau ngāueʻaki ʻenau “ngaahi mafai ʻiloʻiló” ke nau lava ʻo “fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá.”​—Hepelū 5:14.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ

Talanoa ki hoʻo fānaú. Neongo ʻene hā faingataʻá, ko e talanoa ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ko ho fatongia ia ʻoʻou. Tali ia.​—Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: Palōveepi 22:6.

Talanoa nounou pē. ʻI he ʻikai fai ha fuʻu talanoa lōloa fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, ngāueleleiʻaki ʻa e taimi anga-mahení ke fetuʻutaki, mahalo lolotonga hoʻomo lele ʻi he meʻalelé pe fai hoʻomo ngāue ʻi ʻapí. Ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke fiemālié, ʻeke ha ngaahi fehuʻi. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai te ke pehē, “ʻOkú ke saiʻia ʻi he ngaahi tuʻuaki ko ē?” ʻe lava ke ke pehē, “Ko e hā haʻo fakakaukau, ko e hā ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he kau tuʻuaki koloá ʻa e ngaahi fakatātā ko ē ke fakatau ʻenau ngaahi koloá?” Hili ʻa e tali ʻa hoʻo kiʻi tamá, ʻe lava ke ke ʻeke, “Ko e hā hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo iá?”​—Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: Teutalōnome 6:6, 7.

Akoʻi ʻo fakatatau mo e taʻú. ʻE lava ke akoʻi ki he fānau kei īkí ʻa e ngaahi hingoa totonu ʻo e kupu fakafanaú, pea pehē ki he founga hono maluʻi kinautolu mei he kau ngaohikovia fakaefehokotaki fakasinó. ʻI heʻenau tupu haké, ʻe lava ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e fakafanaú. ʻI heʻenau tupu ʻo fuʻu lahí, ʻoku totonu ke nau mahinoʻi kakato ange pe ko e hā ʻa e fehokotaki fakasinó mo e anga ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki aí.

Akoʻi hono mahuʻingá. ʻI heʻenau kei īkí, kamata hono akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e faitotonú, faitōnungá mo e fakaʻapaʻapá. ʻI he taimi leva ʻoku lāulea ai ki he fehokotaki fakasinó, kuó ke maʻu ha fakavaʻe ke hoko atu ai. Pehē foki, fakamatalaʻi māʻalaʻala ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku mahuʻinga kiate koé. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke vakai ki he fehokotaki fakasino ki muʻa he malí ʻoku hala, tala ange ia. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻene halá mo hono fakatuʻutāmakí. “Ko e toʻutupu ʻoku nau pehē ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻikai ke saiʻia ʻenau mātuʻá ʻi he fehokotaki fakasino ʻa e toʻutupú, ʻe siʻisiʻi ange ʻa e faingamālie ke nau fakahoko ha fehokotaki fakasino,” ko e lau ia ʻa e tohi Beyond the Big Talk.

Fokotuʻu ʻe koe ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. Moʻuiʻaki hoʻo akonakí. Ko e fakatātaá, ʻokú ke kata ʻi ha hua kovi? ʻai vala fakatauele? fakamalinga? Ko e ngaahi tōʻonga ko iá te ne fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻulungaanga lelei ʻokú ke feinga ke akoʻi ki hoʻo fānaú.​—Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: Loma 2:21.

Tauhi maʻu ha vakai lelei. Ko e fehokotaki fakasinó ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá, pea ʻi he ʻātakai tonu ʻi he nofo malí ʻe lava ke hoko ko ha matavai ʻo e fiefia lahi. (Palōveepi 5:18, 19) Tala ange ki hoʻo kiʻi tamá, ʻi ha taimi, ʻe lava ke ne fiefia ʻi he meʻaʻofa ko iá, ʻo ʻikai ke nau loto-mamahi mo e hohaʻa ʻi he nunuʻa ʻo e fehokotaki fakasino ki muʻa he malí.​—1 Tīmote 1:18, 19.