Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

TE AUALA KE MAUA TE FIAFIA

Loto Fakamagalo

Loto Fakamagalo

“I TAKU FOLIKIGA, E LAGONA SĀLE EILOA NE AU A PATI FAKA‵MAE LOTO MO TE PAKALAGA VALEVALE,” ko pati a te fafine e igoa ki a Patricia. “Ne seki tauloto ne au te uiga ke fakamagalo atu. Faitalia me ko matua foki au, e tausi faeloa ne au a pati ita mō aso e uke, nisi taimi e mafaufau faeloa au ki ei.” Ao, a te olaga e ‵fonu i te kaitaua mo te ita fakamoemoe e se fakafiafia io me ‵lei. A te ‵tonuga loa, e fai sukesukega me i tino kolā e se loto fakamagalo e masani sāle . . .

  • O talia ne latou te ita io me ko te kaitaua masei ke fakamasei aka ei a fesokotakiga ‵pili, kae iku atu ki te fia tu tokotasi mo te sē sologa

  • O ita vave, manava‵se, io me loto māfatia malosi

  • O ‵saga faeloa ki mea ‵se ko ala ei o se fia‵fia latou i te olaga

  • O mafau‵fau me e se tau‵tali atu latou ki tulaga faka-te-agaga kolā e tāua

  • O manava‵se malosi kae faigofie ke maua a masaki, e aofia i ei te toto maluga, masaki ki te fatu, ‵mae a kogā koga o te foitino, e pelā mo te gugu mo ulu ‵mae *

SE A TE LOTO FAKAMAGALO? A te loto fakamagalo e fakauiga loa i ei ke fakamagalo atu ki te tino ita kae ‵kalo kea‵tea mai te kaitaua, te ita fakamoemoe io me ko mafaufauga ke toe taui atu. E se fakauiga i ei ke talia atu fua te mea ‵se ne fai, fakafoliki aka, io me fakafoliga atu me e seai se mea ne tupu. E ui i ei, a te loto fakamagalo se filifiliga totino telā e fakaasi atu i ei te alofa fakamaoni ke maua te filemu kae ati aka io me fakatumau i ei se fesokotakiga ‵pili mo te suā tino.

A te loto fakamagalo e fakaata mai foki te loto malamalama. A te tino loto fakamagalo e malamalama i a tatou e ‵se, io me agasala i ‵tou pati mo faifaiga. (Loma 3:23) E uiga mo muna ‵poto konei, e fai mai eiloa te Tusi Tapu, penei: “Ke fakatau fa‵ki faeloa koutou i a koutou eiloa kae fakamagalo atu te suā tino ki te suā tino māfai e isi se pogai e fameo ei se tino ki te suā tino.”—Kolose 3:13.

Se pogai ‵lei ke mafaufau ki ei, me i te loto fakamagalo se vaega tāua e tasi o te alofa, telā ko te “fusi ‵lei katoatoa telā e fai ei ke ‵kau fakatasi a tino.” (Kolose 3:14) Ao, e pelā eiloa mo mau ne maua atu i luga i te fakatuatusi ko te Mayo Clinic, a te loto fakamagalo e iku atu loa  . . .

  • Ki fesokotakiga ‵lei, e aofia ei lagonaga alofa atafai ki nisi tino, uiga malamalama, mo te atafai ki tino kolā e ita mai

  • Ki te gasolo o ‵lei te mafaufau mo te feitu faka-te-agaga

  • Ki te fakafolikiga o te manavase, te fi‵ta o te mafaufau, mo te kaitaua

  • Ki te fakafolikiga o pokotiaga o te loto māfatia

KE FAKAMAGALO NE KOE A KOE EILOA. A te fakamagalo ne koe a koe eiloa ko te “‵toe mea faigata ke fai,” kae e ui i ei “ko te ‵toe mea tāua mō te ola ‵lei o tatou”—i te feitu faka-te-mafaufau mo ‵tou feitu faka-te-foitino—e ‵tusa mo fakamatalaga mai te tusi ko te Disability & Rehabilitation. Se a te mea e mafai o fesoasoani atu ko te mea ke fakamagalo ne koe a koe eiloa?

  • Ke se fakamoemoe i a koe e ‵lei katoatoa, kae ke malamalama o talia te mea tenei—me i a tatou katoa—e fai mea ‵se.—Failauga 7:20

  • Ke tauloto mai i ‵tou mea se ne fai ko te mea ke se toe fai ne tatou

  • Ke kufaki i a koe eiloa; a nisi uiga se ‵lei io me ko faifaiga ma‵sei e se mafai o ‵galo atu fakavave i se taimi toetoe.—Efeso 4:23, 24

  • Ke ‵kau fakatasi mo taugasoa kolā e mafai o fakamalosi atu, e maua ne latou kilokiloga ‵lei, e atafai kae fakaasi atu foki ne latou te alofa ‵tonu ki a koe.—Faataoto 13:20

  • Kafai ne fakalogo‵mae atu ne koe se tino, ke talia ne koe o fakaasi atu tou ‵se kae vave o fakatoese atu. Kafai e faka‵lei aka ne koe i se va filemu, ka maua eiloa ne koe te filemu i loto i a koe.—Mataio 5:23, 24

E AOGA EILOA A FAKATAKITAKIGA FAKAVAE MAI TE TUSI TAPU!

Mai tua o ana sukesukega ki te Tusi Tapu, a Patricia, telā ne taku mai muamua, ne tauloto loa ne ia te auala ke fakamagalo atu. “Ne maua eiloa ne au se lagonaga saoloto mai i te uiga kaitaua telā ne fakapoisini ne ia toku olaga,” ko ana pati. “Ko se puapuaga au, kae ko se fai foki ne au nisi tino ke puapuaga. E fakamautinoa mai a fakatakitakiga fakavae mai te Tusi Tapu me i te Atua e alofa mai ki a tatou kae manako foki ki te ‵toe mea ‵lei mō tatou.”

Ne fai mai eiloa a Ron, penei: “E se mafai o pule faka‵lei atu au ki mafaufauga mo mea e fai ne nisi tino. Kae e mafai fua ne au o pule atu ki a au eiloa. Kafai e manako au ki se filemu, e ‵tau eiloa mo au o tiaki te ita fakamoemoe. E fakatusa eiloa ne au a te filemu mo te ita fakamoemoe e pelā me ko te feitu ki matū mo te feitu ki saute. E se mafai eiloa o maua ne au te filemu kae ita foki i te taimi eiloa e tasi. Tela la nei, ko maua eiloa ne au se loto lagona ‵lei.”

^ pala. 8 Koga ne maua mai ei a fakamatalaga: fakatuatusi i te Mayo Clinic and Johns Hopkins Medicine mo te tusi ko te Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology.