Eaha to roto?

Tapura tumu parau

UIUIRAA MANAˈO | PAOLA CHIOZZI

Te faataa ra te hoê aivanaa ihiora i to ˈna faaroo

Te faataa ra te hoê aivanaa ihiora i to ˈna faaroo

Ua hau atu i te 20 matahiti to te taote ra Paola Chiozzi ohiparaa ei aivanaa ihiora i te haapiiraa teitei o Ferrara i Italia. I roto i teie A ara mai na! ua uiuihia o ˈna no nia i ta ˈna ohipa e to ˈna faaroo.

A faatia mai na i to oe oraraa na mua ˈˈe.

E taata hamani tiaa to ˈu papa e e vahine faaapu to ˈu mama. O vau râ, ua hinaaro ïa e riro ei aivanaa. Ua faahiahia vau i te nehenehe o te mau tiare, manu e manumanu e haaati ra i to ˈu fare. E ere na te taata i hamani i teie mau mea, na te hoê râ e paari hau ê to ˈna.

Ua tiaturi noa na iho â anei oe i te hoê Atua Poiete?

Aita. Ua haamata hoi au i te feaa no nia i te Atua a tamariirii ai au. No te hoê maˈi mafatu, ua pohe taue noa to ˈu papa, e ua na ô vau ‘No te aha te Atua Poiete o teie mau mea nehenehe mau i vaiiho ai ia mauiui e ia pohe te taata?’

Ua pahono anei te ihi i ta oe uiraa?

I te haamataraa, aita. I to ˈu riroraa mai ei aivanaa ihiora i haamata ˈi au i te rave i te mau maimiraa no nia i te pohe. Te pohe-natura-raa o te mau taoˈa tahi ora o to tatou tino. Mea taa ê hoi i te pohe-taue-raa o te mau taoˈa tahi ora o te faatupu i te maˈi haapê e te maˈi aai. Noa ˈtu e e faanahoraa faufaa tera no to tatou ea, tau matahiti noa i muri aˈe to te mau aivanaa tâuˈaraa i te reira.

No te aha mea faufaa ˈi ia pohe te taoˈa tahi ora?

E miria e miria taoˈa tahi ora to te tino. E pohe iho â e e monohia mai te rahiraa o te reira. E ora maoro aˈe te tahi taoˈa tahi ora i te tahi atu. E monohia te tahi tau hebedoma e te tahi atu tau matahiti i muri aˈe. Ia maitai noa to tatou tino, mea faufaa ia faito noa te poheraa e te faaapîraa o te mau taoˈa tahi ora.

Eaha te fifi e nehenehe e tupu?

Ia au i te tahi mau hiˈopoaraa, aita anaˈe te mau taoˈa tahi ora e pohe i te taime faataahia, e tupu ïa te maˈi rumati aore ra te maˈi mariri ai taata. I te tahi aˈe pae, ia pohe te mau taoˈa tahi ora na mua ˈˈe, e tupu mai ïa te mau maˈi Parkinson aore ra Alzheimer. Ta ˈu ohipa, o te maimiraa ïa i te mau ravea rau no te rapaau i tera mau maˈi.

Eaha te faahopearaa o ta oe ohipa i nia ia oe?

Ua haafifi te reira i to ˈu feruriraa. Mea papu e i opuahia ˈi teie faanahoraa faahiahia, no te hinaaro ïa ia maitai noa to tatou tino. Ua uiui noa râ vau, No te aha te taata e mauiui e e pohe ai? Aita râ i itea te pahonoraa.

Ua farii râ oe e e mea opuahia tera faanahoraa ia pohe te taoˈa tahi ora.

E. Mea faahiahia mau te huru fifi o te taatoaraa o tera faanahoraa, e faaite mai râ te au-maite-raa o te reira i te tahi paari taa ê. Te tiaturi nei au e o te paari ïa o te Atua. Te faaohipa nei au i te mau hiˈo faarahi no te hiˈopoa i te mau ravea rau a te tino ia tere maitai noa tera faanahoraa. Ia titauhia, e ravea ta te tino no te haapohe i te mau taoˈa tahi ora i roto tau tetoni noa. Na te mau taoˈa tahi ora iho â e haapohe ia ratou. Ua faahiahia roa vau i teie faanahoraa hamani-maitai-hia!

I te mea e e tamau noa te rahiraa o to tatou mau taoˈa tahi ora i te monohia, mea papu ïa te ora mure ore

I uiui na râ oe no nia i te Atua e te tumu e mauiui ai te taata. Mea nafea oe i te iteraa i te pahonoraa?

E piti taurearea Ite no Iehova 16 e 17 matahiti tei haere mai i to ˈu fare i 1991. Ua ani atu vau ia raua no te aha tatou e pohe ai. Ua faaite mai raua i ta te Bibilia e pahono ra: “No te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe.” (Roma 5:12) Ahiri na taata matamua i faaroo i te Atua, e ora ïa te taata e a muri noa ˈtu. Ua papu aˈera ia ˈu e te tano ra teie mau parau i ta ˈu i ite maoti ta ˈu mau maimiraa. Aita iho â te Atua i opua ia pohe te taata. I te mea e e tamau noa te rahiraa o to tatou mau taoˈa tahi ora i te monohia, mea papu ïa te ora mure ore.

No te aha oe i tiaturi ai e e Parau na te Atua te Bibilia?

Ua haapii au i ta te Bibilia e parau ra no nia i te Atua i roto i te Salamo 139:16: “Ua ite to mata ia ˈu i to ˈu vai-oti-ore-raa ra; e ua oti to ˈu mau melo atoa ra i te papaihia i roto i te buka na oe.” Ei aivanaa ihiora, ua imi au i te mau haamaramaramaraa no nia i te tapao tupuna i roto i to tatou mau taoˈa tahi ora. Mea nafea te papai salamo i te iteraa i te reira? Rahi atu â vau i te haapii i te Bibilia, rahi atu â vau i te tiaturi e mea faaurua te reira.

Mea nafea oe i te tautururaahia ia taa i ta te Bibilia e haapii ra?

Ua haapii au i te Bibilia e te hoê Ite no Iehova. I te pae hopea ua taa ia ˈu no te aha te Atua e vaiiho ai ia mauiui te taata. Mai ta te Bibilia e faataa ra, ua haapii atoa vau e na Iehova “e haamou roa i te pohe e a muri noa ˈtu.” (Isaia 25:8) I tera taime, e ohipa to tatou tino ma te maitai roa. E mea ohie ïa i to tatou Atua Poiete ia haafanaˈo ia tatou i te ora mure ore.

Mea nafea oe i te faaohiparaa i to oe ite i te Bibilia no te tauturu ia vetahi ê?

Ua riro mai au ei Ite no Iehova i 1995, e mai reira mai ua tufa vau ia vetahi ê i ta ˈu i haapii i roto i te Bibilia. Ei hiˈoraa, ua hepohepo roa hoê o to ˈu mau hoa a haapohe ai to ˈna taeae ia ˈna iho. Te haapii ra ta ˈna haapaoraa e eita roa ˈtu te Atua e faaore i te hara e haapohe ia ˈna iho. Ua faaite atu râ vau i te tiaturiraa Bibilia o te tia-faahou-raa. (Ioane 5:28, 29) Ua itoito roa oia i te iteraa e te tâuˈa ra te Atua ia tatou. I tera mau taime, ua mauruuru rahi aˈe vau i te tufaraa i te pue parau mau Bibilia ia vetahi ê i te raveraa i ta ˈu mau maimiraa i te pae o te ihi.