Skip to content

Skip to table of contents

Ueʻi Kitautolu ʻe he ʻMeʻaʻofa Taʻetotongi Taʻealafakamatalaʻiʻ ʻa e ʻOtuá

Ueʻi Kitautolu ʻe he ʻMeʻaʻofa Taʻetotongi Taʻealafakamatalaʻiʻ ʻa e ʻOtuá

“Fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻí.”​—2 KOL. 9:15.

HIVA: 53, 18

1, 2. (a) Ko e hā ʻoku kau ki he ‘meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻi’ ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

 NAʻE ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa lahi taha ʻo e ʻofá ʻi he taimi naʻá ne fekau mai ai ki māmani ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū! (Sione 3:16; 1 Sio. 4:9, 10) ʻOku ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻaʻofa ko ení ko e ‘meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻi.’ (2 Kol. 9:15) Ko e hā naʻe ngāueʻaki ai ʻe Paula ʻa e kupuʻi lea ko iá?

2 Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e feilaulau ʻa Sīsuú ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻe hoko moʻoni ʻa e kotoa ʻo e ngaahi talaʻofa fakaofo ʻa e ʻOtuá. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:20.) ʻOku ʻuhinga ení ko e ‘meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻi’ ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e feilaulau ʻa Sīsuú pea pehē ki he kotoa ʻo e lelei mo e ʻofa mateaki ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sihová. Ko e meʻaʻofa mahuʻinga ko iá ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻi ha founga ʻe lava ke tau mahinoʻi kakato. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi ki he meʻaʻofa makehe ko ení? Pea ʻoku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he meʻaʻofa ko ení ʻi heʻetau teuteu atu ke Fakamanatu ʻa e pekia ʻa Kalaisí ʻi he Pulelulu, Maʻasi 23, 2016?

MEʻAʻOFA MAKEHE ʻA E ʻOTUÁ

3, 4. (a) ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻe ha taha ha meʻaʻofa? (e) ʻE anga-fēfē hono liliu ʻe ha meʻaʻofa makehe hoʻo moʻuí?

3 ʻOku tau saiʻia ʻi he taimi ʻoku ʻomai ai ʻe ha taha ha meʻaʻofa. Ka ko e meʻaʻofa ʻe niʻihi ʻoku mahuʻinga ʻaupito pe makehe ʻa ia ʻe lava ke liliu ai ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, sioloto atu naʻá ke kau ʻi hano fakahoko ha hia. Ko e tautea ʻo e faihiá ko e mate. Kae fakafokifā, ʻoku loto-lelei ha taha ʻoku ʻikai te ke ʻilo ke ne fua hoʻo tauteá. ʻOkú ne loto-lelei ke mate maʻau! ʻE fēfē hoʻo ongoʻi ki he meʻaʻofa makehe ko iá?

4 Ko e meʻaʻofa makehe mo anga-ʻofa ko iá te ne ʻai ai koe ke fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí. Ngalingali ʻe toe ueʻi ai koe ke ke nima-homo ange mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé pea fakamolemoleʻi ha taha pē ʻoku anga-kovi atu. Te ke loto leva ke fakahāhā hoʻo houngaʻia ki he feilaulau naʻe faí ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e mahuʻinga ange ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e huhuʻí ʻi ha toe meʻaʻofa pē?

5 Ko e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e huhuʻí ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he meʻaʻofa ʻoku ʻi he talanoa fakatātaá. (1 Pita 3:18) Fakakaukau ki he meʻá ni: Ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu tukufakaholo ʻa e angahalá meia ʻĀtama, pea ko e tautea ʻo e angahalá ko e mate. (Loma 5:12) Naʻe ueʻi ʻe he ʻofá ʻa Sihova ke fekau mai ʻa Sīsū ki he māmaní ke pekia maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ke ne “hokosia ai ʻa e maté maʻá e tokotaha kotoa pē.” (Hep. 2:9) Ka ʻe fai ʻe he feilaulau ʻa Sīsuú ʻa e meʻa lahi ange ia! ʻE toʻo ʻosi atu ʻa e maté. (ʻAi. 25:7, 8; 1 Kol. 15:22, 26) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakahāhā ʻa e tui kia Sīsuú te nau moʻui ʻi he melino mo fiefia taʻengata, ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi tuʻi fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani pe ko e faʻahinga ʻe moʻui ʻi he māmaní ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Loma 6:23; Fkh. 5:9, 10) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kehe ʻoku kau ʻi he meʻaʻofa ʻa Sihová?

6. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e meʻaʻofa ʻa Sihová ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ki aí? (e) ʻOmai ʻa e meʻa ʻe tolu ʻe ueʻi ai kitautolu ʻe he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau faí.

6 Ko e konga ʻo e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻe hoko ʻa e māmaní ko ha palataisi, ʻe fakamoʻui ʻa e puké, pea ʻe toetuʻu mai ʻa e kau maté. (ʻAi. 33:24; 35:5, 6; Sione 5:28, 29) ʻOku tau ʻofa kia Sihova mo hono ʻAlo ʻofaʻangá koeʻuhí ko ʻena ʻomai ʻa e “meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻí.” Ko e hā ʻe ueʻi kitautolu ʻe he meʻaʻofa ko ení ke tau faí? Te ne ueʻi kitautolu (1) ke tau faʻifaʻitaki ofi kia Kalaisi Sīsū, (2) ke tau ʻofa ki hotau fanga tokouá, pea (3) ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé mei he lotó.

“KO E ʻOFA ʻOKU MAʻU ʻE HE KALAISÍ ʻOKÚ NE UEʻI KIMAUTOLU”

7, 8. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Kalaisí, pea ko e hā ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau faí?

7 ʻUluakí, ʻoku totonu ke tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Kalaisí ʻokú ne ueʻi kimautolu.” (Lau ʻa e 2 Kolinitō 5:14, 15.) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula kapau te tau tali ʻa e ʻofa lahi ʻa Sīsuú, te ne ueʻi pe ʻai kitautolu ke tau ʻofa mo fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū. ʻIo, ʻi heʻetau mahinoʻi kakato ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa kitautolú, ʻe ueʻi ai kitautolu ʻe heʻene ʻofá ke tau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū. ʻE anga-fēfē ʻetau fai iá?

8 ʻE ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihová ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻo muimui ofi ʻi hono topuvaʻé. (1 Pita 2:21; 1 Sio. 2:6) ʻI heʻetau talangofua ki he ʻOtuá mo Kalaisí, te tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa kiate kinauá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú mo tauhi iá ko e tokotaha ia ʻoku ʻofa ʻiate aú. Ko ia leva ʻoku ʻofa ʻiate aú ʻe ʻofaʻi ia ʻe heʻeku Tamaí, pea te u ʻofa ʻiate ia mo fakahaaʻi mahino au kiate ia.”​—Sione 14:21; 1 Sio. 5:3.

9. Ko e hā ʻa e ngaahi tenge ʻoku tau fehangahangai mo iá?

9 Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatu ko ení, ʻoku lelei ke fakalaulauloto ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻetau moʻuí. Ko ia ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻI he ngaahi tafaʻaki fē kuó u ʻosi faʻifaʻitaki ai kia Sīsuú? ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻe lava ke u fakaleleiʻí?’ ʻOku mahuʻinga ke ʻeke hifo kia kitautolu ʻa e ongo fehuʻi ko ení koeʻuhí ʻoku fiemaʻu ʻe he māmaní ke tau moʻui ʻo hangē ko kinautolú. (Loma 12:2) Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau ongoʻi ʻoku tenge kitautolu ke kamata faʻifaʻitaki ki he kau faiako ʻo e māmaní, kakai manakoá, mo e kau tuʻu-ki-muʻa ʻi he sipotí. (Kol. 2:8; 1 Sio. 2:15-17) ʻE lava fēfē ke tau talitekeʻi ʻa e tenge ko iá?

10. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatu ko ení, pea ko e hā nai ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi talí ke tau faí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

10 ʻOku lelei ke vaheʻi ʻa e taimi lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú ke sivisiviʻi hotau valá, faivá mo e fasí, pea pehē ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi heʻetau komipiutá, telefoni toʻotoʻó, pe tepiletí. ʻEke hifo kiate koe: ‘Kapau naʻe ʻi heni ʻa Sīsū ʻo sio ʻi he meʻa ʻoku ou tuí, te u mā ai?’ (Lau ʻa e 1 Tīmote 2:9, 10.) ‘ʻE hā mei hoku valá ko ha tokotaha muimui au ʻo Kalaisi? ʻE saiʻia ʻa Sīsū ke mamata ʻi heʻeku ngaahi faivá? Te ne fie fanongo ki heʻeku fasí? Kapau naʻe kole ʻe Sīsū ke ngāueʻaki ʻeku telefoni toʻotoʻó pe tepiletí, te u mā nai ʻi he meʻa te ne sio aí? ʻE faingataʻa ke fakamatalaʻi kia Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻoku ou saiʻia ai ʻi he keimi vitiō ko iá?’ ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa kia Sihová ke tau fakaʻauha ha meʻa pē ʻe taʻefeʻunga ki ha Kalisitiane, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono mahuʻinga fakapaʻangá. (Ngā. 19:19, 20) ʻI he taimi naʻa tau fakatapui ai ʻetau moʻuí kia Sihová, naʻa tau palōmesi ke ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke fakalāngilangiʻi ʻa Kalaisi. Ko ia, ʻoku totonu ke ʻoua te tau tauhi ha meʻa te ne ʻai ke faingataʻa ʻetau faʻifaʻitaki kia Sīsuú.​—Māt. 5:29, 30; Fil. 4:8.

11. (a) ʻOku anga-fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihova mo Sīsuú ʻi he ngāue fakamalangá? (e) ʻE lava fēfē ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá?

11 ʻOku ueʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa kia Sīsuú ke malanga mo faiako ʻi he faivelenga. (Māt. 28:19, 20; Luke 4:43) Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú, ʻe lava ke ke fokotuʻutuʻu hoʻo moʻui fakaʻahó koeʻuhí ke ke lava ʻo tāimuʻa tokoni pea fakamoleki ʻa e houa ʻe 30 pe 50 ʻi he ngāue fakamalangá? Naʻe fakakaukau ha tokoua uitou taʻu 84 heʻikai malava ke ne tāimuʻa koeʻuhí ko hono taʻumotuʻá mo e mahamahakí. Ka naʻe loto ʻa e kau tāimuʻa ʻi hono feituʻú ke tokoniʻi ia. Naʻa nau ʻave ia ʻi heʻenau meʻalelé pea fili ʻa e feituʻu ngāue feʻungamālie ʻe lava ke ne ngāue aí. Ko hono olá, naʻe maʻu ʻe he tokouá ʻene houa ʻe 30. ʻE lava ke ke tokoni ki ha taha ʻi ho fakatahaʻangá ke tāimuʻa tokoni ʻi Maʻasi pe ʻEpeleli? Ko e moʻoni heʻikai lava ke tāimuʻa ʻa e tokotaha kotoa, ka ʻe lava ke tau ngāueʻaki hotau taimí mo e iví ke fakalahi ʻetau ngāue kia Sihová. Kapau te tau fai pehē, te tau fakahāhā ai ʻoku tau hangē ko Paulá, ʻi hono ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa Sīsuú. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau faí?

ʻOKU TAU MOʻUAʻAKI KE TAU FEʻOFAʻAKI

12. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau fai ʻa e hā?

12 Uá, ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau ʻofa ki hotau fanga tokouá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Siʻi faʻahinga ʻofeina, kapau ko e anga ʻeni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, tā ʻoku tau moʻuaʻaki foki ke tau feʻofaʻaki.” (1 Sio. 4:7-11) Ko ia kapau te tau tali ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻofa ki hotau fanga tokouá. (1 Sio. 3:16) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá kiate kinautolu?

13. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé?

13 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻa e founga ʻe lava ai ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi naʻá ne ʻi māmani aí, naʻá ne tokoniʻi ʻa e kakaí, tautefito ki he faʻahinga māʻulaló. Naʻá ne fakamoʻui ʻa e puké, heké, kuí, tulí mo e noá. (Māt. 11:4, 5) ʻI he ʻikai hangē ko e kau taki lotú, naʻe fiefia ʻa Sīsū ke akoʻi ʻa e kakai naʻa nau loto ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá. (Sione 7:49) Naʻá ne ʻofa ʻi he kakai anga-fakatōkilalo ko iá pea ngāue mālohi ke tokoniʻi kinautolu.​—Māt. 20:28.

ʻE lava ke ke tokoniʻi ha tokoua pe tuofefine taʻumotuʻa ange ʻi he ngāue fakamalangá? (Sio ki he palakalafi 14)

14. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki ho fanga tokouá?

14 Ko e faʻahitaʻu Fakamanatú ko ha toe taimi lelei ia ke fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ke tokoniʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá, tautefito ki he faʻahinga taʻumotuʻá. ʻE lava ke ke ʻaʻahi ki he faʻahinga ʻofeina ko ení? ʻE lava ke ke ʻave ha meʻakai, tokoni ki he ngaahi ngāue ʻi honau ʻapí, ʻave kinautolu ki he fakatahá, pe fakaafeʻi ke mou ngāue ʻi he ngāue fakamalangá? (Lau ʻa e Luke 14:12-14.) Tuku ke ueʻi koe ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki ho fanga tokouá!

FAKAHĀHĀ ʻA E MEESI KI HOTAU FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ

15. Ko e hā kuo pau ke tau ʻiloʻí?

15 Tolú, ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa Sihová ke tau fakamolemoleʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu tukufakaholo ʻa e angahalá mo e maté meia ʻĀtama, ko ia heʻikai lava ke pehē ʻe ha taha, “ʻOku ʻikai ke u fiemaʻu ʻa e huhuʻí.” Naʻa mo e sevāniti faitōnunga taha ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻaʻofa ʻo e huhuʻí. Ko kitautolu taki taha kuo fakamolemoleʻi hotau fuʻu moʻuá! Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi iá? ʻOku tau maʻu ʻa e talí ʻi he taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú.

16, 17. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tuʻí mo e ongo tamaioʻeikí? (e) Hili ʻa e fakalaulauloto ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

16 Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tuʻi naʻá ne fakamolemoleʻi ʻene tamaioʻeiki naʻe ʻi ai hono fuʻu moʻua ko e tenali ʻe 60,000,000. Ka ki mui ai, naʻe ʻikai fakamolemoleʻi ʻe he tamaioʻeiki ko iá ha kaungā-tamaioʻeiki ʻa ia naʻe siʻisiʻi ange hono moʻuá ko e tenali pē ʻe 100. Naʻe totonu ke ueʻi ʻe he meesi ʻa e tuʻí ʻa ʻene tamaioʻeikí ke ne fakamolemoleʻi ha kaungā-tamaioʻeiki. Naʻe ʻita lahi ʻa e tuʻí ʻi heʻene fanongo naʻe ʻikai fakamolemoleʻi ʻe heʻene tamaioʻeikí ha moʻua siʻisiʻi. Naʻá ne pehē: “ʻA e tamaioʻeiki fulikivanu, naʻá ku kaniseli kotoa ʻa ho moʻua ko eé ʻi hoʻo kōlenga mai kiate aú. ʻIkai ne totonu ke ke meesi foki mo koe ki ho kaungā-tamaioʻeikí ʻo hangē ko ʻeku meesi atu kiate koé?” (Māt. 18:23-35, fakamatala ʻi lalo) Hangē ko e tuʻí, kuo fakamolemoleʻi ʻe Sihova hotau fuʻu moʻuá. Ko e hā ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa mo e meesi ʻa Sihová ke tau faí?

17 ʻI heʻetau teuteu ki he Fakamanatú, te tau ʻeke hifo nai: ‘Kuo fakalotomamahiʻi au ʻe ha tokoua? ʻOku faingataʻa ke u fakamolemoleʻi ia?’ Kapau ko ia, ko e taimi lelei eni ke faʻifaʻitaki ai kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne mateuteu “ke fakamolemole.” (Nehe. 9:17; Saame 86:5) Kapau ʻoku tau houngaʻia ʻi he lahi ʻa e meesi ʻa Sihová, te tau fakahāhā ʻa e meesi ki he niʻihi kehé pea fakamolemoleʻi kinautolu mei he lotó. Kapau heʻikai ke tau ʻofa mo fakamolemoleʻi hotau fanga tokouá, heʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe ʻofa mo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. (Māt. 6:14, 15) ʻI heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, heʻikai ke liliu ai ʻa e moʻoniʻi meʻa naʻa nau fakalotomamahiʻi kitautolu, ka ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha kahaʻu fiefia ange.

18. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ha tuofefine ʻe taha ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ne kātakiʻi ʻa e taʻehaohaoa ʻa ha tuofefine?

18 ʻOku lava ke faingataʻa hono kātakiʻi ʻa e taʻehaohaoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:32; Kolose 3:13, 14.) Naʻe fai pehē ha tuofefine ʻe taha ko Lile. [1] Naʻá ne tokoniʻi ha uitou ko Kalo. Ko e fakatātaá, naʻá ne ʻave ʻa Kalo ki ha feituʻu pē naʻá ne fiemaʻu ke ʻalu ki ai, tokoni ke fai ʻene fakataú, pea fai mo e ngaahi ngāue kehe ʻa Kalo. Neongo ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Lilé, naʻe anga-faingataʻa maʻu pē ʻa Kalo, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻikai faingofua ke ne tokoniʻi ʻa Kalo. Ka naʻe tokangataha pē ʻa Lile ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo Kaló pea naʻá ne tokoniʻi ʻa Kalo ʻi ha ngaahi taʻu ʻo aʻu ki heʻene puke lahi pea maté. Neongo naʻe faingataʻa kia Lile hono tokoniʻi ʻa Kaló, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fakatuʻotuʻa atu ke sio kia Kalo ʻi he toetuʻú. ʻOku ou loto ke ʻilo ia ʻi he taimi te ne haohaoa aí.” ʻOku hā mahino, ʻe lava ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau kātakiʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻe mole fakaʻaufuli ai ʻa e taʻehaohaoa fakaetangatá.

19. ʻE anga-fēfē hono ueʻi koe ʻe he ‘meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻi’ ʻa e ʻOtuá?

19 Ko e moʻoni, kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e “meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻí.” ʻOfa ke tau fakahoungaʻi maʻu pē ia! Ko e faʻahitaʻu Fakamanatú ko ha taimi lelei ʻaupito ia ke fakalaulauloto ki he meʻa kotoa kuo fai maʻatautolu ʻe Sihova mo Sīsuú. ʻOfa ke ueʻi kitautolu ʻe heʻena ʻofá ke tau faʻifaʻitaki ofi kia Sīsū, fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá, pea fakamolemoleʻi hotau fanga tokouá mei he lotó.

^ [1] (palakalafi 18) Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.